KANADA

Osim što je površinom druga najveća država, Kanada je također jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, koja se ističe svojim bogatim prirodnim bogatstvima i multikulturnim karakterom. Ukoliko vas osim općih podataka zanima i još pokoja zanimljivost koju krije ova velika zemlja, tada nam se pridružite i u ovom članku otkrijte više o aktualnim 21. Zimskim olimpijskim igrama, slapovima Niagare i "zlatnoj groznici".

Kanada



Opšti podaci

Površinom druga najveća zemlja na svijetu (9.984.670 km2), Kanada, smještena je duž čitavog sjevernog dijela kontinenta Sjeverne Amerike. Preciznije, Kanada se proteže od Tihog oceana na zapadu do Atlantskog oceana na istoku, te na sjeverozapadu i jugu graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama, a na krajnjem sjeveru s Grenlandom. Iako je druga najveća zemlja svijeta, Kanada je po broju stanovnika tek na 37. mjestu s više od 33 milijuna stanovnika, koji uglavnom obitavaju u južnim dijelovima zemlje, uz granicu sa SAD-om. Loši klimatski uvjeti na sjevernom i zapadnom dijelu Kanade uzrok su slabe naseljenosti na tim prostorima.



Mapa Kanade

Osim glavnog grada Ottawe, važniji kanadski gradovi su još Toronto, koji predstavlja glavno gospodarsko središte zemlje, zatim Montreal, Vancouver, Calgary i Edmonton. Kao relativno mlada država, koja se mirnim putem osamostalila od britanske krune 1867. g., Kanada je izrazito multietnička država s engleskim i francuskim kao službenim jezicima. Osim još malobrojnih autohtonih indijanskih i eskimskih plemena, te najbrojnijih Kanađana, u Kanadi još žive Englezi, Francuzi, Škoti, Irci, Nijemci, Talijani, Kinezi, Ukrajinci i ostale manje brojne etničke skupine iz cijeloga svijeta. Danas je Kanada parlamentarna demokracija, ali i ustavna monarhija na čelu s britanskom kraljicom Elizabetom II., te se kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji od 10 pokrajina i 3 teritorija.



Prirodna obilježja



Jezero Moraine

Velika prostranstva Kanade određena su različitim prirodnim obilježjima. Uz zapadnu obalu zemlje nalazi se lanac mladih planina Kordiljera visokih do 4000 metara, koji se prema istoku stapaju s plodnim ravnicama bogatim rudama, naftom i plinom. Na središnjem i istočnom dijelu Kanade prostire se Kanadski štit, koji se može opisati kao veliko područje kojim dominira Hudsonov zaljev i veliki broj ledenjačkih jezera od kojih su najveća Velika jezera. Također, ovo slabo naseljŠuma javora u Kanadieno područje zauzima gotovo pola površine države. Od sjeveroistoka prema sjeverozapadnom dijelu Kanade dominira rijeka sv. Lovre koja povezuje Velika jezera i Atlantski ocean. Zahvaljujući dobrim klimatskim uvjetima, na području nizine rijeke sTotem kanadskih indijanacav. Lovre Kanada broji najviše gradova u kojima živi najveći broj njenog stanovništva. Na jugoistočnom dijelu Kanade proteže se krajnje sjeverni dio gorja Apalači. Važno je još dodati da se na kanadskom dijelu polarnog kruga nalaze arktički otoci koji su većim dijelom godine pokriveni snijegom, te na njima žive tek rijetki Eskimi. Klima u Kanadi se može podijeliti na polarnu klimu koja vlada na krajnjim sjeveru zemlje, zatim na snježno-šumsku klimu koja dominira većim dijelom zemlje koji se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, te na najpovoljnije klimatsko područje uz pacifičko primorje, Velika jezera i nizinu rijeke sv. Lovre.



Povijesne crtice



Kanadski domorodac



Još prije više od 20.000 godina, prve ljudske zajednice na području današnje Kanade činili su Indijanci i Eskimi. Prvi kontakt Europljana s Kanadom bilježi se već krajem 10. stoljeća, kada na istočnim obalama zemlje Vikinzi osnivaju naselje koje se nije uspjelo dalje razviti. Tek tijekom 15. i 16. stoljeća engleski i francuski istraživači počinju istraživati atlantsku obalu Kanade, nakon čega slijedi osnivanje prvih europskih naselja i kolonija. U 17. stoljeću kao glavna gospodarska grana razvija se trgovina krznom, zbog koje je došlo do čestih međusobnih sukoba između kolonista, prvenstveno Francuza, Engleza i Nizozemaca, ali i Indijanaca. francuski pomorac Jaques CartierU sukobima Francuza i Britanaca tijekom 18. stoljeća Francuska gubi većinu teritorija u Kanadi. Tijekom druge polovice istog stoljeća dolazi do Američkog rata za neovisnost, nakon kojeg se veliki broj poraženih Britanaca sklanja u Kanadu. Krajem 18. stoljeća Kanada se dijelila na francusko govorno područje nazvano Donja Kanada, i englesko govorno područje nazvano Gornja Kanada. Početkom 19. stoljeća obje Kanade su bile na strani Britanskog carstva u ratu protiv SAD-a. Zbog uspješne zajednQuebecičke obrane, ovaj rat je pridonio izgrađivanju mira i jedinstva među Kanađanima koji su ostali dijelom britanske krune. Tek 1867. g. Kanada postaje federalna unija sa statusom dominiona u koju se uskoro uključuju i ostali britanski teritoriji u Sjevernoj Americi. Početkom 20. stoljeća dolazi do velikog priljeva novih useljenika u zemlju, koje je privukao veliki stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Velika Britanija i Toronto panoramaKanada zajedno sudjeluju u prvom i drugom Svjetskom ratu, nakon čega 1949. g. Kanada konačno definira svoje sadašnje granice i postaje osnivačkom članicom NATO saveza.



Nakon izražavanja jakih separatističkih težnji tijekom druge polovice 20. stoljeća, Quebec kao kanadska pokrajina pod francuskim kulturološkim utjecajem, dobiva 1995. godine poseban kulturni i društveni status. Kanada je danas jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, koja temelji svoje uspješno gospodarstvo na prirodnim bogatstvima i trgovini, zbog čega je i članica industrijski najmoćnijih zemalja svijeta unutar grupe G8.







Zanimljivosti

Od brojnih zanimljivosti koje se vežu uz ovu veliku zemlju, izdvajamo aktualne 21. Zimske olimpijske igre, slapove Niagare, te priču o "zlatnoj groznici".



21. Zimske olimpijske igre

Logo 21.



Zimskih olimpijskih igaraZimske olimpijske igre održane su po prvi puta 1924. g. u francuskom gradu Chamonixu, te od tog vremena nisu bile održane jedinMaskote 21. Zimskih olimpijskih igarao za vrijeme Drugog svjetskog rata (1940. i 1944. g.). Nakon rata tradicija Igara se nastavila uspješno odvijati svake četiri godine u različitim državama svijeta, sve do današnjih dana kada nam se približava otvaranje 21. Zimskih olimpijskih igara u kanadskom gradu Vancouveru. Iako na Zimskoj olimpijadi obično nastupa manje zemalja nego na Ljetnim olimpijskim igrama, zbog velike atraktivnosti koju pružaju zimska sportska nadmetanja, Zimske olimpijske igre sve više plijene pozornost šire publike i sportaša iz drugih disciplina. Na Zimskoj olimpijadi sportaši se mogu natjecati u 15 sljedećih sportskih disciplina: alpsko skijanje, biatlon, bob, skijaško trčanje, curling, umjetničko klizanje, slobodno skijanje, hokej na ledu, sanjkanje (eng. luge), nordijska kombinacija, brzo klizanje na kratkim stazama, skeleton (natjecanje u posebnoj vrsti saonica), skijaški skokovi, snowboarding i brzo klizanje.



Vancouver panorama

Kao što je već spomenuto, 21. Zimske olimpijske igre održati će se u Vancouveru, smještenom u pokrajini Britanskoj Kolumbiji, i trajat će od 12. do 28. veljače 2010. godine. Zanimljivo je istaknuti da će ova Olimpijada biti treća po redu koja se održava u Kanadi, a u borbi za domaćinstvo Vancouver je pobijedio gradove Pjeongchang iz Južne Koreje i austrijski Salzburg. Pošto ovakvo veliko sportsko zbivanje iziskuje mnogo truda da biSkije sa znakom 21. Zimskih olimpijskih igara se moglo kvalitetno realizirati, očekuje se da će na Olimpijadi pomagati oko 25.000 volontera, a za obnovu i izgradnju potrebnih sportskih sadržaja (npr. dvorana i staza za skijanje) i potrebne infrastrukture (npr. prometnica i naselja za sportaše), utrošit će se gotovo 2 milijarde američkih dolara. Također, za 17 dana koliko će trajati natjecanje, na njemu će sudjelovati oko 5.500 sportaša i službeniLogo 21. Zimskih olimpijskih igara izrađen od snijegaka iz oko 80 zemalja svijeta, što će prenositi oko 10.000 predstavnika medija, za oko 3 milijarde televizijskih gledatelja.

Slapovi Niagare



Niagarini slapovi

Smješteni na istočnoj granici između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, Niagarini slapovi jedni su od najpoznatijih slapova na svijetu. Tri odvojena široka slapa koji se nalaze na rijeci Niagari, dijele se na dvije glavne cjeline koje odvaja otok Goat. Točnije, na kanadskoj strani nalaze se najposjećeniji slapovi koji su zbog svog potkovastog oblika dobili ime Horseshoe Falls (visoki 53m, a široki oko 790m); dok se na susjednoj američkoj strani nalaze American Falls (visoki do 30m, a široki oko 320m) i jedan manji slap po imenu Bridal Veil Falls. Slapovi s obje strane granice predstavljaju jedinstveni prirodni fenomen, koji ne samo da predstavlja turističku atrakciju, već i vrijedan izvor hidro-električne energije. Niagarini slapovi su nastali otapanjem glečera za vrijeme posljednjeg ledenog doba, kada je voda iz novo oformljenih Velikih jezera probijala svoj put prema Atlantskom oceanu. Pretpostavlja se da su prvi Europljani otkrili slapove početkom 17. stoljeća.

Hidrocentrala na rijeci Niagari



Tijekom 18. stoljeća slapovi su postali turističkom atrakcijom, no ubrzo se uočava njihova energetsko-industrijska vrijednost, što je posebno došlo do izražaja tijekom 19. i 20. stoljeća kada se ovdje grade hidroelektrane. Ravnoteža između turističkog i energetskog potencijala rijeke Niagare i njenih slapova s vremenom je uspostavljena na način da je za vrijeme ljeta korištenje hidroelektrana ograničeno. Važno je još istaknuti da su se uz slapove na obalama rijeke Niagare razvila dvaIzletnički brod u blizini Niagarinih slapova pobratimska grada istog imena, Niagara Falls, koja su povezana s tri mosta, te nude veliki broj turističkih i ugostiteljskih usluga. Vezano uz turističku ponudu, slapovi se mogu razgledati iz zraka putem helikoptera, ali i izletničkim brodovima koji vode znatiželjne putnike gotovo do samih slapova. Unatoč komercijalizaciji, Niagarini slapovi kao nekada, pa tako i danas, i dalje ostaju izvorom inspiracije za ljubitelje prirode, umjetnike, zaljubljene ili samo obične znatiželjnike.



"Zlatna groznica" u Kanadi

Trgač za zlatom u vrijeme «Zlatna groznica» je termin koji se koristi za period potrage za zlatom koja se krajem 19. stoljeća odvijala na području Aljaske (SAD-a), i Kanade. "Zlatnu groznicu" izdvajamo kao zanimljivost vezanu uz kanadsku povijest, pošto se svojim većim dijelom odvijala upravo na području kanadskog teritorija Yukon, uz rijeku KloMapa ndike, te u blizini gradića Dawson City. Vijest o zlatu otkrivenom 1896. g. na području teritorija Yukon, proširila se u vrlo kratkom vremenu, nakon čega su se u potragu za zlatom uključili ljudi iz raznih zemalja i svih profila zanimanja; od obrtnika do doktora i učitelja. Često bi ruta za tragače započinjala u gradovima Skagway ili Dyea na Aljasci, nakon čega bi se tragači zaputili raznim putevima kroz divljinu prema Dawson Cityu, blizu kojeg su bila smještena nalazišta zlata. Važno je napomenuti da je putovanje prema nalazištima bilo posebno naporno i za mnoge kobno, jer su tragači u nemilosrdnim prirodnim i klimatskim uvjetima morali sa sobom nositi tešku opremu i namirnice, te po potrebi graditi plovila.

Kamp tragača za zlatom, Yukon teritorija



Pretpostavlja se da je u potrazi za zlatom 1898. g. sudjelovalo oko 100.000 ljudi, od kojih je tek oko 30.000 dospjelo do Dawson Citya. Već početkom 20. stoljeća groznica je počela jenjavati. U konačnici, zKorice knjige a vrijeme "zlatne groznice" na području uz rijeku Klondike pronađeno je oko 390 tona zlata, a s vremenom se pokazalo da je upravo "zlatna groznica" uvelike doprinijela gospodarskom razvitku Aljaske i zapadne Kanade. Ovo zanimljivo razdoblje kanadske povijesti zabilježili su kasnije i mnogi umjetnici u svojim djelima od kojih izdvajamo nijemi film Charlia Chaplina "Zlatna groznica" iz 1925. godine, te romane "Zov divljine" i "Bijeli očnjak" poznatog američkog pisca Jacka Londona, koji je i sam bio sudionik "zlatne groznice".

Jezero Simko



Jezero Hjuron



Jezero Molson

Vodopadi Niagara




Vodopad Alexandra




Vodopad Virdzinija

Toronto, pogleda sa ostrva Toronto




Toronto, Gradska kuca





Toronto, nocu.

Montreal



Québec City




Otava

Nacionalni park Banf



Nacionalni park Banf (engl. Banff National Park) se nalazi 120 - 200 km zapadno od Kalgarija, Alberte, i uključuje i grad Banf, Alberta. Nacionalni park Banf pokriva 6,641 kvadratnih kilometara i sadrži preko 1,600 kilometara prohodnih puteva.

Banf je prvi kanadski nacionalni park, kreiran kada je Akt Parka Stenovite planine stupio na snagu 23. juna 1887. godine. Banf je dobio ime po železničkoj stanici Kanadske pacifičke železnice, za koju se veruje da je imenovana po okolnom gradu Banfšir, u Škotskoj. Kanadska pacifička železnica, zainteresovana u privlačenju turista, sagradila je veličanstveni Banf Springs Hotel i Dvorac na jezeru Luis.

Banf i Kortina di Ampezo (Cortina D'Ampezzo) u Italiji, su bili kandidati za održavanje Zimskih Olimpijskih igara 1972. godine, i izgubili su od Sapora u Japanu.



Privlačnsti Nacionalnog parka su, između ostalog, mineralni izvori tople vode, planinski predeli, mogućnost kampovanja, planinarenja, šetnje, golfa, jahanja, alpskog i nordijskog skijanja, kao i jezero Luis. Neki od najprivlačnijih mesta za posetu su Jezero Minevanka (Lake Minnewanka), Maunt Randl (Mount Rundle), Jezera Vermilion (Vermilion Lakes), Jezero Morejn (Moraine Lake) u Dolini Deset Vrhova (Valley of the Ten Peaks) (čuvenoj po tirkizno plavoj vodi), jezero Bou (Bow Lake) i Pejto (Peyto Lake).



Informacije za turiste

Dozvola za zaustavljanje u parku je obavezna i turistička karta je uobičajena tokom letnjih meseci, posebno na jezeru Luis i za početak Ajsfilds Parkveja (Icefields Parkway). Dozvole nisu potrebne za vožnju kroz Nacionalni park bez zaustavljanja. Trans-kanadski Auto-put (Trans-Canada Highway) prolazi kroz park. Uništavanje prirode i životinja zbog saobraćaja je veliki problem, tako da je put ograđen i napravljeni su nadvožnjaci i prolazi za životinje.

Ostrva Kanade

Ostrvo Jens Munk (engl. Jens Munk Island) je jedno od ostrva u kanadskom arktičkom arhipelagu. Ostrvo je u sastavu Nunavuta, kanadske teritorije. Nalazi se uz južnu obalu Bafinove zemlje.

Površina iznosi oko 920 km². Ostrvo je nenaseljeno.

Dobilo je ime po danskom istraživaču Jensu Munku koji je istraživao to područje 1619-1620.




Njufaundlend (francuski: Terre-Neuve; irski: Talamh an Éisc; latinski: Terra Nova) je veliko ostrvo na severoistočnoj obali Severnoj Americi i najnaseljeniji deo kanadske provincije Njufaundlend i Labrador. Ostrvu Njufaundlend (prvobitno nazvano Terra Nova) je verovatno ime dao Italijan Džon Kabot (Giovanni Caboto) 1497, što je najstariji evropski naziv u Severnoj Americi. Provincija u kojoj se ovo ostrvo nalazilo zvala se Njufaundlend do 2001, kada je preimenovana u Njufaundlend i Labrador (poštanska skraćenica je promenjena iz NF u NL).
Njufaundlend je odvojen od poluostrva Labrador prolazom Bel Il, a od Ostrva Kejp Breton Kabotovim prolazom. On zatvara ušće reke Sen Lorens, stvarajući Zaliv Sen Lorens, najveći zaliv na svetu. Najbliži sused Njufaundlenda je mala prekomorska zajednica Sveti Pjer i Mikelon.

Površina ostrva je 111.390 km² i po tome je 15. po veličini ostrvo na svetu. Glavni grad provincije Sent Džons, osnovan je na jugoistočnom vrhu ostrva. Kejp Spier, južno od grada je najistočnija tačka Kanade. Ostrvo ima oko 485.000 stanovnika.

Stanovnici Njufaundlend izgvaraju „nju-fin-lend“ ili „nju-fan-lend“. Na Njufaundlendu se govori dijalektom engleskog jezika poznatom kao „njufaundlendski engleski“, dijalektom francuskog jezika poznatom kao „njufaundlendski francuski“ i dijalektom irskog jezika poznatog kao „njufaundlendski irski“.



Ostrvo Vejls (engl. Wales Island) je jedno od ostrva u kanadskom arktičkom arhipelagu. Ostrvo je u sastavu kanadske teritorije Nunavut. Nalazi se u Zalivu Butija (Gulf of Boothia).
Površina iznosi oko 1137 km². Ostrvo nije naseljeno.



Ostrvo Viktorija (engl. Victoria Island) je jedno od kanadskih artičkih ostrva u teritorijama Nunavut i Sjeverozapadne teritorije, dijelu kanadskog arktičkog arhipelaga.
Površina ostrva iznosi 217 291 km², drugo je po veličini ostrvo u Kanadi i osmo u svijetu. Ima populaciju od 1875 stanovnika (2006) i gustinu naseljenosti od 0,0086 stanovnika po km².

Ostrvo ima razuđenu obalu sa dosta polustrva i zaliva. Oblik ostrva pomalo podsjeća i na javorov list, jedan od simbola Kanade.

Najviši vrh je oko 655 m u Šalerovim planinama (Shaler Mountains) u sjevernom-centralnom dijelu ostrva. Najveće jezero je Jezero Ferguson (Ferguson Lake) sa površinom od 562 km².
Najveće naselje je Kembridž Bej (Cambridge Bay), a drugo po veličini Ulukhaktok.
Ostrvo je dobilo ime po engleskoj kraljici Viktoriji.

Ostrvo Grejam (engl. Graham Island) je jedno od ostrva u kanadskom arktičkom arhipelagu. Ostrvo je u sastavu kanadske teritorije Nunavut, zapadno od ostrva Elsmir. Površina iznosi oko 1378 km². Ostrvo nije naseljeno.





Melvil (engl. Melville Island) je veliko nenaseljeno ostrvo u Kanadi, deo kanadskog arktičkog arhipelaga. Sa površinom od 37 680 kvadratnih kilometara Melvil je 32. ostrvo po veličini na svetu i 8. u Kanadi.

Zapadni deo ostrva pripada Severozapadnoj teritoriji, a istočni deo pripada Nunavutu.
Ostrvo je prvi posetio britanski istraživač Vilijam Pari 1819. Ne samo da je on otkrio ostrvo, nego je bio primoran da prezimi na njemu sve do 1. avgusta 1920. kada se more odledilo. Mesto na kome je prezimeo je nazvano Zimska luka.



Ostrvo Meti (engl. Matty Island) je jedno od ostrva u kanadskom arktičkom arhipelagu. Ostrvo je u sastavu kanadske teritorije Nunavut.

Površina iznosi 477 km². Ostrvo je nenaseljeno.






Ostrvo Mijen (engl. Meighen Island) je jedno od ostrva u kanadskom arktičkom arhipelagu. Nalazi se zapadno od ostrva Aksel Hajberg. Ostrvo je u sastavu kanadske teritorije Nunavut. Pokriveno je ledenom kapom, a obale su uvijek zaleđene. Otkrio ga je 1916 Vilhjalmur Stefanson (Vilhjalmur Stefansson). Ostrvo je dobilo ime po kanadskom premijeru Arturu Mijenu (Arthur Meighen). Nenaseljeno je, a površina mu je oko 955 km².




Meighen Island Canada, from space · Aurora Borealis

Montreal (ostrvo) (fr. Île de Montréal) se nalazi se na jugozapadu Kvebeka u Kanadi, na ušću reka Sen Loren i Otava. Ovo ostrvo je deo arhipelaga Hočelaga i najveće je ostrvo u tom arhipelagu. Na ovom ostrvu živi jedna četvrtina stanovništva Kvebeka.

Samuel de Šamplen je 1616. godine ovo ostrvo nazvao ostrvo Vilmenon (l'ille de Vilmenon), dok ga je na mapi iz 1632. godine prozvao ostrvo Kraljevsko brdo (Mont Royal), taj naziv se kasnije postepeno počeo primenjivati i na sam grad Montreal, koji se prvobitno zvao Vil-Mari (Ville-Marie).

Ostrvo je u obliku bumeranga, dugačko 50 km, i na najširem delu široko 16 km i veukupna dužina obale je 266,6 km. Odvojeno je od ostrva Jezus rekom Preris. Zapadni deo ostrva jezero De Montanj odvaja od jezera Sen Luis. Skoro tačno u sredini ostrva, severno centra Montreala, se uzdižu tri vrha planine Mon Rojal.

Ostrvo Montreal se sastoji od regije Montreal, sa najvećim ostrvima Bizard, Sen Helen, Notr Dam, ostrvo Nans, Dorval i još 69 manjih ostrva. Kompletna ova oblast je administrativno podeljena na 16 opština i 19 okruga grada Montreala.