2. RIBLJI FOND



Koje se sve riblje vrste nalaze u vodi

Osim šarana i amura na hranilište često dođu i jata deverika, linjaka, babuški i patuljastih somića. Da bi kvalitetno odradili prihranu moramo znati što sve pliva u toj vodi i na temelju podataka odrediti količinu i vrstu prihrane, sastojke za izradu mamca, kao i veličinu mamca.

Brojnost šarana

Ukoliko je brojnost riba u nekoj vodi velika, prirodne hrane ima malo, a malo je i ribiča koji prihranjuju na samoj vodi. Manji šarani često potiću velike na hranjenje, ali oni često i pojedu svu hranu namijenjenu velikom šaranu.

Populacija velikih šarana

KAda lovimo velike šarane, trebamo znati kolika je njihova populacija, koliko su teški u prosjeku, koliki je omjer Ijuskaša i golaća i na kojim pozicijama se najčešće love veliki primjerci. Ti podaci su ključni pri odabiru lovne pozicije i hranilišta za kapitalnog šarana.

3. EKSPLOATIRANOST VODE



Koliko ima lovnih pozicija na jezeru

Ovi podaci mogu pomoći da nabrzinu rezimiram koliko ima isplativih lovnih mjesta, koliko se često lovi na tim pozicijama, tko lovi na njima, kakav mamac se koristi, koliko i čime prihranjuje, na kojim daljinama, kakvi su najčešći ulovi, karakteristike tih pozicija vezano za konfiguraciju dna i sl.

Koliko i koju hranu koristiti

Na vodi postoje pozicije koje se jednostavno moraju obilno hraniti, a za neke je dovoljno sasvim malo. Sama konfiguracija terena i riblja prisutnost na tom području diktiraju količinu.

Koja sredstva za prihranjivanje su dopuštena

Ovo u stvari i najviše utječe na odabir potencijalnog hranilišta. Svaka voda ima svoja pravila. Treba se prilagoditi situaciji i pokušati okrenuti je u svoju korist.

4. PRIHRANJIVANJE NA JEZERIMA



Poznavanje vode i navika samih šarana u njoj pojednostavljuju pripremu, štede vrijeme i novac, omogućavaju ranije ostvarenje zadanog cilja. Najvažnija stvar u prihrani, a kasniju i u lovu, je otkrivanje prisutnosti šarana .

Odabir mjesta prihranjivanja

Nakon što promotrimo sve karakteristike vode, ribljeg fonda u njoj i njenu eksploatiranost, možemo započeti s traženjem lokacija hranilišta. Odabir hranilišta svatko prilagođava sam sebi, svojem načinu ribolova, priboru i tehnici kojom lovi. Kada pronađemo potencijalno mjesto započinjemo s prihranom i praćenjem zbivanja oko hranilišta. Riba tijekom godine migrira, odlazi na njoj sigurne i hranom bogatije terene - kanale na dnu, travnate dijelove, plićake, na mjesta gdje puše vjetar koji je povezan s njegovom prirodnom hranom i sl. Mogućih opcija za prihranjivanje ima bezbroj. Najbolje rješenje je imati nekoliko različitih pozicija, te ih kroz sezonu mijenjati. Ako opada broj grizeva, treba mijenjati mjesto, a poziciju koju privremeno napustimo najbolje bi bilo održavati s nekoliko kilograma prihrane tjedno i onda se, nakon što se malo "odmorila", vratiti na nju ponekad i s nekim novim mamcem.

Problem gotovo svih ribiča je što često puta nude šaranu hranu na mjestima koja prilagođavaju svojem ukusu. Što je stereotip dobre šaranske pozicije? Tu nema pravila, to zna biti mjesto za koje ne bi ni u snu pomislili da se šaran tamo zadržava . A naši mamci nedirnute leže na glatkome pijesku i tepihu mirisne konoplje okružene sitnim kamenčićima ...

Količina prihrane

Kod određivanja količine prihrane sve ovisi o cilju koji želimo time ostvariti. Količina će ovisiti o tome radi li se o kampanji koja će trajati nekoliko tjedana ili će to biti kraći ribolov (preko vikenda ili samo jedan dan).

Dnevni i vikend ribolovi

Za kraće dnevne ili vikend ribolove prethodno prihranjivanje nije obvezatno kao kod dužih kampanja. Dovoljno je prihraniti nekoliko dana prije. Ako lovimo na atraktor bellu, tada ne prihranjujemo boilama jer za to nema potrebe, ubacujem samo partikle. Kada lovimo samo preko vikenda najčešće uopće ne prihranjujemo poziciju. Tu sve ovisi o volji, slobodnom vremenu, udaljenosti od vode i o financijskim mogućnostima.