Černobil – kako izgleda danas?

Skupina entuzijasta posjetila je Pripjat u Ukrajini, grad veličine Šibenika koji ne bi bio ništa drukčiji od ostalih gradova da nije sagrađen kako bi udomljavao radnike obližnje Nuklearne elektrane Černobil. Fotografi su ušli u grad premda im to ukrajinske vlasti zbog previsoke koncentracije radioaktivnosti nisu preporučale te su snimili jezive fotografije koje pokazuju kao da je vrijeme tamo stalo onoga davnog 26. travnja 1986. godine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Černobilska nesreća jedna je od najvećih katastrofa u ljudskoj povijesti koja je pokazala razornu moć nuklearne energije i njezine opasnosti po ljudsko zdravlje i živote. Ona se dogodila 1986. u eri slabljenja Sovjestskog Saveza te je čak zataškavana nekoliko dana od sovjetskih vlasti. Međutim, u susjednim zemljama Geigerovi čitači odnosno sprave za mjerenje radioaktivnosti bilježili su rekordne zapise radioaktivnosti pa su sovjetske vlasti bile primorane priznati katastrofu i zatražiti pomoć od međunarodne zajednice.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Napuštena srednja škola. Škole su ostale netaknute budući da pljačkašima knjige nisu vrijedne.

Dvorana

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jaslice u vrtiću

[You must be registered and logged in to see this image.]

Autić za djecu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lutka u vrtiću

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lunapark u Pripjatu trebao se otvoriti samo pet dana nakon što se dogodila nuklearna katastrofa.Trebao je biti otvoren za 1.maj a katastrofa se dogodila 26 aprila.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nevjerojatni prizori bolnice

[You must be registered and logged in to see this image.]

Bolničke infuzije

[You must be registered and logged in to see this image.]

Bazen

[You must be registered and logged in to see this image.]

Politički skup se trebao održati nekoliko dana nakon nesreće

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tipična socijalistička zgrada

[You must be registered and logged in to see this image.]

Veš se još suši nakon više od dvadeset godina

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prazne , napuštene zgrade

[You must be registered and logged in to see this image.]

400 m dalje i dalje se oseća visoka radijacija

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dva nova reaktora su se gradila u vreme katastrofe

[You must be registered and logged in to see this image.]

DVADESET i sedam godina nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani Černobil, ukrajinski se grad Pripjat još uvijek nije oporavio od posljedica najveće nesreće u povijesti korištenja nuklearne energije.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Podsjetimo, u 1:23 sati 26. travnja 1986. godine, nakon neuspješnog eksperimenta, došlo je do eksplozije na četvrtom reaktoru nuklearne elektrane Lenjin. Eksploziju su prvi uočili stanovnici tri kilometra udaljenoga Pripjata, grada na sjeveru Ukrajine koji je izgrađen za obitelji zaposlenika u nuklearnoj elektrani Černobil.

Glavni uzrok nesreće

Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran dizajn sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora.

U incidentu je kontaminirano 144 tisuće kilometara kvadratnih na području Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, a zračenju je izloženo najmanje sedam milijuna ljudi. Više od 30 osoba poginulo je na mjestu događaja, a od posljedica radijacije do sada je preminulo oko 400 tisuća ljudi.

Velike količine radioaktivnih čestica uzdigle su se na visinu od 1500 metara, і nošene vjetrom, krenule su prema Skandinaviji, zatim središnjoj i jugoistočnoj Europi. Sljedećih nekoliko dana vjetrovi su odnijeli preko 70% radioaktivnih čestica s mjesta nesreće prema Bjelorusiji koja je dodatne posljedice osjetila više nego sama Ukrajina. Peti dan nakon eksplozije, čestice su došle i do teritorija Hrvatske.

Magnet za fotografe

Stručnjaci procjenjuju da kontaminirano područje neće biti naseljivo narednih 20 tisuća godina.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Čak i danas, 27 godina od nesreće, razina radioaktivnog zagađenja na tom je području izuzetno visoka. Pripjat, kao i Černobil, danas su gradovi duhova, u koji povremeno ulaze samo fotografi i snimatelji kako bi zabilježili mjesto na kojem je vrijeme stalo.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U derutnim zgradama nalaze se odbačene gas maske, dječje igračke, napušteni domovi i sablasna tišina koju primjećuju svi oni koji su imali priliku posjetiti Pripjat.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji su nekoć živjeli na tom području, danas život vode u drugim gradovima, daleko od svojih domova i bez namjere da se ikada vrate. Ipak, postoje i oni koji su se usprkos svemu odlučili vratiti u svoje domove. Riječ je o nekolicini starijih i bolesnih ljudi koji žele umrijeti tamo gdje su rođeni.

[You must be registered and logged in to see this image.]

index.hr

Misli su upućene svima koji su stradali, a direktnih žrtava je bilo 56, uglavnom zaposlenih u nuklearki i vatrogasaca koji su pokušali da zauzdaju nesreću, dok je još najmanje 4.000 do 9.000 ljudi umrlo u prvom talasu od izlaganja radijaciji.

Podaci su različiti, potiču od različitih izvora, a zapravo nikada neće biti pouzdano tačni jer radijacija iz Černobilja i danas odnosi žrtve koje umiru od raka. Komemoracije su i u Rusiji, Belorusiji i drugim zemljama u neposrednom ukrajinskom okruženju. U Moskvi je u Aleji velikana sahranjeno 28 vatrogasaca koji su hrabro pokušali da ugase požar i da opasni reaktor posle eksplozije stave pod kontrolu.

Više od 25.000 ljudi, poznatih pod imenom "likvidatori", stradalo je pokušavajući da uspostave kontrolu nad situacijom i postave betonski štit, zvanični su podaci iz Ukrajine. U toj "armiji hrabrih" koji su se svesno žrtvovali bilo je najviše Ukrajinaca, Belorusa i Rusa.

Eksplozija se dogodila 26. aprila, noću u jedan čas i 23 minuta, ali je tek 1. maja izdata naredba za evakuaciju najugroženijeg grada Pripjata, u kome je bio oko 50.000 stanovnika, uglavnom porodica ljudi zaposenih u nuklearki.

Tek tri dana kasnije iseljeno je još 100.000 ljudi sa teritorije u prečniku od 30 kilometara od nuklearke, koja je i danas "mrtva zona" na severu Ukrajine.

Preko šest milona ljudi bilo izloženo radijaciji

Radioaktivni oblak, koji se podigao nad Černobiljom, proširio se najpre na Belorusiju, Rusiju, pa dalje nad zemljama Evrope. Stigao je i do naših krajeva. U zemljama nad kojima se kretao radioaktivni oblak zabeležene su posledice od radijacije i žrtve.

U mnogim zemljama se za radijaciju saznalo tek pošto je oblak došao, mnoge prvomajske svečanosti i okupljanja u prirodi su bili organizovani bez upozorenja na opasnost. Radijacijom je kontamirano više od 150.000 kvadratnih kilometara Ukrajine, Belorusije i Rusije. Iz najzagađenijih oblasti je raseljeno oko 360.000 stanovnika.



Ukrajinske vlasti procenjuju da je direktno ozračeno oko 5.000 naselja u te tri države, kao i da je katastrofom direktno pogođeno oko pet miliona ljudi. Ukrajina i danas ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od černobiljske katastrofe.

Među njima je više od polovine dece, od kojih se mnoga leče na Kubi, jer ta zemlja jedina ni danas nije preknula brigu o deci žrtvama nuklearne havarije u Černobilju. Najveći broj Ukrajinaca ima probleme sa štitnom žlezdom, ili su je operisali, podsetile su agencije.

Nad reaktorom je uz velike napore podignut betonski "sarkofag" da bi se sprečilo dalje izlivanje radijacije. Černobiljska nuklearka je van funkcije od januara 2000. godine. Četvrti reaktor je zaliven betonskim štitom teškim 1,1 milina tona, ali za potpuno okončavanje opasnosti od nuklearnog goriva iz četvrtog bloka biće potrebno najmanje pola veka.

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, oko 6,6 miliona ljudi bilo je izloženo radijaciji. Organizacija za zaštitu životne sredine Grinpis, koja je pre šest godina, uoči 20-godišnjice od katastrofe, sprovela istražvanje, u kome je učestvovalo oko 60 naučnika, tvrdi da će umreti još najmanje 100.000 ljudi i da će se černobiljske posledice još dugo osećati u područjima koja su bila najugroženija.



Najzagađenija zona kog grada Pripjata, na istoimenoj reci, ograđena je bodljikavom žicom, znacima upozorenja i kontrolnim punktovima. Iz ove zone iseljeni su svi stanovnici, a opustošenim krajem lutaju samo radioaktivni izotopi.

Katastrofa u Černobilju je dodatno podstakla strah koji ljudi imaju od nukelarne energije posle razornih dejstava prvh atomskih bombi, bačenih na Hirošimu i Nagasaki krajem Drugog svetskog rata. U tim japanskim gradovima danas umiru ljudi od posledica ozračenja od bombi koje su izručili Amerikanci. U svetu, suočenom sa nedostatkom energenata, sve je veća kampanja za gradnju nukelarnih elektrana kojih u svetu ima već više od 400, od kojih je oko 100 u SAD.

Jednako su snažne kampanje i za i protiv gradnje nuklearki. Nuklerana katastrofa u Černobilju postala je simbol opasnosti koji preti od nekontrolisane nuklearne tehnologije.

Izvor: RTS