Mrkve se mogu svrstati u dvije klase, istočne i zapadne. Istočne mrkve potječu iz Azije i to su obično ljubičaste ili žute s razgranatim korijenjem. Ljubičasta boja u mrkvi dolazi od pigmenta antocijana. Zapadne mrkve potječu iz Nizozemske i narančaste su boje. Boja proizlazi iz bogatstva karotena u njima. Mogu biti i bijele, žute, ljubičaste i crvene. Mrkva je bogata prehrambenim vlaknima, antioksidansima, mineralima (Mg,K,Ca) te vitaminima C i B kompleksa. Sadrži visoku količinu šećera,u prvom redu saharozu, ali vrlo malo škroba ili masti. Tijekom prvih pet mjeseci skladištenja u mrkvi će se povećati sadržaj vitamina A i ako je zaštićena od izvora topline ili svjetlosti taj sadržaj se može očuvati još iduća tri mjeseca. Pohrana mrkve u blizini jabuka ili drugog voća koji dozrijevanjem proizvodi plin etilen potiče razvoj terpenoida u mrkvi i zbog toga postanu gorke. Mrkva se može konzumirati na različite načine,kuhana, pečena ili sirova (juhe, variva i kolači). Sok od mrkve u kombinaciji s ciklom koristi se kao pročišćivač krvi i sprječava proljev. Ostale terapijske koristi uključuju olakšanje od astme, nervoze, vodene bolesti i kožnih bolesti. Crna Kraljica – mrkva je kod koje se ne radi o novom uzgoju, već križanju stare vrste crne mrkve sa poznatom nam narančastom. Ona je po okusu slađa i posjeduje više betakarotena od nama poznatih vrsta mrkve. Sadrži antocijan koji je biljni sastojak zaslužan za sve ljubičaste i plave boje na koje nailazimo u prirodi; crnom vinu, crnom grožđu, plavom krumpiru, patliđanu, itd. Antocijan koji se nalazi u Crnoj Kraljici oslobađa tijelo otrovnih radikala iz stanica i sudjeluje u procesu izmjene energije u tijelu, reguliranju krvnog tlaka i preventivno djeluje na bolesti poput raka i srčanih bolesti. Visoka koncentracije beta-karotena daje vrlo važan doprinos zdravlju,  bistre oči, glatku kožu i zdrav izgled kose,te usporava i sprječava kancerogeni rast.

Kad netko spomene mrkvu,vjerojatno zamišljate poznato narančasto povrća sa zelenim lišćem. Mrkva i njena boja u glavi modernog čovjeka neraskidivo su vezani, no mrkve nisu uvijek bile narančaste – bile su ljubičaste ponekad čak i bijele.


Kada je došlo do promijene boje? Dobra stara narančasta mrkva nastala je u 16 stoljeću – narodi iz Azije i područja Mediterana poznavali su ih isključivo kao ljubičasto povrće. Postojeće su se sorte prirodno križale s nekim divljim sortama, zbog čega su nastali žuti hibridi. Njih su ljudi trgovinom donijeli na zapad, gdje su „žute mutante“ križali s novim „divljacima“ sve dok nije nastala danas, uobičajena, narančasta verzija.

Ljubičaste su mrkve sadržavale i do 5 puta više fenola falkarinola – spojeve koji su se u novijim istraživanjima pokazali potencijalno korisnima u sprečavanju krvožilnih bolesti, usporavanju rasta stanica raka i liječenju negativnog utjecaja moderne prehrane s velikim količinama masti.

Mrkva se po prvi put spominje u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj, prije 2500 godina. Njezin latinski naziv, Daucus, potječe od grčkog "daio" (''gorjeti''), zbog njezina stimulativnog djelovanja koje je osobito sadržano u sjemenju.

Davni predak današnje mrkve uzgajao se prije više od 1000 godina na području centralne Azije i Bliskog Istoka. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, osobito zato jer joj je boja korijena bila ljubičasta.

Ljubičasta mrkva je kod koje se ne radi o novom uzgoju, već križanju stare vrste ljubičaste mrkve sa poznatom nam narančastom. Ona je po okusu slađa i posjeduje više betakarotena od nama poznatih vrsta mrkve. Sadrži antocijan koji je biljni sastojak zaslužan za sve ljubičaste i plave boje na koje nailazimo u prirodi; crnom grožđu, plavom krumpiru, patliđanu itd.

Antocijan koji se nalazi u ljubičastoj mrkvi oslobađa tijelo otrovnih radikala iz stanica i sudjeluje u procesu izmjene energije u tijelu, reguliranju krvnog tlaka i preventivno djeluje na bolesti poput raka i srčanih bolesti. Visoka koncentracije beta-karotena daje vrlo važan doprinos zdravlju, bistre oči, glatku kožu i zdrav izgled kose, te usporava i sprječava kancerogeni rast.

Prednosti ljubičaste mrkve u odnosu na ostale sorte:
slatka,sočna i jednostavno posebna
do 40% više beta-karotena
visok postotak antocijana
jednostavna priprema
bez genetičke manipulacije