Kemijski dodaci jelima: Bez "E brojeva" hrana nezamisliva!

Dok “vičemo” na aditive, veći rizik predstavljaju oni koji su vezani za određena krivotvorenja hrane – kaže mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost namirnica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo




Hitno povlačenje svježe vučenih tijesta za pite i savijače novogradiškog Claruma, s rokom trajanja od 1. listopada do 1. prosinca ove godine, ponovno je pokrenulo kontroverze oko nepopularnih aditiva ili E brojeva kojima proizvođači sve češće kao s čarobnim štapićem ‘dizajniraju’ izgled, boju, trajnost, okus i miris hrane koju jedemo.

U siru da, u tijestu ne?

Neugodno iznenađeni odlukom Ministarstva poljoprivrede o povlačenju, iz Claruma su izjavljivali da se sporni aditiv Natamicin E235, koji su oni rabili u tehnološkom postupku, svakodnevno koristi u siru ili kobasicama, pa zašto ne bi i u njihovu slučaju? Nakon takvih izjava potrošači se pak opravdano pitaju koliko takvih kemijskih aditiva, koje označavamo velikim tiskanim slovom E i troznamenkastim brojem, i dalje vreba iz hrane i pića s našeg jelovnika te jesu li i koliko štetni?
Iz Hrvatske agencije za hranu objašnjavaju kako je dopuštena količina E235 određena na temelju procjene unosa tog aditiva u organizam iz svih mogućih raspoloživih izvora u prehrani, a opasnost njegove primjene povezuje se s razvojem antimikrobne rezistencije u ljudskom organizmu. Dopuštena količina tog aditiva nikako se ne odnosi na čitav proizvod, pa tako ni u sirevima i kobasicama, već samo u dubinu 5 milimetara od površine proizvoda, što je u slučaju kora za pite i savijače nemoguće postići, odgovaraju u HAH-u te ističu kako i upotrebu 317 aditiva označenih E brojem u prehrambenoj industriji regulira pravilnik usklađen s vrijedećom legislativom EU.

I dok dio znanstvenika tvrdi kako se, primjerice, s nekim E brojevima poput dodataka boje u bombonima, pudingu ili šlagu, povezuje, primjerice, hiperaktivnost kod djece, a s nekim “E” konzervansima za dulji rok namirnica, antioksidansima, emulgatorima i sredstvima za zgrušavanje – i povraćanje, kožne alergije, kancerogenost… – drugi u njima ne vide opasnost.

– Dok “vičemo” na aditive, veći su rizik oni koji su vezani za određena krivotvorenja hrane – kaže mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost namirnica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Procjene rizika

Višegodišnji projekt HZJZ-a, koji je obuhvatio ciljne skupine od više od 2000 ispitanika te analize više od 1000 uzoraka hrane pokazali su da je ugroza zdravlja putem aditiva u Hrvatskoj zanemariva ili nije jasnije izražena. Nakon što se to dokaže i procjenama rizika, koje radi HAH, bit će i znanstveno dokazano da su oni koji plaše potrošače aditivima u krivu, tvrdi on, ističući kako se za svaku kategoriju hrane ili kozmetike može reći dobra riječ ili upozoriti na određene probleme.

Primjerice, ako popijete litru osvježavajućeg bezalkoholnog pića, unijeli ste 10% više šećera od preporučenog dnevnog unosa, a manje od 0,1% nekog umjetnog bojila od preporučenog dnevnog unosa (ADI), objašnjava mr. Katalenić. Činjenica je, međutim, da se aditivima može manipulirati, što u kombinaciji sa sugestivnim reklamama potrošača ipak dovodi u zabludu.

Radi zarade i u borbi s konkurencijom da ponude nešto novo, neki proizvođači, naime, ne rabe aditive samo zbog tehnoloških potreba nego i za stvaranje niza proizvoda koji nisu ništa drugo nego svojevrsna krivotvorina nastala primjenom široke lepeze aditiva. Na tržištu tako imamo voćnih sirupa u kojima gotovo da i nema voća nego dominiraju kombinacija šećerne otopine i E163. U mesnim proizvodima (osim trajnim) fosfati i polifosfati koriste se za zadržavanje dodane vode i čuvaju postignutu konzistenciju i oblik proizvoda, no sve više od 0,22 izraženo kao P205 smanjuje kakvoću i oštećuje zdravlje potrošača.


10 stvari koje treba znati

1. Nemoguće se hraniti samo zdravom hranom s namirnicama iz domaćeg uzgoja. Zato pri kupnji obratite pozornost na sastojke namirnica koje kupujete. Ako ih ne razumijete, promislite trebate li baš to na jelovniku.

2. Jedan od najozloglašenijih E brojeva je aspartam (E951), umjetno sladilo u više od 6000 proizvoda, koje u Europi i SAD-u koristi više od 200 mil. ljudi. Povezuju ga s limfomom, leukemijom, rakom mokraćovoda...

3. Znate li da je prihvatljiv dnevni unos žutog bojila E104 smanjen 20 puta nakon pritiska potrošačkih udruga iz zemalja EU, a znatno je smanjen i PDU za narančasto bojilo E110 te crveno bojilo E124?

4. Zbog slatkiša, grickalica, sokova i sladoleda, djeca u EU unose gotovo 7,7 puta više aluminijeva sulfata (E520), dvaput više fosforne kiseline (E338) i 12 puta više sulfita (E220-E228) od prihvatljivog.

5. Europski parlament odlučio je da od srpnja 2010. hrana koja sadržava bojila E102, E104, E110, E122, E124 i E129 na deklaraciji sadrži upozorenje: “Može uzrokovati i poremećaj aktivnosti i pozornosti kod djece.”

6. Zamjena za sir ima nedefiniranu masnoću, modificirani škrob, fosfate i polifosfate, kazein, konzervanse... Prije ispuštanja u kalupe aromatizira se bilo kojom odabranom aromom sira i oboji karotenima.

7. U velikom broju proizvoda aditivi služe kao mamac za potrošače. Primjerice, u voćnim jogurtima i sličnim proizvodima ima voća koliko stane u čajnu žličicu i krije se u pripravku koji sadrži zgušnjivače, bojila, sladila i aromu.

8. Na etiketama piše voćni sirup, ali je često šećerna otopina s aromom u koju se dodaju npr. antocijani (E163) dobiveni ekstrakcijom kožica nekog manje skupog voća ili otpadne sirovine iz drugog voćnog proizvoda.

9. U mesnim proizvodima (osim trajnim) fosfati i polifosfati koriste se za zadržavanje dodane vode i čuvanje konzistencije i oblika proizvoda. Dovoljna je količina do 0,22% izražena kao P2O5, više od toga oštećuje zdravlje.

10. Natpis ‘bez konzervansa’ dovodi u zabludu jer je tek jedan u nizu aditiva. Djecu od malih nogu navikavajte na zdravu hranu i zdrave prehrambene navike, dok još nisu u potpunosti svjesna loših navika okoline.


Što nam govore...

E100 + označavaju boje koje se dodaju hrani, bombonima, pudingu sa šlagom...

E200 + označavaju konzervanse, neizbježne u namirnicama s duljim rokom trajanja

E300 + označavaju antioksidanse i regulatore kiselosti, obratite pažnju na E330

E400 + označavaju emulgatore i stabilizatore koji se dodaju radi gustoće i stabilnosti

E500 + označavaju sredstva protiv zgrušavanja i smatraju ih najopasnijim aditivima

E600 + označavaju umjetne arome i niz od E630 do 640 zabranjen je u dječjoj hrani


Strah bez razloga?

Ne trebamo se bojati proizvoda koji imaju previše E brojeva na deklaraciji. Razumijemo li što se krije iza svakog i znamo dopuštene količine po određenom proizvodu i njihov tehnološki učinak, može se ocijeniti jesu li određeni aditivi dodani sukladno tehnološkim zahtjevima ili su korišteni za krivotvorenje proizvoda – kaže mr. Katalenić. Prema statistikama, samo je 1% hrane zdravstveno neispravno s pozicije akutne ugroze ljudskog zdravlja, 5-6% može dugoročno naštetiti ljudskom zdravlju, dok je ostala hrana u granicama propisane zdravstvene ispravnosti.

(Večernji.hr)