Ako pretpostavimo da je životni vijek nekog čovjeka 80 godina, to znači da je njegov život kada napuni 20. godina već napola gotov – tvrde naučnici, pozivajući se na efekat subjektivnog doživljaja vremena.

Naučnici već duže znaju da se subjektivni doživljaj protoka vremena mijenja sa godinama. Što smo stariji, to nam vrijeme brže teče.

Nauka to ocjenjuje logičnim – kada imamo 20 godina, jedna godina predstavlja čak pet odsto našeg cijelog života, ali kada imamo 80. jedna godina samo je 1,7 odsto našeg života!

Istraživanja na temu subjektivnog protoka vremena pokazuju da mozak prošlo vrijeme broji kroz sjećanja.

Tako se sedam dana na godišnjem odmoru čini mnogo dužim periodom nego sedmica koja je provedena na poslu.

To je ujedno i drugi razlog zašto nam vrijeme sve brže leti kako nam godine odmiču – naime, sve više dana proživljavamo jednako, u rutini, i pamtimo samo kratke periode “odmicanja” od rutine.

Psiholozi nude “spasonosno rješenje” – eksperimenti su potvrdili da se subjektivni doživljaj vremena usporava kada u sebe unosimo nove inFormacije, nova znanja, nova iskustva.

Naučnioci tvrde da rješenje leži u tome da ljudi pokušaju da živote ispune sa što više promjena, zanimljivosti, putovanja, i što je više moguće da razbijaju rutinu.

Psiholog Stiven Tejlor, koji je dugo proučavao subjektivni protok vremena, navodi da ljudi koji putuju na “avanturistička” mjesta tvrde da su im se godišnji odmori činili duži nego ljudima koji bi ležali na plaži svaki dan.

Talas