Trt-Mrt-Smrt

GLAVNI LIKOVI I NJIHOVE KARAKTERISTIKE:

   Evo i sažetog prikaza   glavnih likova Alana Forda. To su stalni članovi grupe TNT, a   uz ostale likove i negativce koji se povremeno javljaju u stripu broj likova raste .



ALAN FORD   –   glavni lik stripa. Napušten je kao dijete i odrastao je u domu. Prije dolaska u grupu TNT bio je reklamni crtač. Prvi put se  pojavljuje u 1. epizodi (Grupa TNT). Prilikom crtanja njega Magnus je pred sobom imao sliku Petera O' Toolea.



BOB ROCK   -  član grupe TNT, jedan od četvero braće blizanaca, patuljastog rasta, ciničan prema svemu, njega je Magnus crtao prema sebi,  prvi put se pojavljuje u 1. epizodi



BROJ JEDAN – stari paraplegičar, osnivač grupe, najstariji član (nitko ne zna koliko ima godina), zna svaki detalj iz povijesti od početaka čovječanstva pa do danas, prvi put se pojavljuje u 11. epizodi (Broj Jedan)



SIR OLIVER – engleski plemić, jedan od najsposobnijih članova grupe TNT (iako ima i svojih čudnih strasti prema svemu što je tuđe), prvi put se pojavljuje u 2. epizodi (Šuplji Zub)  



ŠEF – zvanični vođa grupe, njegov se izgled i karakter u kasnijim epizodama promijenio tako da u novijim epizodama i nema veću ulogu osim čuvanja cvjećarnice – sjedišta grupe, prvi put se također pojavljuje u 1. epizodi  



JEREMIJA – boležljivi starac, član grupe koji boluje od svih bolesti ovoga svijeta, ustvari je on hodajuća medicinska enciklopedija, prvo pojavljivanje u 1. epizodi



GRUNF – izumitelj grupe TNT, vojnik još iz 1. svjetskog rata, od sitnih vijaka i matica može složiti baš sve, prvo pojavljivanje u 1. epizodi  



NOSONJA – pas grupe TNT, prvo pojavljivanje u 18. epizodi (Pas za milijun dolara)  



SKVIKI – zamorac, ljubimac Šefa kojemu se vječito nalazi oko vrata, prvi put se pojavljuje u 21. epizodi (Čuvaj se bombe)

40 GODINA "ALAN FORDA" MEĐU NAMA




Svako od nas ima ličnu istoriju; čine je sitnice i krupnice koje su ga definisale kao ličnost. Ova pojedinačna istorija unekoliko se razlikuje od svih drugih koje se istovremeno dešavaju, no, postoji i veliki broj segmenata koji su isti za čitavu generaciju poteklu na nekom mestu u nekom vremenu. Taj zajednički elemenat, koji je svima prepoznatljiv, nazivaju ’duh vremena’ ili ’profil generacije’. Pošto živimo u dobu posle sloma ’starih, dobrih vremena’ koja su smenila neka druga, ne tako lepa, česta su pozivanja na taj vremensko/generacijski profil ljudi koji su nekada živeli u zajedničkoj a sada u odvojenim državama. Takozvana ’JU nostalgija’ postoji kao fenomen bez obzira da li je to nekome drago ili mrsko. A u toj i takvoj ’JU nostalgija’ ikonografiji značajno mesto zauzima i jedan strip, koji upravo slavi četiri decenije od pojavljivanja na tim JU prostorima – naravno reč je o legendarnom stripu „Alan Ford“.

Kao i svaka legenda i ova je sastavljana od suvih činjenica i poletne mašte. Onaj ko insistira na faktima izgubiće dosta od ’šmeka’ koji je ovaj strip imao dok je izlazio u sveščicama žutih korica koje su ’kružile’ od ruke do ruke. Naravno, bez faktografije se ne može a ona kaže da su Alana Forda stvorili scenarista pod pseudonimom Maks Bunker (civilnog imana Lućiano Seči, 1939.) i crtač zvan Magnus (iliti Roberto Raviola, 1939-1996.). Prvi broj stripa se pojavio u Italiji 1969.g. i nije naišao na preterano oduševljenje čitalaca pa je na drugu svesku trebalo čekati pola godine. Ipak, upornost se isplatila a popularnost stripa rasla. Doživljaji družine koja se krije u bednoj cvećari na periferiji Njujorka i koja je, u stvari, ’opasna’ Tajna organizacija TNT, dopali su se tadašnjoj mladoj generaciji koja je živela na talasu studentskih nereda i borbe za neki bolji svet a protiv okoštalog imperijalističko-kapitalističkog sistema i njegovih institucija. Kao i u svakoj parodiji koja drži do sebe, i u „Alan Fordu“ sve je pretumbano i stoji naglavačke. Niko od špijuna ne liči na sjajne, besprekorne ’dobre momke’, počev od vođe, prastarog Broja Jedan, u skrpljenim invalidskim kolicima, nosatog i smotanog Boba Rocka (koji je ’pljunuti’ crtač Magnus) i njegovog psa Nosonje (koji je pljunuti gazda), prevejanog prevaranta, engleza Sir Olivera, ’genijalnog’ pronalazača Grunfa, debelog spavalice Šefa i Jeremije, koji boluje od svih mogućih i nemogućih bolesti, do najmlađeg i najupadljivijijeg plavušana Alana Forda (rađenog po liku glumca Pitera O’Tula), koji se tu sasvim slučajno našao, sa svojom zbunjenošću i obaveznom crnom rolkom. Svako od momaka ima svoje lične planove koji ne moraju da su u skladu sa grupnim, svi bi da se izvuku kad god je moguće i da poture nekog drugog da odradi prljave poslove. Ovako neponovljiva ekspertska ekipa kreće, po sistemu krpeža, u smele akcije širom Amerike protiv svakojakih bandita, gangstera, korumpiranih političara i policajaca, bogataša i siromaha, fašista i rasista, seljaka i gradskih tipova. Njihovi metodi su nepouzdani a razultati polovični. Priče vrcaju od dosetki, lokalizama, igri reči i aluzija na popularnu kulturu. Naravno, opasno dobri momci imaju i dežurne klijente - opasne nevaljalce: Superhika, čistača ulica koji se zamalo udavio u alkoholu i od tada krade od siromašnih da bi davao bogatima, fatalnu špijunku Margo, Gumifleksa, Tromba, Velikog Cezara i druge. Kroz priče paradiraju i mnogi sporedni likovi koji su tu da ’začine’ priču, od Inspektora Broka i Generala Rata do samoubice koji nikako da izvrši svoj naum, bez obzira na sav trud i savete koje dobija. Na nivo zaštitnog znaka serije izdigle su se priče Broja Jedan u kojima se priseća svojih dogodovština od biblijskih vremena na ovamo; nezaboravne su i mudrosti koje špijuni obilno serviraju: „Bolje živeti sto godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi!“ (Bob Rock), „Halo, Bing! Kako brat? Opet u zatvoru?“ i „Cijena? Prava sitnica!“ (Sir Oliver), „Ja sam odvijeć star, ali poslušaj moj savjet!“ i „Ako kaniš pobijediti, nipošto ne smiješ izgubiti!“ (Broj Jedan). Ne mogu se zaboraviti ni natpisi na Grunfovima majicama: „Bolji je častan bijeg nego nečasna smrt!“, „Tko spava nije budan“, „Tko hoda ne trči“, „Tko lijeti vrijedi, tko ne lijeti ne vrijedi!“ Strip je bio ’upakovan’ u sveske sa po dve slike na stranici. Crtež je karikaturalan sa prepoznatljivim kjaroskuro odnosom svetla i tame. Osim u Italiji „Alan Ford“ je zakratko izlazio u Francuskoj, objavljivan je u Brazilu i Holandiji ali je ubedljivo najpopularniji bio u socijalističkoj Jugoslaviji. Posle 75 epizoda Magnus je svoje mesto prepustio drugim crtačima. Bunker je 1983. oformio svoju izdavačku kuću „Maks Bunker pres“ u koju je preneo „Alana Forda“. Kao kuriozum pomenimo da je krajem 1980-tih po ovom stripu snimljena i crtana serija za video tržište, koja je ostala u granicama italijanskog tržišta. Strip i dalje izlazi, stvaraju ga novi scenaristi i crtači.

Godine 1972. „Alan Ford“ je osvanuo na trafikama SFR Jugoslavije, u okviru Vjesnikove edicije „Superstrip“, koju je delio sa Čeličnom kandžom, Paukom, Uranelom, Dijabolikom, Narednikom Ajronsajdom. Inicijator objavljivanja i prevodilac bio je tadašnji urednik Nenad Briksi (ljubitelj stripova i krimića, autor serije romana o detektivu Timoti Tečeru); vremenom je Alan Ford zaslužio svoju samostalnu ediciju koja je trajala sve do ratnih 1990-tih, posle kojih je svaka republika-država imala svoje izdanje ovog stripa. Ondašnjem socijalističkom umetničkom savetu izdavača kritika kapitalizma bila je zanimljiva i po volji ali je tokom vremena nekoliko epizoda manje ili više cenzurisano (isecanjem pojedinih sličica ili stranica, brisanjem ili prepravljanjem replika); jedna epizoda je zabranjena - ona u kojoj se pojavljuje i najveći sin naroda i narodnosti, drug Tito u izdanju za koje su nadležni smatrali da nije dovoljno afirmativno. Osim veselih dogodovština, pravi ’štimung’ stripu dao je Briksijev nadahnuti prevod koji spada u vrhunske domete ovog zanata jer je original nadogradio ingenioznim rečeničkim sklopovima i kovanicama. Znalci s prezirom govore o kasnijim prevodima Alana Forda; Briksijev hvatsko-srpski prevod je etalon za Alana Forda, kao što je jedini ’pravi’ prevod Asteriksa onaj iz Marketprintovog „Asteriksovog zabavnika“. Čak i u vreme ratova u Hrvatskoj i Bosni, u Beogradu je pozorišna predstava „Alan Ford“ igrana na Briksijevom jeziku.

Za mlade iz 1970-tih, „Alan Ford“ je postao obavezna lektira, znak generacijskog raspoznavanja i identifikacije. Saživljavanje sa ’ružnim, prljavim i (pomalo) zlim’ junacima bilo je gotovo instantno. Polusvet sa ivica velegrada bio je dovoljno provokativan i inspirativan za mlade socijalističke pionire; pitanje je samo da li je ta ljubav cvetala zato što su uživali u štosovima ili su prepoznavali kritiku ’trulog Zapada’; ili su poverovali kako i ’jadni i bedni’ mogu da nađu mesto u tom svetu (nadajući se da će i za njih, ako prebegnu, biti mesta). A možda je ta groteska prepoznata (makar i nesvesno) kao najava ’smutnih vremena’ koja čekaju ove prostore, bačene na milost i nemilost političarima/vojnicima/kapitalistima/bandama svih boja i oznaka? Kako bilo da bilo, vesele TNT zgode i nezgode su čitane i prepričavane, a pojedine replike su ušle u svakodnevni govor. Mladi JU i ex-JU umetnici u svojim delima (rok, strip, literatura) često su davali posvete ovom stripu. Iako nigde u svetu, osim u zemlji nastanka, ovaj strip nije zaživeo, mada je i kvalitet stripa godinama (neminovno) opadao, „Alan Ford“ je bio i ostao kultna pojava na ovim prostorima. Kompleti brojeva „Superstripa“ veoma su traženi, stare epizode se preštampavaju i, što je najinteresantnije, strip je omiljen i među generacijama stasalim u vremenu video-igrica i kompjutera, što samo znači da je tačka uverljivosti, razumevanja i identifkacije u „Alan Fordu“ izdiguta na nivo koji premaša dnevno i bliži se univerzalnom.
(2012)


ilijada.blogspot.com

Jeremija : ''Imam čir na dvanaestercu koji će uskoro prijeći na trinaesterac!''

Knjiga o fenomenu Alana Forda u bivšoj Jugoslaviji



U zajedničkom projektu izdavačkih kuća Jesenski i Turk Zagreb i Heliks iz Smedereva, pred čitaocima je "Cvjećarnica u kući cveća" - nesvakidašnja studija, prva knjiga o kultnom stripu "Alan Ford" i kulturološkom značenju njegove popularnosti u bivšoj SFRJ.

Neizostavno štivo generacija koje su odrastale sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, Alan Ford je sa svojim junacima i farsičnim zapletima umio da nas nasmije do suza, ali je zahvaljujući originalnom i prepoznatljivom likovnom izražaju i dijalozima uvijek bio mnogo više od "običnog" stripa.

Lazar Džamić, autor, je u "Cvjećarnici u kući cveća" pokušao da odgovori na nekoliko važnih pitanja. Najveće od njih glasi: zbog čega je Alan Ford ogromnu popularnost, osim u Italiji, zemlji svog nastanka, zabilježio još jedino u SFRJ i nigdje više u svijetu? Ne manje značajno pitanje tiče se prevoda: zašto istinski poznavaoci i ljubitelji Alana Forda u Srbiji priznaju samo briljantni hrvatski prevod Nenada Brixyja?

Džamić je majstorski ukazao na duboke i prepletene veze ovog stripa i života u bivšoj domovini, ali i podsjetio da Alan Ford i dalje živi, jer uprkos tome što ovaj dio svijeta proizvodi više istorije nego što može da podnese, naravi i način razmišljanja na Balkanu postojano odolevaju zubu vremena, a matrica zbivanja proteže se i na naredne generacije.

"Cvjećarnica u kući cveća" ilustrovana je brojnim prizorima iz stripa, maštovito napisana i kreativno dizajnirana. To je knjiga, kako je javio B92, koja će čak i onima koji nikada nisu čitali Alana Forda pružiti uvid u fenomen jednog doba, jedne zemlje, nedovršene prošlosti. To je i priča u kojoj će svako od nas pronaći i deo sebe...



(Radiosarajevo.ba)

32 neoboriva dokaza da živimo u stripu "Alan Ford"

MBS feat. Ivan Jovanović/ Foto: ColorPress / blic.rs

Ovog leta se navršava čak 41 godina od kada su čitaoci širom SFRJ upoznali i zavoleli strip "Alan Ford". Iako su prošle četiri decenije od prvog broja, avanture i poruke članova grupe TNT su danas sveže kao prvog dana. I više od toga: scenarista Lučijano Seki i crtač Roberto Raviola, poznatiji pod pseudonimima Magnus i Maks Bunker, kao da su te, 1969. godine, zasnovali strip "Alan Ford" na događajima u današnjoj Srbiji, godine 2013. Kanite li se uvjeriti, pročitajte sljedeće...

1) Srbija je zemlja kojom već godinama neumorno vladaju odgovorne vlasti...



2) ... U kojoj su političari otporni na pritiske bogataša...



3) ... I u kojoj je zakon jednak za sve. Uglavnom.



4) Na vlast se u stripu "Alan Ford", baš kao i u Srbiji, dolazi na fer i transparentnim izborima. Ako vas narod voli, nema nikavih prepreka...




5) ... Osim ako Ozna nešto ne dozna.



6) U međuvremenu, život u Srbiji ide svojim tokom. Mladi ulaze u političke partije poneseni visokim idealima...



7) ... Ljubazni građani i marljivi javni radnici razmenjuju lepe reči na šalterima...



... A i u gradskom prevozu.



9) Prava potrošača su na visokom nivou...




10) ... Privatizacija je pravedna...



11) ... A zdravstvo modelirano po švedskom receptu...



12) ... Što uključuje i prodaju čarobnih, lekovitih preparata po oprobanom principu "veruj mi na reč".



13) Istina, lako je graditi idealno društvo poput ovoga kada u njemu vlada jasan sistem vrednosti. Poštenje je na ceni...



14) ... Nema sponzoruša...



15) ... Glad za umetnošću ne zna za granice...



16) ... A oružje je tek sporadična pojava. Zaista.



17) Da sve funkcioniše na principu pravde, brine se razrađeni policijsko-pravosudni sistem...



18) ... Koji se s lakoćom hvata u koštac čak i sa najkomplikovanijim slučajevima. Poput, na primer, vraćanja novca iznetog na Kipar...



19) ... Koji po povratku završi u sigurnim rukama (koferima).



20) Pred takvom državom se tresu i najmoćnije estradne ličnosti...



21) ... Kao i korumpirani fudbalski menadžeri i kontroverzni članovi uprava sportskih timova. "Regularnost prvenstva" je, samim tim, na visokom nivou.



22) Digresija: da li ste znali da je stanoviti D(j)emba D(j)emba igrao u crno-belom dresu pre 39 godina u jednoj od epizoda "Alana Forda"?



23) Ali da se vratimo na priču. Šta onda preostaje još građaninu pokornom, osim da radi i čestito zaradi svoju platu...



24) ... Koja je izdašna...



25) ... I nikad daleko od povišice.



26) Sa tako dobro platom, lako je pazariti...



27) ... Jer su cene pristupačne...



28) ... I kupovina se pretvara u pravu avanturu.



29) Na kraju teškog radnog dana, uvaženi građanine, ostaje samo da se uživa! Pa, ko voli na godišnji odmor...



30) ... A ko na omiljenu nacionalnu razonodu: kladionicu u vašem komšiluku. Svi dobijaju!



B O N U S    D O K A Z I

31) Još niste uvereni da živimo u stripu "Alan Ford"? Osvrnite se malo oko sebe, jer možda ćete i u vašem gradu videti Broja 1...



32) ... Koji je dobro poznavao stanovitog državnika s ovih prostora pod inicijalima J. B. T... Da li ga prepoznajete?

Idol političara.

Doktor: Boli vas noga?! Odsecite mu je!
Pacijent: Ali doktore mene boli želudac!!!
Doktor: Odsecite mu onda želudac…

„Bolje je biti bogat i zdrav, jer ako si siromašan, dzaba ti što si bolestan“

(Bob Rock)

Urnebesna mudrost: Citati iz “Alana Forda”

Čuveni italijanski strip kreativnog dvojca Maksa Bunkera (Max Bunker) i Magnusa (Magnus) važi za najbolji satirični strip svih vremena. Poznat po britkom humoru, oštroj društvenoj kritici i nadasve brilijantnom scenariju.

Prvi broj je izašao u Italiji 1969. godine, a od 1972. godine izdaje ga i zagrebački Vjesnik u sjajnom prevodu Nenada Briksija (Nenad Brixy). Interesantan podatak je kako ni u svojoj matičnoj zemlji nije doživeo toliku popularnost kao među omladinom u staroj Jugoslaviji.



Kultna strip družina na okupu

U središtu pažnje je naivni momak Alan Ford (Alan Ford) koji zabunom postaje tajni agent grupe TNT koju čine neprikosnoveni i besmrtni vođa Broj 1 (II Numero Uno), iskompleksirani Bob Rok (Bob Rock), kleptoman ser Oliver (II Conte Oliver), inventivan pronalazač Grunf (Grunf), hipohondar Jeremija (Geremia) i debeli, lenji Šef (La Cariatide). Okupljaju se u “Cvjećarnici”, tajnom njujorškom skrovištu grupe TNT i odatle pokušavaju da sprovode svoje genijalne zamisli.

Junaci ovog stripa se bore protiv starog neprijatelja Superhika (Superciuk), a idejni tvorci ovog izdanja borbu usmeravaju na oštru kritiku prozapadnoj politici, kapitalizmu, komunizmu, rasizmu i drugim društvenim pojavama.

Kako to dolikuje svakom duhovitom i satiričnom delu, i “Alan Ford” (Alan Ford) se odlikuje mnogobrojnim citatima koji su postali sastavni element pop kulture i nenadmašna riznica mudrosti i smeha. Ovo su samo neke od mnogobrojnih genijalnih izjava pripadnika ove smehotresne skupine.

“Jedna lasta ne čini proljeće, a kamoli dvije.” (Grunf)

“Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti.” (Broj 1)
“Bolje živa kukavica nego mrtvi heroj!” (Grunf)

“Tko izgubi dobitak, taj dobija gubitak.” (Grunf)

“Bolje živjeti sto godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi!”. (Bob Rok)
“Tko spava, nije budan.” (Alan Ford)
“Životinje svih veličina i za svačiji džep.” (reklama)

“Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega.” (Grunf)

“Kradem od siromašnih da bih dao bogatima.” (Superhik)

“Bolje je biti bogat i zdrav, jer ako si siromašan, džaba ti što si bolestan.” (Bob Rok)
“Bolje herojski ustuknuti nego kukavički pobijediti.” (Grunf)

“Bolje ispasti budala nego iz vlaka.” (Grunf)

“Bolje izdati knjigu nego prijatelja!” (Grunf)

“Kako je to moguće?! Bogat sam, a utapam se!” (na plaži za bogate)

“Oružje za ubijanje – teroristima poseban popust.” (reklama)
“Mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo – stranka istine.” (reklama)

“Kupite cvijeće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na vlastitu.” (natpis na cvećari)

“Alane, bjež’mo, njih je dvojica, a mi smo sami!” (Bob Rok)