Sv. Lucija - svjetlonoša



U vrijeme božićnih blagdana, jedno od najvećih slavlja je ono za dan Svete Lucije, 13. prosinca.


Tradicija Lucije može se povezati s dvije legende, onoj o Svetoj Luciji
iz Syracuse, mladoj kršćanskoj mučenici ubijenoj 304. godine, te također
sa švedskom legendom o Luciji, Adamovoj prvoj ženi. Ova legenda kaže da
je Lucija drugovala s Đavlom te da su joj djeca nevidljivi đavolji
potomci. S obzirom da se ime Lucija povezuje sa svjetlošću (lux) i sa
Luciferom, njegove je korijene teško dokučiti.



Dan svete Lucije počeo se slaviti širom zemlje kasnih 1700-tih, kad su
se u ruralnim dijelovima Švedske mladi oblačili u bijelo te obilazili
kuće pjevajući pjesme, a zauzvrat bi bili nuđeni hranom i rakijom.


Današnji običaji su pak mješavina raznih tradicija. Danas se taj dan
slavi tako da većinom najstarija kći uobitelji odjene bijelu haljinu s
crvenim pojasom oko struka i krunom svijeća na glavi. Kruna je
napravljena od zimzelenih grana i simbolizira novi život u zimi. Zatim
budi ostale ukućane pjesmom o svetoj Luciji.



Poslužuje im doručak – kavu i 'Lussekatts', peciva s grožđicama i okusom šafrana koja se tradicionalno jedu na taj dan.


Škole obično biraju svoju Luciju, a neki gradovi također izaberu
djevojku koja će glumiti Luciju povorci u kojoj se pjevaju pjesme. Bira
se i nacionalna Lucija. Izabrane djevojke često posjećuju bolnice i
domove starih i nemoćnih pjevajući pjesme o svetoj Luciji i dijeleći
'Pepparkakor', kekse od đumbira.


Napisane su mnoge pjesme o Luciji, a sve se vrte oko zajedničkih tema –
mrak i hladnoća zime i Lucija, svjetlonoša koja nosi toplinu i nadu u
domove.

Скупштина Шведске - Риксдаг

Стокхолм