Kraljevina Švedska (pomoć·info) (šve. Konungariket Sverige) je nordijska zemlja u Skandinaviji, u severnoj Evropi. Graniči se sa Norveškom na zapadu, Finskom na severoistoku. Na jugozapadu Eresundski most spaja Švedsku sa Danskom. Skagerak moreuz je na jugozapadu, Baltičko more i Botnijski zaliv su na istoku. Švedska ima relativno malo stanovnika, i poznata je po velikim mirnim šumama i planinskom divljinom.

Glavni grad je Stokholm, koji je i najveći grad Švedske. Drugi veći gradovi su Geteborg, Malme, Upsala, Linčeping, Vesteros, Erebru, Norćeping, Helsingborg i Jenčeping.

Istorija


Skandinavsko poluostrvo naseljavaju razni narodi tokom Kamenog doba. Region zatim napreduje dosta sporo. Švedska je prvi put pomenuta u prvom veku, kada je rimski istoričar Tacit zabeležio da na istočnoj obali Svealanda žive Svevi. Svealand je istorijska regija po kojoj je Švedska kasnije dobila ime. U ΙH i H veku švedski vikinzi šire svoj uticaj u baltičkim državama i Rusiji.Za razliku od norveških i danskih vikinga, karakteristika švedskih jeste da su bili manje ratoborni a više usredsređeni na trgovinu i
kolonizaciju.

Švedska je doživela hristijanizaciju u HΙΙ veku. U XIV veku, kao i većina drugih evropskih zemalja, Švedska je pogođena velikom kugom, ili Crnom smrću. U srednjem veku Švedska proširuje svoje granice do Laplanda na severu i Finske. Finska do 1809. skoro 450 godina pripada Švedskoj. 1389. godine sklopljena je Kalmarska Unija, koja je ujedinila Švedsku sa Norveškom i Danskom. Unija je na snazi do 1521. kada švedski kralj Gustav I posle više ratova uspeva da formira samostalnu državu, za koju se
smatra da je temelj moderne Švedske. Nedugo posle toga, isti kralj odbacuje rimokatolicizam i uvodi Švedsku u protestansku reformaciju. Gustav I smatran je ocem švedske nacije.

Tokom XVII veka Švedska raste da postane jedna od moćnijih evropskih sila, pošto kralj Gustav II Adolf uspešno vodi državu kroz Tridesetogodišnji rat. U Napoleonskim ratovima, Švedska pobeđuje Dansku. Kao posledica, 1814. Norveška je primorana da formira uniju sa Švedskom, u kojoj je ostala sve do 1905. Švedska od 1814. gotovo nije učestvovala ni u jednom ratu (o neutralnosti Švedske u Drugom svetskom ratu se raspravlja).

1850-ih, mnogi Šveđani ostaju nezaposleni. Posledice toga su siromaštvo, alkoholizam i masovna emigracija. Veruje se da između 1850. i 1910. godine, više od milion Šveđana napušta domovinu i naseljava Sjedinjene Američke Države.

1960-ih Švedska postaje jedna od bogatijih država sveta, a i dan-danas se nalazi na vrhu što se tiče standarda života. 1995. učlanjuje se u Evropsku zajednicu, ali 2003. švedski narod na referendumu bira da zadrži svoju valutu.

Geografija

Baltičko more i Botnijski zaliv na istoku Švedske stvaraju dugačku obalu, što utiče na klimu. Na zapadu, na granici sa Norveškom nalaze se Skandinavske planine.
Južni delovi Švedske se uglavnom sastoje od poljoprivrednih područja, gde je i gustina naseljenosti najveća. Ostalu teritoriju uglavnom zauzimaju šume. Švedska je najnaseljenija zemlja severne Evrope i treća po veličini. Ona se nalazi u istočnom delu Skandinavskog poluostrva. Graniči na zapadu sa Norveškom, na severoistoku sa Finskom.
Švedska ima površinu od 449.964 km kvadratnih i oko 8,9 miliona stanovnika. Gustina naseljenosti je 20 stanovnika po kvadratnom kilometru. Švedska je etnički homogena, jer Šveđani čine 91% ukupnog stanovništva. Glavni grad je Stokholm sa oko 1,5 miliona stanovnika. Vrste vegetacije je tundre-oblasti lišajeva, mahovina, zakržljalog grmlja. Klima u Švedskoj je planinska, ali i okeanska.

Politika





Skupština Švedske - Riksdag


Švedska je skoro već hiljadu godina monarhija sa poreznim sistemom koji kontroliše parlament, Riksdag. Parlament ima 349 članova koji se biraju svake četvrte godine. U prošlom veku i do danas dominira Socijaldemokratska partija.

Privreda


Pogled na Stari grad, Stokholm


Transport i komunikacije su od velikog značaja za Švedsku, radi veličine zemlje i razbacanosti prirodnih bogatstava i populacije. Vekovima, dominiralo je brodarstvo, sa Stokholmom kao glavnom lukom na Baltiku, kasnije Geteborgom, kao velikom izvoznom lukom, i nizom luka na severu za izvoz drveta. Izgradnja mreže železničkih pruga (u 19. veku), omogućila je transport ruda iz planinskih rudnika na severu.

Industrija


Bogati izvori železne rude, drveta i hidroenergije, vešti inženjeri i radnici, omogućili su naglu industrijalizaciju, ranije siromašne i pretežno na poljoprivredu orijentisane Švedske. Ovi hrabri i vredni ljudi su svojim strpljivim i napornim radom kao i znanjem umeli da iskoriste sve ono što im je priroda pružala. Najbogatiji resursi su crnogorične šume, hidroenergija, rude železa, urana, i drugih minerala. Tradicionalno, teška industrija (npr. celuloze, papira, i crna metalurgija), ima veliko učešće u izvozu Švedske. Na industrijske proizvode otpada više od oko 80% ukupnog izvoza. Velike međunarodne kompanije kao što su Erikson, ABB, Elektroluks, Volvo i Sab-Skanija, učestvuju u sa približno 60% zaposlenih u prizvodnji sa preko 80% izvoza industrijskih proizvoda. Na proizvode koji se zasnivaju na nauci (npr. farmaceutska industrija), otpada oko 10% novostvorene vrednosti u proizvodnji. Industrija elektronskih i telekomunikacionih uređaja je poslednjih godina u ogromnom usponu. Prednjači kompanija Erikson, sa najsavremenijom proizvodnjom sistema računarske razmene podataka, mobilne telefonije i laserskih programa. Kompanija ABB, koja uglavnom proizvodi generatore i ostala postrojenja za prenos i distribuciju električne energije, uređaje za automatske prozvodne linije, robotiku i opremu za savremene elektrificirane pruge, sarađuje sa oko 1.000 kompanija u oko 140 zemalja sveta. Kompanija Gambro se dokazala u svetu proizvodnjom veoma kvalitetnih elektronskih uređaja za potrebe medicine, kao što su dijalizatori, pejs-mejkeri, respiratori i sl. U proizvodnji automobila i kamiona, značajne su kompanije Volvo i Sab-Skanija. U ovoj oblasti jedino je Japan napredovao brže od Švedske, a izvoz je oko 86% godišnje proizvodnje (teških kamiona, autobusa i automobila). Avionska industrija u Švedskoj obuhvata proizvodnju vojnih i civilnih aviona. u proizvodnji učestvuju i ostale kompanije poput Volvoa (motori), Erikson i Elektroluks (elektronska oprema), i kompanija Celzijus (završni radovi). Intenzitet istraživanja i razvoja u Švedskom proizvodnom sektoru spada među najviše u svetu. Transportna oprema, telekomunikaciona oprema, farmaceutski proizvodi i mašine, učestvuju sa 85% u ukupnim troškovima za istraživanje i razvoj u proizvodnom sektoru.Bitno je napomenuti, da je 85 % gradskog stanovništva u odnosu na ukupan broj.

Rudarstvo


Rudnik cinka


Švedskoj pripada oko 2% od ukupne svetske proizvodnje železne rude, jedan je od najvećih izvoznika, a najveći u Evropi. U izvozu bakra, olova i cinka, učestvuje sa oko 1%, 3,7 % i 3.3%. Oko 1% tržišne vrednosti cele industrijske proizvodnje otpada na rudarstvo, koje zapošljava 0,5 % od ukupnog broja zaposlenih. Ukupna proizvodnja železne rude, 1998. godine, iznosila je 20.9 miliona tona, sulfidnih ruda koje sadrže sumpor, bakar, olovo, cink, arsen, nešto manje srebra i zlata, 24 miliona tona. Oko 6 miliona tona kreča, uglavnom za industriju cementa. Najveća nalazišta železne rude nalaze se nekoliko stotina kilometara severnije od polarnog kruga (laponska tundra). Kiruna, sa okolnim brdima Luosavara i Kirunavara, najveće je nalaziste, u kome su zalihe oko milijardu tona rude, sa 70% gvožđa (nalazište je površine 16000 km²). Kiruna je središte ogromnog nalazišta, rudarski grad, čije 3/4 stanovnika radi u rudarstvu. 1998. godine, u ovom nalazištu iskopano je 14 miliona tona rude železa. Malmberget,takođe u Laponiji (sa proizvodnjom od 7 miliona tona 1998. godine), je drugi po veličini rudnik železne rude u zemlji. Ruda iz ovih nalazišta transportuje se železnicom, i izvozi preko luka Narvik (u Norveškoj)i Lulea (severni deo Švedske obale, Botnički zaliv, zimi zaleđena).
Najveći rudnik bakra Aitik, takođe se nalazi u ovoj regiji. U oblasti Skeleftea, koja se proteže od Bolidena na istoku, do planinskog lanca na zapadu, najznačajnija su nalazišta sulfidnih ruda (Laisval, najveći izvor olovne rude u Evropi).

Energetika


Osnovni izvori energije u Švedskoj su nafta, hidro i nuklearna energija. Nedostatak nafte je zamenjen energijom iz hidroelektrana i biogorivom. Električna energija od 1970. uglavnom se proizvodi u nuklearnim centralama i hidroelektranama.

Hidroenergija


Najveća postrojenja za proizvodnju hidroenergije su na 9 reka severne Švedske. Najiskorisćenija rijeka je Luleelven, sa 15 hidrocentrala, i proizvodnjom od oko 14,1 Twh, zatim Indalselven (7,5 Twh), Ume elv (5,4 Twh) i Ongermanaelven (5,5 Twh). Vlada Švedske je u svrhu očuvanja prirodnih lepota ograničila i propisala stroge uslove za daljnju izgradnju hidroelektrana, odnosno neke reke (inače sa velikim potencijalom) potpuno zaštitila. To su najlepše reke, neregulisane, sa prirodnim
tokovima, vodopadima i brzacima, kao sto su Vindelelven, Pite elv, Kaliks elv i Torne elv.

Nuklearna energija


Prvi Švedski nuklearni reaktor pušten je u rad 1972, a dvanaesti i poslednji 1985. godine. Svi se nalaze u južnom delu zemlje: Barsebek (dva reaktora, ukupno 1.200 Mw), Oskarshamn (tri reaktora, 2.210 Mw), Ringhals (četiri reaktora, 3.550 Mw) i Forsmark (tri reaktora, 3.095 Mw). Ukupna godišnja proizvodnja je oko 74 Twh. Dotrajali delovi reaktora i nuklearni otpad odlaže se na lokacijama Oskarshamn i Forsmark, u kamene pećine oko 50 m ispod površine mora. Nivo radioaktivnosti se redovno kontroliše. Tokom 1996. godine, proizvodnja energije korišćenjem biogoriva (uglavnom treseta, briketa smole i sl.), bila je 87 Twh. Od energenata uvozi se nafta iz zemalja OPEC-a 25%. Od ukupnih 19 miliona tona, 70% dolazi iz severnog mora, odn. Norveške, kao najvećeg snabdevača (13 miliona tona). Rafinerije u Stokholmu i Geteborgu uglavnom prerađuju uvezenu naftu. Ugalj se uvozi iz 7 zemalja, od kojih je Poljska najznačajniji snabdevač (oko 35%). Ostale zemlje su SAD, Australija, Rusija, Venecuela, Kanada i Estonija. Prirodni gas u Švedsku se uvozi iz severnog mora (Danska), oko 870 kubnih metara, ekvivalentno 9,4 Twh. Potrošnja prirodnog gasa je oko 2% ukupne potrošnje energije zemlje.

Klima



Satelitski snimak Švedske 19. februara 2003


Švedska klima je temperirano vlažna. U južnim delovima zemlje klima je toplija, a severno od Melarena je sve hladnija. Švedska ima uglavnom blagu klimu. Zime su hladne a leta sveža. S obzirom da se Švedska nalazi na severu, klima je relativno topla zahvaljujući toplote koja dolazi iz Golfske struje.

Na severu Švedske, gde ima visokih planina, klima je uglavnom subartička, a na najvišim vrhovima polarna.

Administrativna podela


Švedska je administrativno podeljena u 21 regiju. Svaka regija ima svoju administrativnu upravu koju postavlja vlada. Švedska se ponekad deli i u istorijske pokrajine, kojih ima 25.

Demografija


Tipične seoske kuće u Švedskoj


Demografija Švedske

Švedska je na svetskom vrhu dužine života. U avgustu 2004.broj stanovništva je prvi put prevazišao broj od 9 miliona. Posle Drugog svetskog rata Švedska postaje zemlja imigracije. Danas je otprilike 12% populacije rođeno van Švedske, a čak svaki peti ima nešvedsko poreklo. Imigranti najviše dolaze iz Finske, bivše Jugoslavije, Iraka i ostalih skandinavskih država. U Švedskoj živi oko 30.000 Srba.

Šveđani su skandinavski narod poreklom od Germanskih plemena koja su se naselila u Skandinaviji u neolitskom periodu. Za Šveđane se kaže da su potomci Vikinga. Službeni jezik je švedski, a novac švedska kruna. Švedska je zemlja mira i blagostanja. Švedska gotovo nije učestovala u ratovima poslednih 200 godina. Većina njenih stanovnika živi na jugu zemlje gde je tlo najplodnije.

Stanovnici Švedske imaju veoma visok životni standard, koji se zasniva ne samo na prirodnim bogadstvima zemlje, nego i njihovoj velikoj radinosti i kulturi. Vlada demokratski sistem, ipak Švedska je kraljevina, ali kralj ima samo simboličnu ulogu. Opšti izbori se održavaju svake četvrte godine, a pravo glasa imaju svi stanovnici stariji od 18 godina, pa čak i doseljenici koji su najmanje tri godine živeli u Švedskoj.

U Švedskoj posebna briga se vodi o deci. Sva deca imaju mesto u zabavištu, nastava i knjige u školi su besplatne, za svako dete je osiguran deči dodatak. Svi stanovnici Švedske imaju zdravstvenu pomoć za nezaposlene, u penziju odlazi se sa 65 godina života (nezavisno od pola).

Religija


Na kraju 2009, 71,3 % Šveđana je pripadalo Švedskoj crkvi (luterani). Ovaj broj se smanjivao za oko jedan procenat godišnje tokom zadnje dve dekade. Međutim, samo oko 2% članova crkve redovno posećuje nedeljne služve.

Rezultati Evrobarometar ankete iz 2005. pokazuju


23% Šveđana je odgovorilo da „oni veruju da postoji bog“.
53% je odgovorilo da „oni veruju da postoji neka vrsta duha ili životne sile“.
23% je odgovorilo da „oni veruju da postoji neka vrsta duha, boga, ili životna sile“.

Jezik


Dvorac u oblasti Skanija


Švedski jezik spada u grupu Germanskih jezika. Sličan je norveškom i danskom.Švedska formalno nema službeni jezik mada švedski ima status kao takav;
uvek je uveliko dominirao i pitanje službenog jezika je tek političkog karaktera. Ipak, Švedska priznaje pet manjinskih jezika: finski, meakijeli, sami, romski i jidiš. Velika većina Šveđana ispod 60 godina dobro vlada engleskim jezikom.

Švedska - u jedinstvu s prirodom





Neki kažu da Švedska ima sve prednosti povezane s
modernim društvom, ali malo od njegovih uobičajenih problema. Bilo da je
riječ o tehnologiji, ponašanju i stilu života, urbanim trendovima,
odličnom hranom ili modi i dizajnu, ova dinamična zemlja je svjetski
lider. Švedsko društvo je moderno, otvoreno i progresivno.






Švedska je zemlja bogata kulturnom baštinom, a ljudi dijele dubok i
prisan odnos s prirodom. Priroda i promjene godišnjih doba utječu na
švedski način života, njihove običaje i tradiciju, na način koji će
posjetitelji često smatrati egzotičnim i atraktivnim.


Švedska veličina te poprilična udaljenost između sjevera i juga
oblikovali su je u zemlju ogromne raznolikosti u svojim regijama,
kulturi i krajolicima.


Švedska, koja je rasla kao velika sila u 17. stoljeću u Europi, i
njezina nevjerojatna povijest, slavi se u mnogim briljantnim muzejima,
priredbama i na tim istim ulicama i izvornim zdanjima u kojima je i
nastala. Ovdje moćni Švedski kraljevi i kraljice dijele povezanost sa
Švedskim dizajnerima svjetske klase, gurmanskim kuharima i stočarima
sobova u Švedskoj Laponiji.


Putnici u Švedsku smatraju je sigurnom, jednostavnom i praktičnom dok
istražuju ovu potpuno modernu zemlju uronjenu u prirodu i njezine
ljepote.

Kultura i običaji u Švedskoj



Kažu da je najteža stvar kada se preselite ili putujete u novu zemlju naučiti nepisana pravila. Takvih svaka zemlja i svaka kultura imaju pregršt.

Ovo je pokušaj da vam približimo i analiziramo neka od tih nepisanih pravila o životu u Švedskoj, te kulturu i običaje koji ju oblikuju i udišu joj život.




Švedska kultura kakvu poznajemo, vuče korijene još iz vikinškog doba, a ona je itekako živa i danas. Koncept lagom na primjer, čini šveđane skromnima i umjerenima, Jante zakon (Jantelagen) potiče ih na kolektivizam i timski rad, Allemansretten (Pravo svakog čovjeka) daje im pravo na slobodu kretanja u prirodi...

Povijest Švedske



Povijesne značajke


8000 godina prije Krista – prvi ljudi naseljuju područje današnje Švedske

5000 godina prije Krista – najstarije otkrivene slike, prikazuju divlje životinje

2300 – 500 godina prije Krista – razvija se poljoprivreda, grade brodovi, ali i vode mnogi ratovi

500 g. prije Krista – počinje željezno doba, od Germana uveden runski alfabet

98. g. – rimski povjesnik Tacit Sveare navodi kao glavni narod u Skandinaviji

7. stoljeće – ustrojeno kraljevstvo pod dinastijom Inglinga

8. stoljeće – u svojim pohodima Sveari dopiru do Engleske, Škotske,
Islanda, pa čak i Svjeverne Amerike, a na području današnjih Ukrajine,
Bjelorusije i Rusije osnivaju državu Kijevski rus

990.-1022. Za vladavine kralja Olava u Švedsku prodire kršćanstvo

1060. smrću Edmunda Starog izumire dinastija Inglinga

12. stoljeće – vode se dinastičke borbe između obiteljskih klanova Erik i Sterker

1250.-1266. Švedskom vlada Jarl Birger, utemeljitelj Stockholma. On je kao regent vladao umjesto svog malodobnog sina Valdemara.

1319. - Izborom Magnusa Erikssona prvi put je ostvarena personalna unija između Švedske i Norveške

1397. – danska kraljica Margareta sklopila je u Kalmarsku uniju, koja je
ujedinila Norvešku, Švedsku i Dansku pod jednim monarhom

1523. – nezadovoljna danskom dominacijom, Švedska izlazi iz unije formirajući suverenu monarhiju pod Gustavom I.

1541. – Biblija je prevedena na švedski

1560.-1660. – traje borba za prevlast nad Baltikom. Švedska postaje velika sila i širi se u tzv. Švedsko Carstvo.

1700.-1721. – Veliki sjeverni rat. Rusija, Danska, Norveška, Poljska,
Litva i Saska ujedinile su snage i napale Švedsko Carstvo.

1721. - započelo je razdoblje ograničene monarhije pod vlašću parlamenta

1739. – osnovana je švedska Akademija znanosti

1772. - vojni puč nakon kojeg je ponovno uspostavljena apsolutna monarhija

1814.-1905. – unija sa Norveškom

1856. – sagrađena prva željeznička pruga

1905. – raskinuta unija sa Norveškom, Oskar II. Odrekao se norveške krune

1914. – Švedska ostaje neutralna za vrijeme Prvog svjetskog rata

1920. – Švedska se pridružuje Ligi naroda

1921. – ženama je priznato pravo glasa

1939. – Švedska uspijeva ostati neutralna i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dodatno prosperira pomažući obje zaraćene strane.

1946. – postaje članica Ujedinjenih naroda

Kasne 50te i rane 60te – država blagostanja, standard Šveđana rapidno raste, a siromaštvo je skoro iskorijenjeno

1974. – uveden je novi Ustav

1986. – ubijen premijer Olof Palme

1992. - recesija pogađa Švedsku, devalvacija valute i nagli rast nezaposlenosti

1995. – Švedska pristupa Europskoj uniji

2003. – ubijena ministrica vanjskih poslova, Anna Lindt

2003. – na referendumu Šveđani odbili euro kao službenu valutu

Gamla Stan (Stockholm)


Gamla Stan je jedno je od najvećih i najbolje očuvanih srednjovjekovnih
gradskih središta u Europi, te jedna od glavnih atrakcija u Stockholmu.
Ovo je mjesto gdje je osnovan Stockholm 1252.



Cijeli Gamla Stan i susjedni otok Riddarholmen su poput živog muzeja
punog znamenitosti, atrakcija, restorana, kafića, barova i mjesta za
shoping. Uske vijugave popločene uličice, sa svojim zgradama u toliko
različitih zlatnih nijansi, daju Gamla Stanu njegov jedinstveni
karakter. Čak se i sada mogu pronaći podrumski svodovi sa freskama iz
srednjeg vijeka iza vidljivih fasada, a za snježnih zimskih dana
distrikt se čini kao nešto iz bajke.



Postoji nekoliko lijepih crkava i muzeja u četvrti Gamla Stan,
uključujući švedsku nacionalnu katedralu, Katedralu Stockholm i Nobelov
muzej. Najveća od atrakcija u četvrti je Kraljevska palača, jedna od
najvećih palača u svijetu, s više od 600 soba. Osim prijemnih
prostorija, postoji nekoliko zanimljivih muzeja u palači, uključujući
Kraljevski arsenal, s kraljevskim kostimima i oklopima. Ne propustite
paradu vojnika i dnevnu smjenu straže.


Västerlånggatan i Österlånggatan su glavne ulice Distrikta. Gradske
zidine koje su nekad okruživale grad protezale su se tim ulicama, uz ono
što je sada Prästgatan. U sredini Gamla Stana je Stortorget, najstariji
trg u Stockholmu. Stortorget je središnja točka iz koje teče
Köpmangatan, jedna od najstarijih ulica u Stockholmu, koja se spominje
već u četrnaestom stoljeću. Mårten Trotzigs gränd (aleju Mårten
Trotzigs) je teško pronaći. To je najuža ulica u Gamla Stan, samo 90
centimetara široka na najužem mjestu.



Svakako se ne smije propustiti posjetiti Riddarholmen i Riddarholmen
crkvu.
Riddarholmen (švedski: "Viteški Otočić") je otočić koji čini sastavni
dio Gamla Stana, starog grada, a na njemu se nalazi nekoliko privatnih
palača koje datiraju iz 17. stoljeća. Glavni orijentir je crkva
Riddarholmskyrkan, kraljevska crkva i groblje iz 16. stoljeća, gdje
značajan broj švedskih monarha leži zakopano.

Švedska Laponija


U Europskoj "zadnjoj divljini", Švedskoj Laponiji, odmor je neobično i
nezaboravno iskustvo. Ona pruža kristalno čist zrak, prekrasan krajolik,
kristalno čisti snijeg, ponoćno sunce, te prekrasnu auroru borealis.
Bilo da tražite mir ili izazov, akciju, avanturu ili opuštanje, Švedska
Laponija nudi vam jedinstvenu priliku da se opustite u netaknutom i
jedinstvenom okolišu.





Luleå


Luleå je glavni grad Švedske Laponije i ima gradske značajke koje ga
čine ugodnim bilo za odmor ili zabavu. Također je grad u pustinji a već
za nekoliko minuta ste u gustoj šumi, gdje možete sresti losa, medvjed
ili jelena, ili na zaleđenom moru arhipelaga s više od 700 otoka.


Kiruna


Točno iznad najvećih svjetskih podzemnih rudnika željezne rude, nalazi
se Kiruna, najsjeverniji švedski grad. Drevni krajolik nudi šest
nereguliranih rijeka i 6 200 jezera. Tijekom ljeta možete ići na
skijanje u Riksgränsen, samo sat vremena vožnje sjeverno od Kirune.
Također se može igrati i golf pod ponoćnim suncem. Tijekom zime gotovo
je obavezan posjet svjetski poznatom Jukkasjärvi hotelu od leda
(Jukkasjärvi Ice Hotel)ali i ljeto nudi puno toga za vidjeti i doživjeti
u malom selu Jukkasjärvi.



• ŠTO JE POSEBNO U ŠVEDSKOJ LAPONIJI •

Arktički krug

66°33'39" sjeverno označava krug geografske širine koji je južni
ekstremitet polarnog dana. Ljeti su dani 24 sata osunčani (pojava
poznata kao ponoćno sunce). Zima donosi duge sate sumraka i priliku za
vidjeti Auroru Borealis.


Divlje životinje

Raznolik raspon egzotične divljači, uključujući soba, losa, medvjeda,
vuka i risa, na kopnu. Losos, štuka, pastrva u vodama i mnoge vrste
arktičkih ptica.


Sámi Kultura

Sámi su jedan od autohtonih naroda sjeverne Europe koji nastanjuju
Laponiju, a koja danas obuhvaća dijelove sjeverne Švedske, Norveške,
Finske i Rusije


Snijeg i led

Zime u Laponiji su duge, suhe i hladne a to su skoro savršeni uvjeti za
aktivnosti kao što su snowmobili, slalom i skijaško trčanje, zaprega sa
psima i ribolov na ledu. Možete se čak i okušati u vožnji preko smrznute
rijeke ili jezera.


Jedinstvena iskustva

Većina ljudi ima popis stvari koje želi učiniti prije smrti, a od onih
neizostavnih trebale bi biti: noć u Ice Hotelu, vožnja psećom zapregom
preko smrznute tundre, ribolov mušicom na lososa na dan pješačenja s
bilo kojeg mjesta. Sve to i mnogo više čeka na vas u Laponiji


Ljeto

Lijepo vrijeme u Laponiji s dugim toplim danima nudi beskonačan spektar
aktivnosti. Planinarenje, branje plodova, plivanje, ribolov, vožnja
brodom, kampiranje, lov na divljač, samo da spomenemo nekoliko.


Divljina

Često se opisuje kao Europska posljednja velika pustinja sa vrlo malom
ljudskom populacijom i ogromnim količinama šuma i planinskih područja.
Mjestimice ima pokoja velika divlja rijeka, Europski najveći slap,
prekrasan krajolik i još mnogo toga. Najstariji i najveći nacionalni
parkovi u Švedskoj se mogu naći u pokrajini Norrbotten koja je također
poznata kao švedska Laponija.Osam od dvadeset i šest švedskih
nacionalnih parkova nalazi se ovdje. S izuzetkom Muddus i Haparanda
otočja, nacionalni parkovi u pokrajini su u planinskoj regiji. Zajedno
oni pokrivaju više od 6000 km ², što znači da nacionalni parkovi u
pokrajini Norrbotten računaju za 95 posto područja posvećenih
nacionalnim parkovima u Švedskoj.

Drottningholm Slott (Kraljevski dvor)





Palača Drottningholm privatna je rezidencija švedske kraljevske obitelji od 1981.

Nalazi se na otoku Lovön i popularna je turistička atrakcija. Možete
ju posjetiti svaki dan od svibnja do rujna, samo vikendima od listopada
do travnja, a palača je obično zatvorena na neke datume u studenom i
siječnju

Ime Drottningholm ('Kraljičin otok') nastalo je u kasnom 16. Stoljeću,
kada je kralj Johan III izgradio prvu palaču na ovom lokalitetu, za
svoju družicu, kraljicu Katarinu Jagelloniku.

Palača iz 16. stoljeća uništena je u požaru 30. Prosinca 1661. Ranije te
godine, kraljica Dowager, Hedvig Eleonora, kupila je palaču.

Nakon požara, arhitekt Nikodemus Tessin Stariji angažiran je od strane
kraljice Dowager da dizajnira novu zgradu, a 1662. započeli su radovi na
Palači kakvu je poznajemo danas.



Tijekom godina Drottningholm Palača se promijenila i kraljevske ličnosti
koje su ovdje živjele ostavile su svoj ​​trag na interijeru palače -
pod utjecajem promjena u stilu i modnim trendovima.

Palača ima prekrasne sobe koje datiraju još iz 17., 18. i 19. stoljeća i
prekrasni barokni park. Drottningholm je dio UNESCO-ve Svjetske
kulturne baštine.


Dođite do Drottningholma u stilu - parnim brodom! Ne propustite
posjetiti Kineski paviljon i Drottningholm Court Theatre, oboje također
na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

Gotland


Gotland je jedna od povijesno najbogatijih pokrajina u Švedskoj, s oko 100 srednjovjekovnih crkava i nebrojeno prapovijesnih mjesta, uključujući i postavke kamenih brodova, grobnih humaka i ostatke utvrda na vrhovima brežuljaka.





Otok se nalazi gotovo na pola puta između Švedske i Latvije, usred Baltičkog mora, na otprilike istoj udaljenosti od kopnenih luka Nynäshamn i Oskarshamn. Gotland je i regija (landskap) i županija (län). Visby je jedini grad, ali postoji nekoliko većih i mnogo manjih sela. Veliki otok, Fårö, nalazi se izvan Gotlandskog sjeveroistočnog ruba a
otočni nacionalni park Gotska Sandön nalazi se 38km dalje na sjeveru. Stora Karlsö i Lilla Karlsö su dva mala otočića nedaleko od zapadne obale.


gotland.net


• ŠTO VIDJETI •



Gotland ima mnoge povijesne spomenike, muzeje i ostatke crkava i kapelica. Više blaga je iskopano ovdje u modernim vremenima nego bilo gdje drugdje u svijetu. Povijesni muzej Gotland pokazuje blago iz vikinškog doba. Ovdje ćete se susresti s otočkom 8000 godina iznimno bogatom povijesti, s pričama o hrabrim srednjovjekovnih vitezovima i Gotlandskim zadnjim gusarima. Još jedan vrlo poseban muzej je Muzej
kamenoloma u mjestu Bläse. Svi muzeji imaju vođene ture.


Također možete puno naučiti o povijesti Vikinga u Vikinškom selu, jednoj od mnogih uzbudljivih povijesnih aktivnosti u Gotlandu. Isto tako, otok ima gotovo stotinu srednjovjekovnih crkava, po jednu u svakoj župi. Preporuča se uzeti vođenu šetnju kroz očaravajući Visby i čuti zanimljive gradske priče i legende.


• KAKO STIĆI •

Nikada nije bilo lakše putovati do Gotlanda. Možete putovati u Gotland trajektom, avionom ili preko mora svojim brodom.

Postoje četiri nova brza trajekta od kompanije Destination Gotland koji prevoze automobile i putnike na Gotland iz luka Nynäshamn i Oskarshamn na kopnu u Švedskoj. Vožnja do Gotlanda traje oko 3 sata. Kada putujete trajektom do Gotlanda možete putovati s Flygbussarna Airport autobusom iz Stockholma do luke Nynäshamn. Svi autobusni transferi prilagođeni su trajektnim rasporedima. Autobus polazi iz Stockholma 1 sat i 45 minuta prije polaska trajekta. Karte se mogu kupiti na autobusnom terminalu u Stockholmu ili kod rezervacije trajektnih karata.Putnici za Gotland imaju širok izbor ruta kada je riječ o letovima. Danas se može letjeti izravno u Gotland iz nekoliko različitih zračnih luka, kako u Švedskoj tako i izvan nje. Arlanda međunarodna zračna luka, Skavsta i Bromma zračna luka (blizu Stockholm City-a), svi imaju vezu s međunarodnim letovima. Let iz Stockholma za Visby traje samo oko 35
minuta.

Visby


Grad Visby na zapadnoj obali sa svojih 22.000 stanovnika od 1995 g
nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Dobro je očuvan,
prelijep i jedinstven.





Ljudi žive u Visby-u već više od 5000 godina. Nekada Vikinško trgovačko
središte, grad se razvio u jedno od vodećih komercijalnih središta za
trgovinu preko Baltičkog mora, a jedan je od najvažnijih gradova
Hanza-e.



Više od 3 km dugačak zid koji okružuje grad jedan je od najbolje
očuvanih u Europi. Oko 2.000 ljudi živi u gradskom središtu i oko 20.000
izvan zidina.
Unutar zidina, postoji veliki broj malih trgovina, restorana i pubova.
Supermarketi i shopping centri nalaze se u novijim dijelovima grada
izvan zidina.


Prstenasti zid, gotovo 3,5 km u dužinu, zatvara trgovačke stare kamene
zgrade, crkve i mrežu ulica. Zid je građen od vapnenca, ima tri glavna
ulaza i više od 50 tornjeva, a okružen je opkopima. Izgrađen je ne samo
kako bi zaštitio grad od neprijatelja, već i kako bi ga se izoliralo od
okolnih sela.



Visby katedrala, posvećena sv. Mariji, sagrađena je u 12. stoljeću.
Preoblikovana je u 13. stoljeću kako bi dobila svoj ​​današnji izgled, i
službeno je otvorena 1225.g. od strane biskupa švedskog grada
Linköpinga. Nekoliko ostalih crkava izgrađeno je u nadolazećim
stoljećima. Najveći procvat grad je doživio zahvaljujući njemačkoj
Hanzeatskoj ligi.

ICEHOTEL (Hotel od leda)



Svake zime iznova, već od ranih 1990-ih, u malom švedskom mjestu
Jukkasjärvi, 200 km sjeverno od Arktičkog kruga, rađa se hotel od leda.
Do sredine travnja, kada se hotel za sezonu zatvara i topi pod
proljetnim suncem, 60 000 ljudi posjeti ovaj magični svijet od leda
uživajući u jednoj od divota našeg vremena.





Kristalno prozirni led, materijal od kojeg je hotel izgrađen, sakuplja
se svake godine od sredine ožujka do sredine travnja, iz obližnje rijeke
Torne. Do tada je led sporim i prirodnim zamrzavanjem postigao debljinu
od oko 80 cm, savršene kvalitete bez zračnih jastučića ili pukotina.
Posebnim mašinama i alatima režu se i vade blokovi leda od kojih svaki
teži do dvije tone. Icehotel od rijeke Torne posuđuje nekoliko stotina
tona leda koliko je potrebno za njegovu izgradnju.
Čim se rijeka zaledi, označavaju se 'ledena polja' leda kojeg će se
potom vaditi. Led se cijelu zimu održava čistim od snijega, da ne bi
rastao prema gore, već prema dolje, kako bi se dobio kristalno prozirni
led, koji je postao zaštitnim znakom Icehotela. Led se potom reže i vadi
te pohranjuje na oko -5°C do nadolazeće jeseni kada će se početi
oblikovati za verziju Icehotela te godine.



Kada se hotel otvori početkom prosinca, radovi su još u tijeku. Svake
godine ima sve više zainteresiranih koji žele sudjelovati u samom
procesu izgradnje hotela. Oni tada mogu gledati proces izgradnje, gdje
im bude objašnjen ekološki pristup cijelog projekta te mogu promatrati
umjetnike na djelu.



Prava zaleđena zemlja snova, Ice Hotel se stvara svake godine od strane
tima međunarodnih dizajnera, ne postoje dvije iste sobe, mijenja se
izgled, struktura i raspored iz godine u godinu. Zamršene skulpture i
zidne rezbarije koje ukrašavaju sve sobe u Ice hotelu više su nego
lijepe, a ovom jedinstvenom mediju dodaju dodatni sloj čarobnog ugođaja u
hotelu. Iako je vani s vremena na vrijeme i žestokih -37°C, temperatura
u unutrašnjosti Ice Hotela je između -5°C do -8°C, zapravo vrlo udobna
kada ste u zimskom kombinezonu, čizmama i rukavicama koje vam daju u
hotelu. Dok boravite ovdje možete uživati u ledenom baru, iskusiti
zimski safari, snowshoeing (hodanje po snijegu), vožnju saonicama s
psećom zapregom, snowmobiling i kazalište na otvorenom.


Kada se toplo proljetno sunce vrati a dani postanu duži, snijeg i led se
počnu polako povlačiti. Sitni potočići bistre otopljene vode slijevaju
se nazad prema izvoru i postaju opet jedno s moćnom rijekom Torne. Ljeto
kuca na vrata a rijeka se okreće novim zadacima. Sve što preostaje
Icehotelu je ponuditi poniznu zahvalnost za vodu koju je posudio. A već
iduće godine, novi ICEHOTEL će biti rođen.

Jezero Siljan


Jezero Siljan leži u srcu pokrajine Dalarna, okruženo brdima koji se
nježno dižu iz prostranstva šume. 36km dugo i 25km široko, jezero ima
površinu od 290 km2. Rijeka Österdalälv se ulijeva u jezero na jednom
kraju i izlijeva na drugom. Blizu sjeverozapadnog kraja jezera nalazi se
otok Sollerö. Prosječna dubina jezera Siljan je oko 60m, ali tu je
interesantan kanal između gradova Mora i Leksand gdje doseže dubinu
120m.


Jezero Siljan, koje je umjetno regulirano od 1926, vrlo je popularno
turističko područje. Ljepota jezera i okolice najbolje se vidi vožnjom
izletničkim brodom iz jednog od gradova na jezeru.

Uvod


Teritorij Švedske je tradiocionalno podijeljen na tri dijela, od kojih je svaki skup pokrajina. Ovi dijelovi zemlje nemaju administrativnu funkciju, i ne postoji službeni naziv za ovu podjelu. Najčešće se može čuti naziv "landsdelar", što upravo znači "dijelovi zemlje".


GÖTALAND je južni, najgušće naseljen dio, koji se sastoji od deset provincija.


NORRLAND je središnji dio, nazvan po povijesnom švedskom teritoriju i on najmanji sa šest pokrajina.


SVEALAND je sjeverni dio, najveći od tri dijela, pokriva 60 posto od ukupnog švedskog teritorija s devet pokrajina.


Ova se podjela koristi u vremenskim izvješćima, pa se time i njihove granice mogu vidjeti na televiziji i na vremenskim kartama u tisku. Ali oni nemaju administrativnu funkciju i vlastita obilježja.

Götaland






Götaland je najjužnija regija Švedske. To je ujedno i najgušće naseljena
regija. Šume i poljoprivredna dobra čine najveći dio ladanja, a regija
je sa tri strane okružna oceanom s kilometrima relativno ravnih
pješčanih plaža.
Blekinge, Bohuslän, Gotland, Halland, Skåne, Småland, Västergötland,
Oland i Östergötland deset su pokrajina koje obuhvaća Götaland. Hoteli i
smještaj u Götalandu su jedni od najboljih i najbrojniji u Švedskoj.
Mnogi hoteli se nalaze ili na obali ili u prilično neposrednoj blizini
mora.

Göteborg





Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj. Nalazi se na zapadnoj
obali, u regiji Västra Götaland. Broj stanovnika iznosi oko 485.000
(2005.) u samome gradu, te oko 879.000 u metropolitanskom području. Sa
skoro 50.000 studenta, Göteborg je najveći sveučilišni grad u
Skandinaviji.
Gradom protječe Göta Älv koja se u samome gradu ulijeva u Kattegat.
Rijeka Göta älv dijeli grad na dva dijela; južni, koji se nalazi na
kopnu, te sjeverni, smješten na otoku Hisingen. Ušće rijeke pogodno je
za luku koja je danas jedna od najvećih u nordijskim zemljama.


Položaj uz more daje Göteborgu blagu klimu tijekom cijele godine.
Göteborg ima tipičnu morsku klimu. Ljeti su temperature ugodne, obično
između 18–25 °C danju. Dani su oko 18 sati dugi a noći su uglavnom
svijetle. Göteborg ima najduže ljeto u cijeloj Švedskoj od 144 dana koje
traje od 13. svibnja do 4 listopada.
Grad često uspoređuju sa San Franciscom, zbog brojnih mostova, brda,
tramvaja i ribljih restorana. U Goteborgu nikada niste daleko od zabave,
lijepih krajolika i zanimljivih znamenitosti. Iako je veliki grad,
uspio je zadržati šarm malog gradića.


Göteborg ima prekrasan arhipelag koji se sastoji od oko 100 otoka, a tu
su i mnogi brodovi koji će vas odvesti tamo. Jedan od najpoznatijih
otoka je Vinga, svojevrstan simbol zapadne obale.
Najpoznatija turistička atrakcija Göteborga je zabavni park Liseberg
koji privlači milijune posjetitelja svake godine. No, Liseberg je mnogo
više od zabavnog parka. Tijekom godina velik broj zvijezda poput Edith
Piaf, Birgit Nilsson, Abbe, Marlene Dietrich, i Jimi Hendrixa nastupao
je ovdje, a svi oni imaju svoju zvijezdu na Stjärnvägen koja se proteže
kroz Liseberg. Koncerti, izložbe i kazališne predstave privlače brojnu
publiku, a na repertoaru je sve - od heavy metala do opere.



Göteborg Opera jedna je od najmodernijih opernih kuća u svijetu, a svake
godine nudi bogat program opere, opereta, mjuzikla, baleta i koncerata.


Svake godine milijuni turista posjete Goteborg. Broj turista se povećava
iz godine u godinu, a od početka 90-ih a u najpoznatije luksuzne hotele
spadaju Clarion Hotel Post, Hotell Avalon i Hotel Gothia Towers.

Linköping





Linköping je srce pokrajine Ostergotland i peti po veličini grad u
Švedskoj s 145 000 stanovnika. Grad je uzbudljivo mjesto tijekom cijele
godine. Stanovnici i posjetitelji mogu uživati u umjetnosti, kazalištu,
povijesti, koncertima, festivalima i sportskim događajima.
Najpoznatije znamenitosti su Stari Grad, muzej ratnog zrakoplovstva i
katedrala.
Visoki impresivni lukovi i osjećaj svjetlosti i prostora prvi su dojmovi
kad se nađete u jednoj od najvećih katedrala u nordijskoj regiji, ali
tamo također možete naći miran kutak za razmišljanje i molitvu.


Posjetite i Flygvapenmuseum sa bogatom zbirkom zrakoplova koji se
koriste u švedskom ratnom zrakoplovstvu. Muzej pruža posebne aktivnosti
za djecu, kao što je gradnja vlastite rakete, a tijekom posjeta možete
pokušati letjeti borbenim zrakoplovom JAS 39 Gripen u simulatoru.


Sjeverno od centra grada je Tornby, veliko shopping područje s ogromnim prodajnim mjestima i parkiralištima.


Grad i njegova okolica također pružaju mnoštvo zelenih krajolika za
vidjeti i doživjeti. Primjerice, Naturcentrum, smješten u parku
Trädgårdsföreningen, središnje je mjesto susreta svih pojedinaca i
udruga zainteresiranih za prirodu, vrtove, arheologiju i okoliš. Oni
nude niz aktivnosti gotovo svaki dan - predavanja, izlete, tečajeve,
radionice ili izložbe.
Ustave Berg najveća su atrakcija kanala Göta, koja u Linköpingu
privlači tisuće posjetitelja godišnje. U blizini se nalaze restorani i
kafići, minigolf, hosteli, možete iznajmiti bicikl ili se okupati u
jezeru Roxen.


Na izlet po nekom od jezera, rijeka ili kanala možete krenuti pješice, biciklom ili brodom.

Malmö






Nalazi se na krajnjem jugu Švedske u provinciji Skåne. Sa svojih 272 000
stanovnika, treći je grad po broju stanovnika u Švedskoj. Osnovan je
1275. g. i bio je više stoljeća drugi grad po veličini u Danskoj kojoj
je tada pripadao jug Švedske. Morski tjesnac Öresund ga odvaja od
Kopenhagena.


Malmö, kao i ostatak južne Švedske, ima oceansku klimu. Unatoč njegovom
sjevernom položaju, klima je relativno blaga u odnosu na druge lokacije u
sličnim geografskim širinama, ili čak i nešto južnije, uglavnom zbog
Golfske struje. Zbog svoje sjeverne geografske širine, dnevno svjetlo se
proteže do 17 sati u ljeti, a samo oko 7 sati u zimi.


Bogata povijest dobro integrirana s modernim životom i imigracijom od
Malmöa je stvorila multikulturalno središte. Grad ima mnogo stanovnika
koji pridonode njegovom međunarodnom karakteru.



Ovdje ima toliko toga za vidjeti i doživjeti. Nadimak "Grad parkova"
govori sam za sebe, a duga pješčana plažu Ribersborg (koju nazivaju
"Skandinavska Copacabana") ili jedinstveni Oresund most koji nas vodi
ravno u Kopenhagena samo su neke od brojnih atrakcija ovog grada.


Malmö nudi odlične mogućnosti za shopping i zabavu te brojne hotele i
restorana na udaljenosti od nekoliko minuta pješice u centru grada.
U središtu grada postoje ostaci stare tvrđave Malmöhus koju je 1434.
sagradio Erik VII. Pomeranski. Značajan je park Pildammsparken s
jezerom.
27. kolovoza 2005. godine otvoren je Turning Torso, spektakularni
vijugasti neboder, koji je sa svojih 190 metara visine druga po visini
stambena zgrada u Europi. Njegova silueta može se vidjeti s cijelog
područja Öresunda.



Od 2000. godine most Oresund između Malmoa i Kopenhagena povezuje
skandinavski poluotok sa europskim kontinentom. Most je jedan od
najvećih građevina u Europi, a sastoji se od 8 km dugog mosta, 4
kilometara umjetno napravljenog otoka Pepparholmena te 4 kilometra dugih
tunela.
Most predstavlja samo po sebi veliki skok u ovom tisućljeću. On pruža
jaču i opsežniju suradnju koja uključuje gospodarstvo, obrazovanje,
istraživanja i kulturu u regiji, ali i na međunarodnoj razini.

Norrland






Norrland obuhvaća dvije trećine površine Švedske, a tek oko jedne
šestine stanovništva.
Naseljenost je slaba, osim na obalnim područjima. Za razliku od gušće
naseljenih Svealanda i Gotalanda, koji su najpoznatiji po velikim
gradovima (Stockholm, Göteborg, Malmö i sl.), Norrland je poznat po
svojoj prirodi : velike šume, rijeke i netaknuta divljina. Većina
glavnih nacionalnih parkova u Švedskoj nalazi se u Norrlandu.


Mnogi ljudi žive u ruralnim područjima i malim selima i gradovima duž
obale. Krajem tisućljeća bilo je primjetno povećanje stanovništva u
Norrlandu, uglavnom ljudi koji su ovamo doselili iz većih gradova.
Najveći gradovi u Norrland, od sjevera prema jugu su Luleå, Skellefteå,
Umeå, Östersund, Sundsvall i Gävle. S izuzetkom Östersunda, svi ti
gradovi smješteni su u neposrednoj blizini obale.

Umeå





Umeå je najveći grad Norrlanda i dvanaesti najveći grad Švedske, sa 79
594 stanovnika u 2010. Kada je 1965. osnovano sveučilište rast se
ubrzao, a broj stanovnika udvostručen je u posljednjih 30 godina.


Grad je smješten na ulazu u zaljev Bothnia na ušću rijeke Ume, na jugu
Västerbottena. Umeå se nalazi oko 600 km sjeverno od Stockholma i oko
400 km južno od Arktičkog kruga.



Umeå je centar obrazovanja, tehničkih i medicinskih istraživanje u
Švedskoj, s dva sveučilišta i više od 30.000 studenata. Grad je izabran
da bude Europski grad kulture 2014. godine.


Opeera Norrland smještena je u ovom gradu, a Umeå Jazz Festival jedan je od većih skandinavskih festivala modernog jazza.

Stockholm - glavni grad Svedske







Raširen na području 24.000 otočića i izvezen brojnim plovnim putovima na
sjeveroistočnoj obali Švedske, Stockholm uživa u jednom od
najveličanstvenijih lokaliteta na svijetu. Preko 30% područja grada čine
plovni putevi te dodatnih 30% parkovi i zelene površine, čineći
Stockholm jednim od najčišćih glavnih gradova na svijetu.


Ova prirodna oaza se nadopunjuje očaravajućim Starim Gradom, koji je
izvrsno očuvan kroz stoljeća. Stari Grad (ili Gamla Stan) je epicentar
grada, s mnogobrojnim hotelima, barovima, restoranima i dućanima.


Smještena u samom srcu grada, na otoku Riddarholmen, Kraljevska palača
je službena rezidencija švedskih monarha i glavna lokacija za službene
državne događaje. Sa 608 soba nalazi se među najvećim palačama Europe.
Atrakcije uključuju Apartmane za gozbe, Apartmane vitezova, Državničku
dvoranu, Kraljevsku riznicu, Muzej antikviteta Gustava III. i Kraljevsku
kapelicu. Također, izmjena straže palače je jednako spektakl u
Stockholmu kao i u Londonu.


Najposječivaniji muzej švedski muzej je Vasamuseet koji sadrži ratni
brod Vasa, potopljen van Stockholmske luke na prvom putovanju 1628.
godine. Brod je sagrađen po naredbi velikog kralja Vasa, Gustavusa
Adolphusa, i bio je najmoćniji ratni brod tog doba. Pažljivo očuvan,
ovaj brod sad počiva u glavnoj dvorani muzeja. Izlošci prikazuju život
na brodu te se prikazuje snimka akcije spašavanja broda.



Gradska vijećnica izglasana je od strane Šveđana za najljepšu građevinu u
zemlji. Izgradnja vijećnice započeta je 1911. godine po Art Nouveau
dizajnu Ragnara Östberga. Unutrašnjost sadržava veličanstvene dvorane,
uključujući Zlatnu dvoranu, sa zlatnim i staklenim mozaicima, dok se sa
tornja pruža očaravajući pogled na Stockholm. U Plavoj dvorani (koja je
zapravo crvena) održava se gozba povodom dodjele Nobelovih nagrada.



Još jedna od poznatih atrakcija je Skansen. Ovaj muzej na otvorenom i
Zoološki vrt je osnovan 1891. godine, s ciljem očuvanja Švedske ruralne
kulture. U njemu se nalazi oko 160 povijesnih drvenih farmi i kuća iz
cijele zemlje. U farmama obitavaju životinje o kojima se brinu farmeri
kostimirani u skladu s vremenom. U Zoološkom vrtu i Akvariju nalaze se
domaće i egzotične vrste. Dječji cirkus, Zoološki vrt i igrališta čine
Skansen osobito privlačnim za obitelji.
Daleko od draži Starog grada, ovaj moderan grad izlaže uredne i
inovativne standarde dizajna po kojima su šveđani postali svjetski
poznati.


Većina sadašnjeg švedskog bogatstva dolazi od novih industrija, kao što
su informacijska tehnologija i računarstvo. Danas je Stockholm napredan
trgovački grad koji luči povjerenje u sve svoje snage i sposobnosti na
svim nivoima, bili oni financijski, kulturni, društveni ili
gastronomski.

Svealand






Svealand je središnja regija Švedske. Svealand je bio jezgra kraljevstva
u srednjem vijeku, sve do njegove konsolidacije u 11. stoljeću. Gute
šume, Tiveden, Tylöskog i Kolmården odvajale od Svealand od Götalanda. U
povijesti, stanovnici Svealanda nazivali su se Sveari.


Svealand se sastoji od sljedećih šest pokrajina – Dalarna, Närke,
Södermanland, Uppland,Värmland, Västmanland. Stockholm, glavni grad
Švedske, nalazi se na granici Upplanda i Södermanlanda, a granični kamen
može se naći u ulici Västerlånggatan u Starom Gradu (Gamla stan).

Pipi Duga Čarapa




Diljem svijeta, Pipi Duga Čarapa potaknula je generacije djevojčica da
se više zabavljaju i vjeruju u sebe. Ona ruši sve stereotipe o tome kako
bi se djevojčice trebale ponašati do te mjere da se čak izruguje nekim
utvrđenim rodnim ulogama u društvu. U međuvremenu, napravila je mnogo za
jednakost spolova te postala svojevrstan uzor ženskog pokreta.
No Astrid Lindgren i nije baš razmišljala o pitanjima feminizma kad je
pisala svoje prekrasne priče o avanturama Pippi i njenih dvoje
prijatelja. Ime Pippi Duga Čarapa nadjenula joj je Astridina tada
9-godišnja kćer Karin koja je zamolila mamu da joj priča priču nakon što
je jednog dana stigla bolesna iz škole.


A Pipi Duga Čarapa uistinu jest neobična djevojčica. Živi u malom selu u
Švedskoj, a svoju kuću, koju od milja zove 'Villa Villekulla', dijeli
sa majmunom i konjem. Ona puca iz revolvera i plovi morima te posjeduje
vreću punu zlatnika. Nestašna je i draga, može podignuti konja jednom
rukom i svladati najjačeg čovjeka na svijetu, Snažnog Adolfa. Od svojih
vršnjaka razlikuje se čak i izgledom, a njezina narančasta kosa čvrsto
pletena u pletenice postala je kulturnom ikonom dječje literature.


No neobičnost djevojčice Pipi najprije se ogleda u njezinom neobičnom
razumijevanju svijeta koje ona ima u odnosu na Tomija, Anikku i ostale
prijatelje koje upoznajemo kroz ovu pricu. Poput Petra Pana, ni Pipi ne
želi odrasti.
Nije stoga čudno da je anti-autoritativno nastrojena Pipi zabranjivana i
cenzurirana u nekim diktatorskim i konzervativnim državama, te da je
probudila bijes mnogih odraslih. No usprkos tome, Pipi od 1945. godine
'spašava' djecu diljem svijeta. Spašava ih od zakona odraslih i od
zastrašujućih školskih klupa. Također, opskrbljuje ih neoganičenim
količinama gaziranih pića i zauzima se za slabe i potlaćene.


Prve tri knjige o Pippi tiskane su između 1945. i 1948., a u razdoblju
od 1969.-1975. izdano ih je još 6. Dvije posljednje izašle su 1979. i
2000. Knjige su prevedene na 64 jezika.
Prva filmska adaptacija Pippi snimljena je 1949. godine, a nakon nje
slijedile su još mnoge. No najpoznatija od svih najvjerojatnije je
švedska tv-serija 'Pipi Duga Čarapa' snimljena 1969. godine, za koju je
Astrid Lindgren, nezadovoljna filmom iz 1949., sama pisala scenarij.
Serija je stekla veliku popularnost u Švedskoj, ali i diljem svijeta, te
je do danas reprizirana mnogo puta na raznim tv-postajama.

Nobelova nagrada


Nobelova je nagrada jedna od najznačajnijih svjetskih nagrada za
postignuća u brojnim područjima znanosti i ljudskog djelovanja, koja u
svakom pogledu potiče međunarodnu suradnju.



Budući da je po svojim propozicijama i kriterijima iznimno zahtjevna te
da je osnovana kao nagrada koja se dodjeljuje postojano i u kontinuitetu
svake godine, može se reći da je Nobelova nagrada prerasla u istinsku
svjetsku instituciju. Ona je ujedno i dokaz činjenice da svjetska
znanost i umjetnost ne poznaju granice, da zbližavaju ljude raznih
nacija koji svakodnevno rade na usavršavanju i savladavanju problema i
izazova koje nam donosi svakodnevni život modernog doba.


Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalistu i
izumitelju dinamita. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji
je svijet upotrebljavao njegov izum i u toj činjenici leži razlog
njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima
najviše doprinose čovječanstvu. Jedna od velikih ideja čovječanstva
nalazi se upravo u njegovoj oporuci koja govori o osnivanju zaklade za
Nobelovu nagradu. Alfred Nobel ostavio je oporučno više od 9 milijuna
američkih dolara za osnivanje tog fonda. Prema ideji koju je oporučno
ostavio u nasljeđe čovječanstvu, Nobelova nagrada trebala se
dodjeljivati u pet područja: za kemiju, fiziku, fiziologiju, medicinu,
književnost i za doprinos širenju mira u svijetu.


Nobelova zaklada zakonski je vlasnik i dodjeljivač novčanog iznosa
nagrade, iako ona sama nije i tijelo koje dodjeljuje nominacije. Tako
recimo za područje fizike i kemije nominacije dodjeljuje Kraljevska
švedska akademija; za područje fiziologije i medicine to je Caroline
Institut u Stockholmu, a za književnost Švedska akademija. Nominaciju za
Nobelovu nagradu za mir dodjeljuje Odbor petorice norveškog
Parlamenta. Od 1968. uvedena je i Nobelova nagrada za dostignuća iz
područja ekonomije koju dodjeljuje Švedska kraljevska akademija. Prema
oporuci Alfreda Nobela nije nužno svake godine dodijeliti Nobelovu
nagradu.


Još prve nagrade, dodijeljene daleke 1901. godine, povezuju Nobelovu
nagradu sa sve bržim razvojem moderne znanosti, umjetnosti i političke
misli (i djelovanja) 20. stoljeća. Od svojih početaka dodjeljuje se
tradicionalno uvijek u istom gradu – u Stockholmu, glavnom gradu
Švedske, u Koncertnoj dvorani te u prisutnosti kraljevske obitelji i
odličnika Švedske akademije. Jedino se nagrada za mir dodjeljuje u
norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je
dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države,
Kraljevine Švedske.


Dodjela prve nagrade u stogodišnjem nizu održana je u Staroj kraljevskoj
muzičkoj akademiji, pet godina nakon smrti Alfreda Nobela, a datum
njegove smrti, 10. listopada, od 1901. je i datum dodjeljivanja nagrade.