Cavtat

Cavtat

Cavtat

Crikvenica

Istra

Brač – ostrvo borova



Ostrvo Brač, najveće ostrvo od dalmatinske grupe ostrva, a treće po redu od svih jadranskih ostrva; prostire se na 394.57 kvadratnih kilometara; populacija 13.824. Od kopna ga razdvaja Brački kanal, od ostrva Solta – takozvana Splitska vrata, a od Hvara – Hvarski kanal.







Najviši vrh na ostrvu je Vidova gora (778m), koji je takođe najveći vrh svih hrvatskih ostrva. Pejzažom ostrva uglavnom dominira krečnjak, bezbrojni slivnici, pukotine, šupljine kao i okrugle doline i uvale.

Blaži oblici reljefa, sa smeđim zemljištima, uglavnom se nalaze u unutrašnjosti ostrva.

Baš zbog svog kamenitog okruženja, Brač je već vekovima izvor kamenja za izgradnju dekoracije na zgradama. Čak su i stari Rimljani znali njegov kvalitet i koristili su ga za izgradnju čitavih gradova, amfiteatara, palata i grobova širom cele Dalmacije.





Na ostrvu ne postoje površinski vodeni tokovi; stalni izvori vode se mogu naći samo oko Bola. Viši delovi ostrva (iznad 400 m) su na nekim mestima prekriveni crnom i alepskom borovom šumom; veće ili manje šume alepo bora su karakteristične za sve primorske gradove i sela.

Pučišća i Supetar su najveća mesta na Braču. Glavni proizvodi su maslinovo ulje, vino i voće, a glavna zanimanja uključuju stočarstvo i ribolov.

Saobraćaj je dobro organizovan: trajekti saobraćaju na relaciji Split-Supetar i Makarska-Sumartin; brodske linije idu do Supetara i Bola, a aerodrom Brač (koji se koristi samo za manje avione) nalazi se iznad Bola.

Na ostrvu Brač pronaćićete sve što vam je potrebno i uživati u nezaboravnom odmoru i netaknutoj prirodi.

Izvor:vesti-online.com

Hrvatska u četiri minute slika: Sastavili video od slika

Cijeli je video sastavljen isključivo od fotografija osječkog foto-dvojca snimljenih na raznim lokacijama po Hrvatskoj, a predstavlja ju u najljepšem mogućem izdanju...



Fotografi Marijo Romulić i Dražen Stojčić iz osječkog multimedijalnog studija Romulić svoje su kreativno umijeće iskazali u punom sjaju u prekrasnom videu koji može služiti kao odlična turistička promidžba, a prikazuje nevjerojatne ljepote pejzaža i hrvatskih gradova. Timelapse video koji je montirao Antun Balog u potpunosti je sastavljen od fotografija.

U videu se koriste kadrovi iz cijele Hrvatske, od prekrasnih polja u Baranji, senzacionalnih Plitvičkih jezera sve do morskih lokacija poput Hvara i Kornata.

Video se snimao ukupno godinu dana, a od 700 tisuća prikupljenih fotografija, odabrano je njih 150 tisuća za video. Za fotografiranje je korištena vrhunska Canon digitalna oprema te timelapse oprema tvrtke Kessler. Autori u budućnosti žele na sličan način snimiti i druge, manje poznate lokacije u Hrvatskoj.

(Magazin.hr)

Snijeg pada u Gorskom kotaru, iznad Učke je napadalo 10 cm!

Iako je kraj svibnja, u nekim dijelovima Hrvatske jutros pada snijeg. Očekuje se da će se najviša dnevna temperatura danas kretati između 11 i 16 stupnjeva Celzijusa





Iako je kraj svibnja, u nekim dijelovima Hrvatske jutros pada snijeg. U Gorskom kotaru pada snijeg, dok su kolnici mokri ili samo vlažni i skliski od kiše u većem dijelu ostatka Hrvatske, izvijestio je jutros HAK.

Snijeg je tijekom noći padao i u Istri. Na Učki iznad 800 metara kiša se pretvorila u gusti snijeg, a napravio se snježni pokrivač od 10 cm.

Razgaženog snijega ima i na djelu autoceste A6 Rijeka-Zagreb između tunela Tuhobić i Sopač, a uz niske temperature moguća je i poledica.

Kako su nas izvijestili s HRT-ova odašiljača snijega u smetovima na Sv. Juri ima i do visine od pola metra, a temperatura u nedjelju ujutro je iznosila minus 3 stupnja. Snježni prekrivač na Biokovu se zadržao na visini od 1100 metara.

Temperature prave jesenske

Prema podacima DHMZ-a, očekuje se da će se najviša dnevna temperatura danas kretati između 11 i 16 stupnjeva, dok će na Jadranu biti i malo viša.

Bit će promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimice će padati kiša, a lokalno je moguć pljusak s grmljavinom. Više kiše padat će ujutro i prijepodne. U najvišem gorju moguće je i malo snijega, izvijestio je DHMZ.


(24sata.hr)

Prva Zagrebačka škola skijanja



1893. godine, zaljubljenik u sport i u zdrav život, Franjo Bućar donio je u Zagreb prve skije iz Švedske te na zagrebačkom Cmroku, na Tuškancu, osnovao je prvu školu skijanja za djecu i građane.

Motovun