Vanga: Tito, more i "lažni" Pikaso
IZVOR: TANJUG


Ostrvo Vanga na hrvatskom delu Jadrana, jedno od najlepših u ovom kraju sveta, dom je istoimene vile koja danas predstavlja mali muzej arhitekture i dizajna šezdesetih i sedamdesetih godina.


YT Printscreen

Na ostrvu koje je, kao i svi objekti, dizajnirano po ukusu nekadašnjeg doživotnog predsednika Josipa Broza Tita i danas postoje retki dobroočuvani enterijeri iz tog razdoblja.

Vila se sastoji od nekoliko salona i soba te jedne terase na vrhu. Makedonski salon bila je i radna soba Josipa Broza, piše "Jutarnji" u svom nedeljnom izdanju

U spavaćoj sobi Jovanke Broz, uz prostor za šminkanje, na zidu visi jedan Pikaso, grafika sa oznakom 2/250, što bi trebalo da znači da je druga kopija, piše zagrebački "Jutarnji list" i dodaje da takav original na tržištu vredi 15.000 evra.

Hrvatski istoričar umetnosti smatra, međutim, da verovatno nije original jer nema autorovog potpisa u donjem desnom uglu.

Datum u gornjem uglu (27. 2. 69. III) pisan je na samu sliku, onako kako je Pikaso često u tim godina činio, ali na slikama. Potpis gore desno, na beloj podlozi, sa ovih slika se čini kao imitacija ove se snimke doima kao imitacija", izjavio je Marković kome se čini da je pre reč o mehaničkoj reprodukciji originalnog uzorka.

Inače, ostrvo koje je Tito otkrio 1952. godine i na njemu boravio u nekoliko navrata, danas je samo kupalište hrvatskog predsednika.

Plaža izgradjena 60-tih godina je od belih oblutaka, a puteljak kroz mirišljavo rastinje vodi do prvog objekta Ribarskog salona, uz koji je i Slovenska soba za koji kažu da je Tito obožavao.

Ribarski salon uredjen je u skladu s imenom: mreže, fenjeri, drveni brod, periske, a uz visoke staklene prozore - vrata stoji elegantana Meštrovićeva vaza. Na zidu je Radušev kip. Stolice i sto od drveta u pastelnim su bojama.


YT Printscreen

U tom su se ambijentu 1956. sastali Tito, Nehru i Naser i sastavili Deklaraciju o nesvrstanima koja je posle obznanjena u Beloj vili na Brionima.

Puteljci koji vode dublje u desnu stranu ostrva, koji izgledaju kao zeleni tuneli, otkrivaju i kućicu za lekara, kućicu za kuvara i poslugu i slično, a usred šipražja gotovo nadrealan prizor - elegantna Fontana nagrižena zubom vremena, s kipom dečaka koji piški, delo Augustina Augustinčića.

Inače, na ostrvu rastu limunovi, mandarine, narandže, razne palme, stablo banana, mango i kivi o kojima se Tito lično brinuo. Šepure se i paunovi.

U sredini ostrva koje ima oblik broja osam smeštena je centralna vila dogadjena nešto kasnije, prizemna gradjevina u stilu najboljih mastora arhitekture.

Kopački Rit, doživite iskonsku, neukrotivu prirodu u punoj ljepoti

U Kopačkom ritu podjednako ćete se suočiti s ljepotom rađanja i s tugom umiranja. Pronaći ćete sve što priroda može pokazati u svojoj beskrajnoj raznolikosti.

 

Ako želite doživjeti iskonsku prirodu, prirodu u punoj ljepoti, ali i neukrotivu prirodu, tada posjetite Kopački rit. Ondje ćete se podjednako suočiti i s ljepotom rađanja i s tugom umiranja. Sve što priroda može pokazati u svojoj beskrajnoj raznolikosti, naći ćete u šumama i vodama Kopačkog rita.

Svjetski poznat prirodni poplavni rezervat KOPAČKI RIT, najveće prirodno mrijestilište ribe, pravo je mjesto za odmor i rekreaciju ribolovcima i lovcima. Tu je stanište više tisuća srna, jelena, divljih svinja i ptica.

Ovdje preko godine boravi oko 290 vrsta ptica i to je pravi ornitološki raj, u koji se brzo i lako može doći dobrim prometnicama i neposrednim promatranjem uvjeriti izbliza u ljepote i bogatstvo očuvane prirode atraktivnom plovidbom po posebnom zoološkom rezervatu.

Kopački rit ima i međunarodno značenje. Evidentiran je kao „Ornitološko značajno područje“ i kao „Ramsarsko područje“, što znači da je upisan u listu međunarodno značajnih močvara. Važno je istaknuti i da je Kopački rit postao prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a.

Kopački rit je prirodni močvarni rezervat što je nastao na sutoku rijeke Drave u Dunav s poplavnim područjem od oko 4.000 ha. Godine 1967. proglašen je zaštićenim područjem, a 1976. prirodnim rezervatom. Razlog tomu je činjenica da u njemu živi 44 vrste slatkovodnih riba (šaran, štuka, som, smuđ, deverika, linjak, kečiga, babuška) i što je to jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta u srednjoj Europi.

Ovdje živi oko 290 vrsta ptica močvarica među kojima su posebno vrijedne: orao štekavac, crna roda, bijela čaplja, čigra, gak-kvakavac, razne vrste divljih pataka, divlje guske, labudovi.

Nepregledni trščaci, močvare i bare idealno su stanište nadaleko poznatog baranjskog jelena, srne, divlje svinje, divlje mačke. Od sitne divljači treba spomenuti: zeca, lisicu, jazavca, fazane i kune.

Više informacija potražite na web stranicama TZ Osječko-baranjske županije.

(24sata.hr)

 

 

 

 

 

 

 

 

BBC otkriva 5 zanimljivosti o Hrvatskoj

| IZVOR: TPORTAL.HR

“Smeštena u neposrednoj blizini Italije, ova mala zemlja bila je nepresušan izvor
inovacija, dobrog vina i istorijskih intriga već nekoliko vekova', piše BBC o
Hrvatskoj, otkrivajući svojim čitaocima pet zanimljivosti koje možda nisu znali
o najnovijoj članici Evropske unije.





Moda

Veliki hrvatski izumi uključuju višefazni sistem naizmenične struje, prvo
testiranje padobrana, ali i kravatu. Kravate su izvorno nosili hrvatski
vojnici koji su taj običaj usvojili od francuskih vojnika u 17. veku, pa je
taj modni dodatak uskoro postao vrlo popularan. Hrvati Dan kravate slave
18. oktobra, piše BBC.

Obala

U Hrvatskoj postoji više od hiljadu ostrva, a nastanjeno ih je svega 50. Hrvatska
ima više od 5600 kilometara obale – iako je razlomljena severno od Dubrovnika
prema Bosni i Hercegovini, a ta obala od nekih 24 kilometra najkraća je na svetu.

Vino

Vino se u Hrvatskoj proizvodi još od uticaja grčkih doseljenika od pre dve i po
hiljade godina – izvorni vinogradi još uvek su netaknuti na Starogradskom polju
na Hvaru. Hrvatska danas ima više od 300 vinskih regija, 17 hiljada proizvođača
i 2.500 (uglavnom belih) vina.

Rimski uticaj

Valuta koja se koristi u Hrvatskoj je kuna. Naziv označava šumsku životinju čije
se visoko cenjeno krzno koristilo za plaćanje poreza u rimskim pokrajinama u
istočnoj Hrvatskoj. Lik kune pojavljivao se na srednjovekovnim kovanicama, a
valuta je to ime dobila 1994. godine.

Dubrovnik

Od 1358. do njegovog osvajanja od strane Napoleona 1808. grad Dubrovnik
je bio središte grada-države Dubrovačke Republike. Uprkos malim dimenzijama,
Dubrovačka Republika bila je jaka trgovinska sila pa je u vreme renesanse
postala centar obrazovanja i kulture.


b92.net