Novi val ("nova pop glazba"), "ime je uzela od francuske kinematografije Novog vala,
a podrazumijeva stilski različite glazbenike"(Hrvatski enciklopedijski rječnik Nes-
Per, 2004., str. 22) i obuhvaća period kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih.
Svijet. Jedno od temeljnih načela kod novog vala kao i kod punka bilo je da svatko
može osnovati bend. Obuhvaćao je razne stilove poput rocka, reggaea, power popa,
funka, elektronske glazbe, ska te naravno malo punka (ovisno o prostoru) i rock'n'roll
zvuka. Najjače novovalne scene u svijetu bile su u SAD-u, Velikoj Britaniji i
Njemačkoj. U Njemačkoj su bili poznati pjevači poput Nene, Falca koji su uveli
njemački jezik kao dominantni u glazbeno stvaralaštvo. U Velikoj Britaniji novi val
bio je vođen pjevačima-tekstopiscima poput pub-rock veterana Nick Lowe, Graham
Parkera i Elvis Costello, zatim grupe Squeeze i XTC, ska oživljavatelji poput
Madness i Specials, žanrovsko neodređen Joe Jackson, sintisajzer bendovi kao Human
League , Heaven 27 i A Flack of Seagulls te tzv. Novi Romantičari Duran Duran,
Adam and the Ants te Culture Club. U SAD-u spektrum glazbenika obuhvaćao je B-
52, Georgia, Blondie, Modern Lovers, Go-Go's, Cars, Devo i Talking Heads.
Jugoslavija. Kao i na Zapadu tako i u Jugoslaviji, punk i novovalne scene bile su
čvrsto povezane pri čemu su neki bendovi započeli kao punk a nastavili kao novi val
(Prljavo kazalište), a drugi imali poticajan učinak na nastajuću novovalnu scenu
(Pankrti). Glavna novovalna os protezala se linijom Ljubljana (više punkerska) –
Zagreb – Beograd. Tu se još može dodati i riječka scena, koja je zbog svojeg
punkerskog zvuka više povezana s Ljubljanom nego Zagrebom. Od svih ljubljanskih
bendova (jedino je Lačni Franz kao utjecajniji novovalni bend došao iz Maribora)
najvažniji bili su Pankrti. Osnovani su u rujnu 1977., kao jedan od prvih punk sastava,
no definitivno kao oni koji su ga obilježili diljem Jugoslavije. Koncertima u Studentskom kulturnom centru (SKC) u Beogradu 1977., te u Galeriji SC
(Studentskog centra) u Zagrebu, za vrijeme izložbe stripa Mirka Ilića, doveli su punk i
započeli "alternativnu scenu" u Jugoslaviji. Osim šoka za publiku - "Oni su došli u
bijelim košuljama, s crnim kravatama, s crvenim vrpcama oko ruke…izgledali su kao
mali slovenski birokrati. Odjednom se kao u filmovima katastrofe, zid buke počeo
širiti prema nama." (Mirković, 2004., str. 28) – još važniji učinak bio je onaj na
Branimira Johnnya Štulića. Priznanje Pankrtima dao je u pjesmi Balkan, riječima:
"Brijem bradu brkove, da sličim na Pankrte…". Uz ljubljansku scenu povezana je i
riječka, od kojih Paraf, osnovan krajem 1976., predstavljaju simbol te scene sa titulom
"očeva punk" pokreta. Priznanje i pokazatelj razvijenosti riječke punkerske scene vidi
se u kompilaciji "Novi punk val" u koju su uvrštene i pjesme riječkih grupa Paraf i
Termiti (osnovani 1978.).
Beogradska alternativna scena (BAS) sastojala se od tri glavne grupe – Šarlo
akrobata, Električni orgazam (više punkerski od ostalih) i Idoli. Trebalo je proći nešto
vremena od dolaska Pankrta i pojave novog talasa u Beogradu (Šarlo akrobata kao
prvi osnovani su u travnju 1980.) no to nije štetilo ni kvaliteti ni popularnosti. Dapače,
tad je novi val već bio afirmiran, pa nisu trebali prolaziti kroz porođajne muke
slovenskih i hrvatskih grupa, a i srpska publika je tražila srpske grupe. Uz prostor
osiguran u SKC, podršku Džuboksa (beogradski Polet) te pojavom televizijske
emisije Rokenroler, BAS je lansiran među zvijezde. Koncertima "Pozdrav iz Zagreba"
u Beogradu i "Pozdrav iz Beograda" u Zagrebu, dvije scene su se čvršće povezale i
novi val/talas je od tada dominirao domaćom glazbom.
Za oblikovanje zagrebačke novovalne scene bilo je važno nekoliko događaja i mjesta.
Prvi važan događaj bilo je ponovno pokretanje tjednika Polet, glasila Saveza
socijalističke omladine Hrvatske, koji je unatoč svom porijeklu (novine omladinskih
organizacija nisu bile baš najpopularnije) medijski pokrovitelj i promicatelj nastajeće
punk/new wave scene. Drugi događaj je oblikovanje umjetničkih formacija Novi
kvadrat (oko strip crtača Mirka Ilića) i neprofesionalnih kazalištaraca u grupi Kugla
glumište koji su unijeli nekonvencionalnost u umjetnost. Glavna mjesta koja su kroz
čitav period novog vala služila za oblikovanje i napredovanje glazbe bili su Zvečevo
(Zvečka) odnosno čitav Duhanski put (Blato, Zvečka, Veliki i Mali Kavkaz) te
Studentski centar (pogotovo kasnije drvena prizemnica uz parkiralište SC-a koja je
dodijeljena Kugla glumištu, a u kojoj su vježbali novovalovci poput Filma, Azre,
Haustor). Konačni događaj koji je spojio sve ove elemente i završio pripremno
razdoblje novog vala bio je navedeni koncert Pankrta u Galeriji SC. Početak prvog
pravog perioda, odnosno događaj koji se "mirno može smatrati nultom točkom
zagrebačkog novog vala"(Mirković, 2004., str. 45), bio je koncert Parafa, Azre i
Prljavog kazališta, 06.05.1978., pred Građevinskim školskim centrom u Novom
Zagrebu pod Poletovom organizacijom. Nije bio uspjeh, dapače bio je loše
organiziran i doživio je fijasko, no njihovim zajedničkim nastupanjem i Poletovom
inicijativom stvorena je u svijesti ljudi jedna posebna scena. Godinu dana kasnije
javlja se Film s Jurom Stublićem koji je uz Azru i Prljavo kazalište činio prvi ešalon
zagrebačkog novog vala. Nakon mnogih nedaća(20), postepenog proboja ovih grupa,
godina 1980. i koncert Azre u SC te album Crno-bijeli svijet Prljavog kazališta,
označio je početak novog vala kao masovne pojave. Uskoro slijedi drugi ešalon s
grupama Parlament, Patrola, Haustor (Zagreb), Lačni Franz (iz Maribora, ali dio
slovenske/ljubljanske scene) i Termiti (Rijeka). Tada se javlja i novi talas u Beogradu,
a otvaranjem kluba "Josip Kulušić", popularnije Zebra, stvara se novo mjesto koje će obilježiti novi val. Puna afirmacija i definitivna pobjeda nove glazbe i scene, dogodila
se 1981. kad je Bijelo dugme izdalo album "Doživjeti stotu" koji je napravljen u stilu
novog vala. Sljedeća godina označila je kraj novog vala, a grupe su počele slijediti
druge glazbene stilove ili su se raspali (Šarlo akrobata).

Socijalna obilježja glavnih protagonista
Četiri društvena obilježja zajednička su za novi val u Jugoslaviji - Interrail, urbani i prigradski kontekst, fakultetsko(pretežito društveno-humanističko obrazovanje) te obiteljsko porijeklo.
"Ako je iskaznica Zavoda za zapošljavanje bila dokument koji je povezivao ključne punkpionire otočne scene, u nas je tu funkciju imala karta za Interrail."(Mirković, 2004.,
str. 46) Interrail je bila jeftina željeznička karta koja je omogućavala djeci iz boljih
socijalističkih familija obilazak europskih gradova, dajući im tako doživljaj rock
prijestolnica zapadnog svijeta. "Nastanak punk pokreta u nas imao je posve obrnut
socijalni predznak negoli na zapadu: i ovdje je bio rezultat frustracije - ali ne socijalne
kao u Velikoj Britaniji, nego provincijalne, frustracije proizašle iz spoznaje da izvan
naše bare postoje mjesta gdje se živi uzbudljivije."(Mirković, 2004., str. 46) Upravo ta
činjenica, ta svjesnost o drugačijem, o drugačijem svijetu i životu od onog učmalog u
tadašnjoj Jugoslaviji, dala je poticaj i novinarima Poleta i članovima bendova da
stvore jugoslavensku scenu.
"Temeljna ideja, zakon novog vala, bila je fasciniranost urbanim."(Mirković, 2004.,
str. 67) Osamdesete bile su vrhunac urbanizacije, o čemu sam već nešto rekao, a još
ću i reći, vrhunac izgradnje nebodera, ali i vrhunac prigradskih i polugradskih naselja.
Zapravo je znakovito da su heroji novovalne scene došli iz prigradskih naselja,
Prljavo kazalište iz Dubrave, Pankrti iz Kodeljeva, Jura Stublić iz Sesvetskog
Kraljevca , pa čak i Branimir Štulić iz Novog Zagreba. Ako je na općenitijoj razini
Jugoslavija bila bara u usporedbi sa Zapadom, tada su njihova naselja bile male bare u
usporedbi sa glamuroznim životom u središtu grada. Da nije bilo te udaljenosti od centra tko zna da li bi bilo Filma i Azre. Štulić je imao autobus br.43 kao stvaralačko
mjesto, a Stublić svoje ulice na kojima je proveo mladost. O utjecaju grada i o
njihovoj preokupaciji gradom više u analizi pjesama.
Velika većina navedenih mladića je studirala, pri čemu je društveno-humanističko
obrazovanje bilo dominantno za zagrebačku scenu i Pankrte(22), dok je npr. Vladimir
Divljan, član Idola, završio Rudarsko-geološki fakultet. Ta opcija, studiranje, zapravo
je bila prinudna, jer su imali izbor "ili faks ili rektoren za inozemni uvoz."(Sretno
dijete) Upravo taj "slobodni zrak" koji im je pružao fakultet, bila je važna
komponenta za njihovo stvaralaštvo. Specifikum zagrebačke scene jest Filozofski
fakultet. Tu su studirali Štulić (fonetika, povijest), Stublić (sociologija, filozofija),
Sacher (etnologija) i time je Filozofski fakultet zajedno s drugim mjestima, poput SCa
ili Zvečke bio važno središte oblikovanja novog vala.
Zadnje obilježje je njihovo obiteljsko porijeklo, tj. već spomenuta činjenica da su
dolazili iz dobrih socijalističkih obitelji. Nisu bili ni radnička klasa ni elita, već onaj
srednji sloj koji je bio generator supkulturnih skupina, različitih glazbenih scena,
nositelj nezadovoljstva, ali i onaj koji je najviše trpio poremećaje jugoslavenskog
društva. Zato su i imali razloge za iskazivanje nezadovoljstva, a specifično porijeklo i
specifični životni put, odgoj i obrazovanje utjecali su na specifično iskazivanje tog
nezadovoljstva.