1. Njemački naučnici, predvođeni dr. Timo Kiringsom, otkrili su da pianisti imaju učinkovitiji mozak. U poređenju sa mozgovima ljudi koji se ne bave muzikom, pianisti su imali učinkovitiji mozak u gotovo svim aspektima, što je dokazalo da sviranje može poboljšati moždanu aktivnost.

2. Američki kompozitor John Cage (1912 – 1992) napisao je pjesmu (1952) koja se zvala 4′ 33”, a koja se sastojala od četiri minute i trideset i tri sekunde apsolutne tišine.

3. Na svom albumu prvijencu “For You”, Prince je svirao čak 27 instrumenata!

4. Usna harmonika je najprodavaniji muzički instrument na svijetu.

5. Dark Side of the Moon (album Pink Floyda) ostao je na vrhu top 200 Billboard charts čak 741 sedmicu. Odnosno – 14 godina!

6. Prema nekim istraživanjima, muzika može ublažiti hronične bolove za više od 20%, te ublažiti depresiju za 25%.

7. Termiti jedu drvo duplo brže kada im se pusti Heavy metal.

8. Jedini član grupe ZZ Top koji nema bradu je Frank Beard (beard = brada).

9. Mozart je imao pet godina kada je napisao svoju prvu kompoziciju.

10. Prvi snimljeni pop video (spot) bio je Bohemian Rhapsody – Queen (1975).

Muzička industrija zaradi oko četiri milijarde dolara prodajom pjesama online, ali izgubiti oko 40 milijarda dolara kroz ilegalni download.

11. Legendarna pjesma „House of the rising sun“ benda The Animals snimljena je za samo 15 minuta, jer je bend bio jako ograničen buđetom. Uprkos tome, pjesma je 1964. godine postala veliki hit.

12. Koncept korištenja muzike za liječenje seže do dana Aristotela i Platona, ali vrsta muzičke terapije koju danas znamo počela je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su lokalni muzičari svirali tjelesno i emocionalno traumatiziranim veteranima.

13. Led Zeppelin, REM i Depeche Mode nikada nisu imali single koji je dospio na prvo mjesto.

14. Prema nekim statistikama, svake godine se ilegalno downloaduje oko 40 milijardi pjesama.

15. Pojam “disk džokej” (disc jockey / DJ) je prvi put korišten 1937. godine.

16. Beethoven je bio prvi kompozitor koji nikada nije imao službeni položaj, a samim time bio je i prvi poznati slobodni (freelance) muzičar.

17. Između 1964. i 1996. godine, Dianna Ross se pojavila na barem jednom hit singlu svake godine (ukupno 33 godine!).

18. Nakon što je prisustvovao prvoj izvedbi Mozartove opere ‘Figarov pir’, jedini komentar cara Josepha II bio je “Previše nota”.

19. Prema nekim istraživanjima, vaši otkucaji srca se mogu prilagoditi tempu muzike.



20. Naučnici tvrde da se ipak može postati ovisnik o muzici. U ovom slučaju, ovisnost ima jednak intenzitet kao ovisnost o seksu!



pixelizam

Muzika može pomoći da spavate bolje.



Slušanje muzike nam menja raspoloženje, ali nam isto tako menja način na koji mislimo kao i pogled na svet.

Pravo ime muzičke zvezde Akon-a je "Aliaune Damala Bouga Time Puru Nacka Lu Lu Lu Badara Akon Thiam"




Muzika djeluje poput magije, može nas razveseliti kada smo tužni, natjerati da plešemo satima, i omogućiti nam bijeg iz realnosti. Ali, pored očiglednog problema koji rješava (slomljeno srce), muzika ima i svoje naučno dokazane koristi.



Muzika nam može pomoći da uzgajamo savršene biljke. Dorothy Retallack je potvrdila ovu tezu u svojoj knjizi koju je napisala 1973. godine pod nazivom Sound of Music and Plants.

Dorothy je puštala rock jednoj skupini biljaka i laganu muziku drugoj, identičnoj skupini biljaka. Na kraju studije, biljke koje su slušale laganu muziku bile su ujednačene u veličini, ‘zdravo’ zelene, čak su bile i nagnute prema izvoru muzike. Biljke kojima je puštala Rock narasle su visoke, ali su bile nestabilne, s izblijedjelim lišćem, i nagnute u suprotnom smjeru od izvora muzike.

Muzika poboljšava stavove i ponašanje tinejdžera



U studiji provedenoj 2008. godine, istraživač Tobias Greitemeyer je želio proučiti kako tekstovi pjesama utječu na  stavove i ponašanje tinejdžera.

Jednoj skupini tinejdžera puštao je “socijalno osviještene” pjesme sa pozitivnim porukama, poput Michael Jacksonove “Heal the World.” Druga skupina slušala je pjesme sa “neutralnim” porukama. Istraživači su tada “slučajno” srušili posudu sa olovkama. Skupina koja je slušala pozitivne pjesame ne samo da je pomogla mnogo brže, već je i pokupila pet puta više olovaka od druge skupine.

Muzika pomaže srcu



Kada kažemo da muzika pomaže srcu, ne mislimo na ljubavne probleme, već na zdravstvene. Muzika može pomoći pacijentima koji se oporavljaju od srčanog udara i operacije srca snižavanjem krvnog tlaka, usporavanjem otkucaja srca i smanjenjem tjeskobe.

Istraživanja pokazuju da slušanje pjesama koje izazivaju osjećaj radosti uzrokuje povećanu cirkulaciju i proširenje krvnih žila, što pozitivno utječe na vaše srce.

Muzika poboljšava ukus vina



Skupina naučnika tvrdi da određene vrste muzike mogu “poboljšati” ukus vina čak do 60 posto.



U studiji, ispitanici su ocijenili da je bijelo vino za 40 posto više osvježavajuće kada su ga pili uz veseliju muziku (slušali su “Just Can’t Get Enough” by Nouvelle Vague). Okus crnog vina se poboljšao za 60 posto dok su slušali “Carmina Burana”.

Vođenje ljubavi uz muziku je intenzivnije, emotivnije i maštovitije, tvrde španski psiholozi. Prijatni i nežni zvuci deluju kao afrodizijak i nećete pogrešiti ako svom partneru pustite džez. Prema istraživanju, parovi koji tokom seksa uživaju uz takve melodije imaju u proseku 34 procenta više seksa od onih kojima je pop muzika glavni adut u krevetu.
Psiholozi smatraju da se ključ uspeha krije u saksofonu, čiji prodoran zvuk podiže adrenalin i libido. Većina osoba najbolje se oseća slušajući muziku u ritmu od 70-100 udaraca u minuti, jer je to najbliže otkucajima srca, dok tehno haus muzika ima između 125 i 128. Ako volite hevi metal, izbegavajte da ga slušate dok vodite ljubav, jer uzrokuje ljutnju i depresiju.

Upotreba zvuka i muzike kao posrednika za poboljšanje i lečenje pojedinih zdravstvenih stanja seže daleko u prošlost.
Naučnici tvrde da su ih upotrebljavali i praljudi, naravno nesvesno, odnosno da su znali da neki zvuci na njih deluju umirujuće. U antičko doba ritualni zvuk primenjivan je za lečenje neplodnosti, pri rođenju deteta, raznih proslava, ali i u obredima sahrana.
Oduvek se smatralo da određeni zvuk priziva svece koji su svojom 'onozemaljskom snagom' lečili od bolesti. U dalekoj prošlosti ljudi su bili uvereni da je moć zvuka jedna aktivna snaga koja dolazi iz univerzuma, odnosno Boga i da poseduje više nivoa - telesni, mentalni, emocionalni i spiritualni. U savremeno doba mnogo puta ste čuli da je uz pesmu sve lakše, a mnoge bolnice u svetu muziku koriste umesto analgetika jer je dokazano da smanjuju bolove, odnosno čine ih podnošljivijim.

MUZIKA I SEKSUALNE NAVIKE

Po istraživanju naučnika, mladi koji slušaju agresivnu muziku ranije stupaju u seksualne odnose, na šta utiču tekstovi sa eksplicitnim sadržajem i brzi ritmovi takvih melodija.
Po BBC-u ovakva mladež dvostruko češće stupa u seksualne odnose pre navršene 16 godine života. Međutim, ovo se ne odnosi samo na mlade. Stručnjaci tvrde da muzički ukus ima veze i sa seksualnim navikama ljudi u zrelom dobu.
Oni koji slušaju klasiku, daleko su mirniji u seksu, ne vole eksperimentisanje i nisu skloni fantaziranju, dok su obožavaoci tvrđe muzike i jačeg zvuka spremni sva da probaju.
I seksualni i muzički ukus formiraju se u jednom delu mozga od čije aktivnosti zavisi čemu ćemo se nakloniti.
Ljubitelji pop muzike, po rečima stručnjaka, najbolji su u seksu, jer su negde na sredini, odnosno, nisu ni previše spori ni previše brzi. U seksu su znatiželjni i inovativni, a retko su egzibicionisti.

Njemački naučnici, predvođeni dr. Timo Kiringsom, otkrili su da pianisti imaju učinkovitiji mozak. U poređenju sa mozgovima ljudi koji se ne bave muzikom, pianisti su imali učinkovitiji mozak u gotovo svim aspektima, što je dokazalo da sviranje može poboljšati moždanu aktivnost.




Muzička industrija zaradi oko četiri milijarde dolara prodajom pjesama online, ali izgubiti oko 40 milijarda dolara kroz ilegalni download.

  

Enigma ::Muzika pomaže srcu



Kada kažemo da muzika pomaže srcu, ne mislimo na ljubavne probleme, već na zdravstvene. Muzika može pomoći pacijentima koji se oporavljaju od srčanog udara i operacije srca snižavanjem krvnog tlaka, usporavanjem otkucaja srca i smanjenjem tjeskobe.

Istraživanja pokazuju da slušanje pjesama koje izazivaju osjećaj radosti uzrokuje povećanu cirkulaciju i proširenje krvnih žila, što pozitivno utječe na vaše srce.

O ovome sam u Zdravlju otvorio temu.

Naučno dokazano.   

tnx 4 info abi   

Čitanje misli   

Pjesma koju jednom čujete, a prilično vam je iritantna i onda je se ne možete riješiti, zapravo vam se podsvjesno sviđa. Ljudi koji dobro barataju stranim jezicima brže će naučiti osnove tonske ljestvice, a ugodna glazba može imati jači učinak od Valiuma. Sve to su neka od brojnih istraživanja koja se rade na napresušnu temu – onu o utjecaju glazbe na ljude.




Zašto glazba na nas može utjecati na toliko različitih načina? Stručnjaci s raznih područja već dugi niz godina izlaze s raznim studijama u javnost koje objašnjavaju neki novi vid shvaćanja glazbe. Prezentiraju na koji način glazba utječe na naš život i oblikuje nas kao osobe te istražuju neke od najzanimljivijih mitova o glazbi.

Bolja i od Valiuma



Dva psihologa sa Sveučilišta u Montrealu tvrde da nježna i ugodna glazba može biti efektivnija od snažnog lijeka Valiuma i to prije neke operacije.

Pjesme koje nam ostanu u ušima su zapravo one koje volimo

Postoje brojne studije koje istražuju na koji način nam se glazba uvuče u uho. Većina tih studija pokazuje potpuno suprotno od uobičajenog vjerovanja. Mnogi smatraju nam se 'baš one pjesme koje su nam grozne' uvuku u uho i pjevušimo ih cijeli dan, međutim znanstvenici tvrde da su to zapravo pjesme koje volimo. Ali jednostavno ne želimo priznati, jer se radi o pjesmama koje nisu na listi najpopularnijih.

Znanje jezika i glazbeni talent međusobno povezani

Ljudi koji imaju sluha za glazbu puno brže će usvojiti neki strani jezik od onih koji nemaju muzičkih talenata. Također, oni koji govore više raznih stranih jezika lakše će i brže naučiti pravilno pjevati, jer imaju više sluha za brojne tonalitete.

Više love za veće iznenađenje

Istraživačica iz Toronta, Valorie Salimpoor je htjela provjeriti je li naš snažni emocionalni učinak na pjesmu postoji zbog same pjesme ili zbog naše osobne povezanosti nakon što ju čujemo. Zbog toga je testnim grupama pustila razne pjesme i kazala im da nakon slušanja ponude koliko bi novaca dali za neku pjesmu.

Ispostavilo se da su oni ljudi koji su od neke pjesme manje očekivali nakon slušanja i ugodnog iznenađenja onog što su čuli, za tu pjesmu ponudili i više novaca.

Učiti uz muziku može biti dobra stvar, ako je muzika prava

Studenti i srednjoškolci vole učiti uz glazbu, ali često je njihov odabir potpuno pogrešan, pa umjesto da ih muzika potiče ona im zapravo smeta. Stručnjaci već desetljećima istražuju utjecaj raznih melodija i skladbi na rad ljudskog mozga te su došli do nekoliko korisnih zaključaka.



Opće je poznato da su studenti izuzetno sposobni u smišljanju načina kako da ne uče. Čak i kad se napokon prihvate knjige gledaju kako da se paralelno s tim zabave pa su nerijetko ulogirani na Facebook, gledaju TV ili pak slušaju glazbu.

Upravo je utjecaj glazbe na brzinu učenja ono što već duže vrijeme okupira znanstvenike diljem svijeta. Čitav niz istraživanja se bavio se utjecajem klasične glazbe, rocka i metala na frekvenciju moždanih valova koji se stvaraju te učincima na kratkoročno i dugoročno pamćenje. No osim pobuđivanja sinapsi u mozgu za spajanje glazbe i učenja bitna je i mogućnost distrakcije, odnosno mogućnost da vas glazba omete umjesto da vam pomogne.

Klasična glazba najbolja za učenje

Utjecajne studije s prestižnih sveučilišta koje su se bavile ovom temom sugeriraju da je glazba iz baroka i klasična glazba najbolje potiče mozak na rad. Tajna leži u činjenici da je većina skaldbi nosi ritam koji odgovara ritmu moždanih valova. Po ovom, ali i mnogim drugim kriterijima, W.A. Mozart je stvarao skladbe koje najviše gode našem 'centralnom računalu'.

Fizičar i neurobiolog G.B. Shaw je primijetio je da se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava sposobnost razmišljanja, pa je proveo pokus kojim je ispitivao koji su dijelovi mozga aktivirani u trenutku kad glazba dospije u uho. Nalazi su pokazali da je glazba salzburškog genija posebna, budući da se glasnoća tona u njegovim skladbama izmjenjuje u razmaku od točno 30 sekundi, što je jednako uzorku moždanih valova.

Upravo zbog toga sinkroniziraju se lijeva i desna polovica mozga, što dovodi do opuštanja, poboljšavanja koncentracije i sposobnosti razmišljanja. To se naziva Mozart efektom.

Izbjegavajte glazbu s mnogo teksta i nove skladbe

Stručnjaci preporučavaju da izbjegavate glazbene brojeve koji imaju naglasak na tekstovima jer će vam pozornost bježati na riječi pjesama nego na ono što čitate. Također, nije pametno da noć prije ispita puštate za vrijeme učenja nove stvari. Razlog je vrlo jednostavan, naime, učeći prikupljate nove informacije, a i glazba koju prije niste slušali je također novost za vaš mozak te ga dodatno opterećuje.

Puno je bolje da izaberete neke poznate instrumentale koji će vam moći biti lagana i neometajuća pozadina dok spremate ispit.

Bez nostalgičnih i prebrzih melodija

Kao što je pogrešno izabrati glazbenu podlogu s puno teksta također nije pametno izabrati ni one pjesme koje u vama izazivaju jake emocije. Bolje pustiti glazbu koja je neutralna ili pak budi optimizam u vama nego one koje će vas natjerati da se sklupčate poput fetusa. Osim što vam takva glazba emocije dovodi u stanje kuhanih špageta također vam i smanjuje funkcionalnost mozga prilikom učenja.

Znanstvenici sugeriraju kako ni prebrza i plesna muzika također nije pogodna za ovu rabotu. Lady Gagu ostavite za subotnje izlaske vani, a kad spremate ispite nađite nešto adekvatnije.

(Srednja.hr)

Uvijek sam učio i učim uz muziku.   

Što je nervoza veća, to je muzika rokerskija i glasnija.   

Najgori nazivi albuma

Poljupci u guzu, čokoladne morske zvezde i bezdušni ljudi koji su prodali dušu…ovo su najgori nazivi albuma ikada.



Muzički Internet portal NME objavio listu 50 najgorih naziva albuma ikada. Prenosimo vam najbolje od najgorih.

Poslednji album legendarnog "Bitlsa" Pola Makartnija se zove "Kisses on the bottom". Verovatno nije mislio na poljupce u zadnjicu, ali eto…



Na listi najgorih naziva albuma našlo se ostvarenje iz 2000. godine benda Limp Bizkit "Chocolate Starfish and the Hot Dog Flavored Water" ili "Čokoladna morska zvezda i voda sa ukusom hotdoga". Oasis je iste godine objavio svetu da "stoji na ramenu divova"( Standing On The Shoulder Of Giants), pošto divovi imaju samo jedno rame, piše NME.



Bend Dwarves je 1990. godine "seks, drogu i rokenrol" zamenio sa "Blood Guts & Pussy", što nećemo prevoditi.

Na listi najgorih našlo se i filozofsko pitanje koje je 2007. godine postavio Public Enemy, a koje glasi "Kako prodati dušu bezdušnim ljudima koji su prodali svoju dušu" ili "How To Sell Your Soul To A Soulless People Who Sold Their Soul?".



Trebalo bi spomenuti još albume bendova Steps "Steptacular", Fishbone, "Give a Monkey a Brain Transplant and He'll Swear He's the Centre of the Universe" (Uradi majmunu transplantaciju mozga i pričaće da je centar sveta), ostvarenje Pita Taunsenda iz 1982. godine "Svi najbolji kauboji imaju oči kao Kinezi" (All The Best Cowboys Have Chinese Eyes), "Špageti incident" u koji su bili upleteni članovi "Gansa" i mnogi drugi.





mondo

Najgori omoti albuma ikada viđeni