Rene Dekart – Otac moderne filozofije



René Descartes, latinizovano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. mart 1596. – Stockholm, 11. februar 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije. Školovanje je započeo u osmoj godini u isusovačkom kolegiju La Flèche, koji je završio 1614. Nakon toga je došao u Pariz, a 1617. napustio je Francusku i otišao u Holandiju. Stupio 1618. u vojsku i sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu u Holandiji, Danskoj, Poljskoj i Njemačkoj. 1621. napustio je vojnički život i posvetio se naučnom radu, putujući Evropom kako bi što bolje upoznao knjigu života, kako je poslije sâm govorio. Najviše je boravio u Holandiji, gdje se 1629. i nastanio, jer da je u Leidenu i Utrechtu našao više mira za naučni rad nego u Parizu. 1649. prihvatio je poziv švedske kraljice Kristine da bude njen učitelj i došao je u Stockholm, gdje je nakon 4 mjeseca boravka umro.

Descartes je svoje najpoznatije djelo Raspravu o metodi (fran. Discours de la méthode, 1637.) objavio na maternjem, francuskom jeziku, a ne na latinskom učene Evrope, jer se ne obraća ljudima knjiške učenosti nego ljudima zdravog razuma. Izvjesnost u spoznavanju novovjekovni čovjek, prema Descartesu, postiže metodom univerzalne sumnje, kojom odbacuje sve što nije jasno i razgovjetno spoznano, a što je tako očevidno i odjelito spoznano, to je izvjesno i istinito. Descartes je pokazao da u praktičnom životu ne možemo nezainteresovano i unedogled izvoditi naučna istraživanja kao u teoriji jasne i razgovjetne spoznaje niti pak ovu kao u tehnici naknadno primjenjivati na etičko-političko djelovanje, nego da se moramo odlučiti za djelovanje u svakoj danoj situaciji, jer djelovanje ne trpi odlaganja. Najpoznatija i najčuvenija tvrdnja mu je “Mislim, dakle jesam”.

ART mozaik

Najvažnija djela


Compendium musicae (1618.);
Pravila za upravljanje duhom (lat. Regulae ad directionem ingenii, 1628.);
Rasprava o metodi (fran. Discours de la méthode, 1637.);
Dioptrija (La dioptrique, 1637.);
Meteori (Les méthéores, 1637.);
Geometrija (La géometrie, 1637.);
Razmišljanja o prvoj filozofiji (Meditationes de prima philosophia, 1641.);
Načela filozofije (Principia philosophiae, 1644.);
Rasprava o strastima duše (Traité des passions de l’âme, 1649.).