Od svih "sila trenja", ona koja najviše usporava ljudski napredak je neznanje, ono što Buda naziva "najveće zlo u svetu".

Najvažniji produkt stvaralačkog uma je izum. Njegov krajnji cilj je ovladavanje uma prirodom i iskorišćavanje njezinih sila za potrebe čovečanstva.

Ako pokušam da nastavim da prekinem tok misli, osećam pravu duhovnu mučninu, nehotice tada prelazim na drugi posao, iznenađen svežinom uma i lakoćom kojom svladavam prepreke koje su mi pre kvarile račune. I redovno nalazim odgovore na teška pitanja uz najmanji napor.

Ako ne znate kako, posmatrajte pojave prirode, ona će vam dati jasne odgovore i inspiraciju.

“Ženski um je pokazao da ima kapacitete za sve mentalne zahteve i ostvarenja koja su postigli muškarci, i taj kapacitet će rasti sa generacijama. Prosečna žena će biti obrazovana kao i prosečan muškarac, a kasnije i bolje obrazovana jer će skrivene sposobnosti njenog mozga biti stimulisane na intenzivnije i moćnije aktivnosti jer su vekovima bile uspavane. Žene će ignorisati prethodnike i zapanjiti civilizaciju svojim progresom”.

ODLOMAK IZ INTERVJUA “KADA JE ŽENA ŠEF”, 1926. GODINE.

O tome kako je biti Amerikanac:
“...papiri koji su pre 30 godina preneli na mene čast američkog državljanstva uvek su čuvani u sefu, dok su moje diplome, zlatne medalje i ordeni spakovani u starim kovčezima.”

IZ “MOJI IZUMI” IZ 1919. GODINE.

O tome kako je biti Srbin:
“Postoji nešto u meni što bi moglo biti iluzija, kao što je često slučaj sa mladim uzbuđenim ljudima, ali ako bih imao dovoljno sreće da ostvarim neke od svojih ideala, to bi bilo zarad celog čovečanstva. Ako bi se moje nade ostvarile, najuzbudljivija činjenica bi bila to da je to delo jednog Srbina.”

DEO OBRAĆANJA SA ŽELEZNIČKE STANICE U BEOGRADU 1892. GODINE.

O svojoj zaostavštini:
“Kakav je rezultat ovih istražvinaja, pokazaće budućnost; ali kakvi god da budu i do kakvih principa možda dovedu, meni će dovoljna naknada biti ako bi kasnije bilo priznato da sam doprineo delom, koliko god malim, napretku nauke”

Iz opisa Teslinog generatora naizmenične struje 1888. godine

O strpljenju i planiranju:
“Problem sa mnogim izumiteljima je što nemaju strpljenja. Oni nisu voljni da polako i jasno promisle o stvari u svom umu kako bi osetili kako radi. Oni žele da isprobaju ideju odmah i rezultat toga je da potroše dosta novca i dosta dobrog materijala samo da bi na kraju otkrili da su išli u pogrešnom pravcu. Svi pravimo greške i bolje je da ih napravimo pre nego što počnemo.”

Iz članka “Tesla, čovek i izumitelj”, 1895. godina.

O vanzemaljcima:
“Sigurno je da neke planete nisu naseljene, ali druge jesu i negde među njima mora da postoji život sa svim uslovima i fazama razvoja”.

Iz članka “Kako poslati signal Marsu”, 1910. godina.

O individualizmu i čovečanstvu:
"Kada govorimo o čoveku, imamo koncept čovečanstva kao celine i, pre nego što primenimo naučne metode na istraživanju njegovih koraka, moramo to da prihvatimo kao činjenicu.Ali, da li iko može da sumnja da svi milioni individua i svi nebrojeni tipovi i karakteri čine enitet, jedinicu? Iako smo slobodni da mislimo i elamo, mi se držimo zajedno, kao zvezde na nebeskom svodu, neraskidivim vezama. Ove veze se ne mogu videti, ali možemo da ih osetimo. Kad posečem prst, boli me: prst je deo mene. Kada vidim da mog prijatelja boli, to boli i mene: moj prijatelj i ja smo jedno. I sada vidim pogođenog neprijatelja, grumen materije za koji od sveg grumenja materije u univerzumu najmanje marim, i to me opet rastužuje. Zar to ne dokazuje da je svako od nas samo deo celine?”

Iz članka “Problem povećanja ljudske energije”, 1900.

O traćenju
“Gradimo da bismo srušili. Većina neših resursa i rada se traći. Naš put unapred je obeležen pustošenjem. Svuda je veliki gubitak vremena, napora i života. Neveseo pogled na svet, ali istinit.”

Iz članka “Šta nauka može da postigne ove godine”, 1910. godina.

O tome da drugi preuzimaju zasluge za njegove izume
“Nek budućnost pokaže istinu i oceni svakoga pre sopstvenom radu i zaslugama. Sadašnjost je njihova, budućnost, za koju sam zaista radio, moja je.

Iz knjige “Tesla: Čovek izvan vremena”, koju je 2001. napisala Margaret Čejni

O misterijama života
“Život jeste i uvek će ostati jednačina koju nije moguće rešiti iako sadrži neke poznate činioce”.

Iz članka “Mašina za kraj rata”, 1935. godina.

“Neka budućnost kaže istinu i procijeni svakoga u skladu s njegovim radom i postignućima. Sadašnjost je njihova; a budućnost, za koju sam zaista radio, je moja.”

“Od mog djetinjstva su me namijenjivali za sveštenstvo. Ova vjerojatnost je stojala kao tamni oblak nad mojim umom.”

“Kad prođe mnogo generacija našu mašineriju će pokretati snaga koja će se moći pribaviti u bilo kojoj tački svemira.”

“Po cijelom svemiru je energija. Samo je pitanje vremena kad će ljudi uspjeti da spoje svoju mašineriju za same pokretače prirode.”

“Jedna zraka svjetlosti sa udaljene zvijezde koja je pala na oko tiranina u davnim vremenima je mogla promijeniti kurs njegovog života, sudbinu nacija, mogla je transformirati izgled planete. Tako su zamršeni i nepojmljivo kompleksni procesi prirode.”

“Naše vrline i naše mane su nerazdvojive, kao sila i materija. Kad se razdvoje, nema više čovjeka.”

“Novac ne predstavlja toliku vrijednost koliku su ljudi stavili na njega. Sav moj novac sam investirao u eksperimente s kojima sam napravio nova otkrića koja omogućavaju ljudima da vode lakši život.”

“O Wardenclyffe tornju: “Čim se dovrši, biće moguće da biznismen iz New Yorka diktira instrukcije i da se one pojavljuju istovremeno tekstualno u uredu u Londonu ili drugdje.”

“Kad bi Edison imao zadatak da pronađe iglu u plastu sijena on bi krenuo sa upornošću pčele da pregleda slamku po slamku dok ne pronađe objekt svoje potrage. Bio sam ožalošćen svjedok takvih stvari, znajući da bi mu malo teorije i kalkulacije uštedilo 99% truda.”

Čovjek od nauke ne cilja na izravan rezultat odmah. On ne očekuje da će njegove napredne ideje biti odmah spremno prihvaćene. Njegov rad je kao sađenje – za budućnost. Njegova dužnost je da postavi temelje za one koji će doći i pokaže put. On živi i radi i nada se.”

“Mnogo je rečeno o Jugoslaviji i njenom narodu, ali mnogi Amerikanci su možda pod pogrešnim dojmom jer politički neprijatelji i agitatori su proširili ideju da njeni stanovnici pripadaju različitim nacijama animiranim obostranom mržnjom i da ih se drži zajedno protiv njihove volje uz pomoć despotske moći. Činjenica je da su svi Jugosloveni – Srbi, Slavonci, Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci, Crnogorci, Hrvati i Slovenci – iste rase, pričaju isti jezik i imaju zajedničke nacionalne ideale i tradicije.”