Svima su poznate priče o ljudima koji prežive metak u mozgu, pad sa ogromnih visina ili mjesece provedene na otvorenom moru. Koliko smo zapravo snažni? Ili, da bolje postavimo pitanje: Koliko smo zapravo krhki?

Neke od granica ljudske izdržljivosti već su odavno utvrđene. Vjerovatno ste čuli za trojno pravilo koje diktira koliko možemo izdržati bez zraka, vode i hrane (3 minute, 3 dana i 3 sedmice – ovo važi za prosječnog čovjeka).

Ostale granice izdržljivosti su rijetko testirane. Na primjer, koliko dugo možete ostati budni prije nego što umrete? Koliko visoko se možete popeti prije nego se ugušite? Koliko ubrzanje tijelo može izdržati prije nego se raspadne?

Eksperimenti koji se rađeni desetljećima – neki namjerno, drugi slučajno – su pomogli da dobijemo odgovore i na neka od ovih, nesvakidašnjih pitanja.

Koje promjene možemo podnjeti?



Pojedinci se uveliko razliku u granicama izdržljivosti, neki mogu podnjeti veće temperature, neki mogu duže bez daha, neki više bez vode. Faktori izdržljivosti zavise od spremnosti tijela (treninga) za ovakve poduhvate, kao i koliko se naglo promjena dešava. Nauka je postavila generalne granice izdržljivosti kod prosječnog čovjeka, a one su slijedeće:

Kada unutrašnja temperatura tijela dosegne 43°C, u većini slučajeva će nastupiti smrt ili ozbiljno oštećenje mozga. 44°C znači gotovo neizbiježnu smrt iako se u rijetkim prilikama dešavalo da ljudi prežive unutrašnju temperaturu i od 46°C.
4.4°C – Nakon provedenih 30 minuta u vodi u kojoj je temperatura 4.4°C, nastaje hipotermija.
149°C- Ljudsko tijelo umire od toplote.
Na visini od 4572 metra – Umirete od nedostatka kisika.
Iako je svjetski rekord 86 metara, većina ljudi (bez treninga) će se utopiti ako zaroni na dubinu od 20 metara.
Bez kisika, izgubiti ćete svijest nakon otprilike dvije minute. Uz rigorozne treninge, pojedinci su uspjeli izdržati čak i do 17 minuta.
45 dana provedenih bez hrane izgubit ćete oko 30% svoje tjelesne težine i umrijeti. Zbog ove nagle promjene u tijelu, velike su šanse da ćete umrijeti od bolesti prije nego od gladovanja.
7 dana bez vode – i sigurno ćete dehidrirati. Većina ljudi dehidrira nakon samo 3 dana.
Nakon gubitka 40% krvi, smrt je neizbježna.

Koliko ubrzanje možemo podnjeti?



Prsni koš štiti naše srce od teških udaraca, ali je i dalje slab štit protiv snažnih prirodnih sila. Koliko ubrzanje naši organi mogu tolerisati?

NASA i vojni naučnici imaju odgovor na to pitanje. Prema nedavno objavljenom članku u Popular Science, ubrzanje od 14 G (G-force) može rastrgati sve organe. G-force u rangu između 4 i 8 će vas onesvijestit. 1 G je normalna sila gravitacije koju osjećamo na zemlji

Koliko dugo možemo ostati budni?



Poznati su slučajevi pilota koji su zaspali ‘za volanom’ i tako srušili avione koje su vozili nakon 3 dana nespavanja. Nakon samo jednog dana propuštenog sna – sposobnost vožnje je jednaka vožnji u pijanom stanju.

Rekorder u (namjernom) nespavanju, 17-godišnji Randy Gardner je postavio svoj rekord još 1965. godine, kada nije spavao 264 sata (oko 11 dana). Možete pretpostaviti: Randy je već nakon par dana više ličio na biljku nego na ljudsko biće.

Ali, koja bi bila granica smrti?

26-godišnji Kinez navodno je umro nakon što nije spavao 11 dana, u pokušaju da odgleda svaku utakmicu na Europskom kupu. Ali, bio je pod utjecajem alkohola i cigareta, tako da je teško utvrditi njegov uzrok smrti. Nijedan čovjek nikada nije definitivno umro od samo od nedostatka sna, i zbog očitih etičkih razloga, naučnici ne mogu odrediti granicu u laboratoriju.

Ipak, niko se ne može usporediti s 66-ogodišnjim vijetnamskim poljoprivrednikom Ngoc Thaiom. 1973. godine dobio je groznicu, i od tada nije zaspao (već 39 godina). Medicinski lijekovi, narodni lijekovi, alkohol… ništa mu nije pomoglo da zaspe. U Oktobru 2006. godine izjavio je da se počinje osjećati kao ‘biljka bez vode’.

Granice ljudske izdržljivosti: Šta sve naše telo može da preživi

Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali telom svakako jesu. Nauka je kroz brojne studije, ali i konkretne primere kroz istoriju, izračunala one opšte granice, koje se vode kao pravilo.


Hladnoća

Preživljavanje je više povezano s temperaturom koju naše telo uspe da zadržati, nego sa samom temperaturom vazduha. Hlađenje tela počinje s telesnom temperaturom od 35 Celzijusa, a gubitak svesti s onom nižom od 27 stepeni. Računa se da je pad ispod 22 stepena smrtonosan.

Vrućina

Većina ljudi će osetiti hipertermiju, odnosno pregrevanje, već nakon 10 minuta ekstremne vlage i toplote na 60 stepeni Celzijusa. Ipak, naučnici smatraju da je tek temperatura od 140 Celzijusa recept za sigurnu smrt u roku od nekoliko sekundi, dok vatrogasci pod punom zaštitnom opremom mogu da izdrže temperaturu od oko 95 stepeni.

Telesna temperatura

Pri pojavi bolesti, dolazi do reakcije imunološkog sistema i povećanja telesne temperature. Pri dosezanju one od 43 stepeni Celzijusa dolazi do oštećenja mozga, dok 44 Celzijusa donosi sigurnu smrt.

Visina

Ljudi će se onesvestiti ako atmosferski pritisak padne ispod 57 odsto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4.572 metra. Ipak, boravak na većim visinama neće ubiti one koji su pripremljeni - planinari i penjači postepeno prilagođavaju svoje telo na visinu i pad nivoa kiseonika. Međutim, ni oni, pa čak ni opremljeni s bocama kiseonika, ne bi preživeli na visini iznad 7.925 metara.

Glad

Opšte pravilo je da čovek umire već nakon tri nedelje bez hrane, ali brojni primeri ekstremnog preživljavanja pomeraju granice. Na njih u velikoj meri utiče i telesna težina pre gladovanja. Ipak, nakon 45 dana gladovanja preko 90 odsto ljudi gubi 30 odsto telesne težine.

Dehidracija

Više od 80 odsto ljudi došlo bi u stanje ozbiljne dehidracije i potencijalne smrti već posle tri dana, dok nakon sedam dana bez kapi tečnosti dolazi do smrti.

Bez vazduha

Postoje ronioci koji su bez kiseonika uspeli da izdrže i 17 minuta.

Alo