Čuveni Sarajevski sebilj

Baščaršijska džamija

Pogled na Sarajevo sa Hrida

Sarajevo je prvi grad u Evropi sa cjelodnevnom tramvajskom linijom

Zgrada Univerziteta u Sarajevu

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Neretva

Neretva je rijeka duga 230 km, koja najvećim dijelom protječe kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale. Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Zajedno s pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta.[1] Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke. Zbog tih odlika na njoj su izgrađene hidroelektrane Jablanica, Grabovica, Salakovac, Vrapčići i Čapljina. Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat, a lijeve su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa. Rijeka se do 19. stoljeća zvala po različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do Konjica zvala Borča ili Velika Borča. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja rijeka se zvala Župa, a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu, prije izgradnje brane, odatle pa do ušća nazivala se Neretva.

Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta, koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo ilirsko pleme Narenti.

Put do Konjica

Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do Uloga teče prema zapadu i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima pritoke: Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz Crvanjskog jezera. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i Hotovsku Jezernicu, kad opet teče prema zapadu u Glavatičevo. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, Lađanicu u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do Konjica. Zatim prima Šišticu (otoku Boračkog jezera), Rakitnicu, Konjičku Ljutu i Konjičku Bijelu. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, Konjic, prima pritoku Trešanicu i polahko se širi u Jablaničko jezero.


Neretva u gornjem toku

Jablaničko jezero

Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka. U Buturović Polju prima Neretvicu, dok s druge obale u Čelebićima prima Baščicu, a na samom kraju jezera prima Ramu. Osim ovih rijeka, u Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog estuarija. Neretva zatim protječe kroz Jablanicu, gdje prima Doljanku i Dobrinju.



Most na Neretvi u Jablanici koji je bio korišten za snimanje filma Bitka na Neretvi.


Put prema Mostarskoj kotlini

Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko Grabovičko jezero, u koje se ulijevaju Glogošnica sa lijeve i Diva Grabovica i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do Drežnice. U tom dijelu prima 30-ak povremenih potoka. Kod Drežnice prima Drežanku, s kojom gradi Salakovačko jezero. Nakon još 3 km prima Mostarsku Bijelu. Potom ulazi u Bijelo polje kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u Mostar dobija riječni oblik. Protječući kroz Mostar prima Radobolju, a nizvodno Jasenicu, koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu i Bunu. Nakon što primi Bunu u istoimenom naselju, izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod Počitelja ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine.

Ušće

Neretva iz Počitelja odlazi u Čapljinu, gdje prima dvije pritoke. Prva je Bregava, koja dolazi s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz Tasovčiće. S druge strane je Trebižat, najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima Krupu, koja istječe iz Hutovog blata. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih brodova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u Hrvatsku, u grad Metković, gdje postaje plovna. Nizvodno od Metkovića prima pritoke Norin i Malu Neretvu u Opuzenu. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje Neretva prima pritoku Maticu. Mala Neretva odlazi istočno od Opuzena, gdje preko rijeke Pologos prima vodu iz Deranskog blata i dio vode iz Trebišnjice, raširujući se u brojne okuke i zalive. Glavni rukavac ulazi u Komin, a nakon još nekoliko kilometara u luku Ploče, gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u Jadransko more, dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz Baćinskih jezera, a u more se ulijeva u samim Pločama.

Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od Ploča

Vrelo Bosne

Spomenik prirode Vrelo Bosne, koji se prostire na površini od 603 hektara, nalazi se u podnožju planine Igman, u naselju Ilidža, oko 15 kilometara od centra Sarajeva.

Izvorište rijeke Bosne, prekrasna jezera kojima plivaju ribe i plove labudovi, otočići obrasli bujnim zelenilom, te činjenica kako je u vrelim ljetnim mjesecima tamo temperatura nekoliko stepeni niža nego u gradu Sarajevu, neki su od razloga zbog kojih je Vrelo Bosne već više od stotinu godina omiljeno izletište Sarajlija.

Ovo područje stanište je različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke.

Vrelo Bosne je i prostor na kojem se nalazi glavno izvorište pitke vode Sarajeva - "Bačevo".

Ovo izletište je ograđeno i uređeno – postavljene su klupe za sjedenje, natkrivena odmorišta, igralište za djecu, a u centralnom dijelu kompleksa nalazi se i restoran u kojem je specijalitet svježe ulovljena riječna pastrmka.

..............

Predivna fotografija!

 Una, jedna od najlepsih reka koje sam videla....