U književno djelo Don Žuan, pisac je i narator i autor. Cijelo djelo je prožeto subjektivizmom. Jednim dijelom podsjeća na piščev dnevnik, iz razloga što pisac veoma često pominje neke dogadje i ličnosti iz sopstvenog života koji su u veoma slaboj vezi sa glavnom temom.

O piscu

Džordž Gordon Bajron rođen je u londonskoj ulici Holes. Nakon završetka školovanja u Harovu od 1805 do 1808. godine Bajron studira u Kembridžu. Godinu dana prije diplomiranja Bajron objavljuje zbirku Sati dokolice, prepravljenu verzije mladenačke zbirke Džuvenil poeme. Knjiga je doživjela oštre kritike kritičara. Iste godine 1809. Bajron, kao odgovor na loše kritike upućene njegovoj prvoj zbirci, piše satiru engleski pjesnici i škotski kritičari. 1814.godine objavljena su mu djela: Gusar, Oda o padu Napoleona Bonepartea I Lira.
Godine 1824. Bajron piše XV I XVI pjevanje Don Žuana i pjesmu Na današnji dan navršavam 36-tu godinu. Pjesma je napisan 22.januara, a već 19. aprila Bjron umire od groznice koju je dobio deset mjeseci ranije. Bajron je sahranjen u Engleskoj.

Pristup književnom djelu

Pristup književnom djelu može biti spoljašnji i unutrasnji.
Spoljšnji pristup se oslanja na pozitivne činjenice koje se mogu nepobitno utvrditi i prezentovati. Zanima se za sve što je izvan književnog djela, a što je moglo uticati na njegov nastanak, kulturu i značenje. U spoljšnji pristup književnom djelu spadaju: pozitivistički metod, filoloska kritika, biografska kritika, sociološka kritika, komparativni metod i metod recepcije.
Teorija recepcije istrazuje kako se književno djelo prima od čitalaca ili čitalačke publike kao društvenog konteksta. Po teoriji recepcije svako knjivno djelo ima određeni horizont očekivanja. Skoro sve zavisi od čitalaca od njihovih estetickih iskustava, tako da svako novo književno djelo proširuje taj horiznot znanja. Čitajuci djelo Don Žuan čitalac upoznaje osjećaj beskrajne tuge zbog brodoloma, ali i sreće i zadovljstva zbog toga što je Don Žuan pronašao ljubav svog života.
Unutrašnji pristup književnom djelu usmjerava pažnju na ono što je glavno u djelu-na njegovu unutrašnju gradju, analizu jezika, tematike glavnih likova, njihovih karaktera, njihovog vremena i prostora...
U Don Žuanu je zastupljen unutašnji pristup književnom djelu.

Struktura djela

Ukoliko želimo da vidimo kako je fabula književnog djela organizovana moramo to djelo razložiti na najmanje tematske jedinice, koje se dalje ne
mogu razložiti. Motivi mogu biti istorijski i kompozicijski. Kompozicijski se dalje dijele na statičke i dinamičke. U Don Žuanu dominiraju statički motivi, oni koče radnju, služe za opisivanje lika, njegovih osobina, situacije i mjesta u kojoj se nalazi.
Ostrvske obale bile su na udaru valova
Na vrhu su bile stene, a na dnu pesak.
Prudovi i ptice stojali su oko njega kao stražari.
Ponegde su se videli zalivi-utočište
Za brodove postradale od bure. Ponosita jeka okeana
Retko je kad prestajala i tišina je dolazila
Samo za vrijeme onih dugih letnjih dana,
Kad površina mora postaje čista i sjajna kao ogledalo.

Veoma važno za razvoj epske radnje jeste da se radnja počinje ravijati uvođenjem statičkog motiva u statičku situaciju ekspozicije. Ekspozicija je početna situacija u kojoj su izložene okolnosti u kojima se nalaze ličnosti, odnos i veze između njih. Ekspozicija se ne mora poklapati sa početkom romana već radnja odmah može početi razvojem, nekim momentom iz sredine događaja čime se postiže veća dinamičnost.
Da je bio poslat u opštu školu, makar u trci
Ili četvti razred, sigurno bi svakodnevni rad
Ohladio njegovo vatreno uobraženje.
To bi mu se njemu bar desilo kod nas na severu
Može biti Španija je u tom pogledu izuzetak,
Ali izuzeci potvrđuju pravilo. Šesnaestogodišnji mladić
Koji je bio uzrok razvoda
Ja držim za da svakako mora malo zbuniti svoje vaspitače.

U književno djelo Don Žuan, pisac je i narator i autor. Cijelo djelo je prožeto subjektivizmom. Jednim dijelom podsjeća na piščev dnevnik, iz razloga što pisac veoma često pominje neke dogadje i ličnosti iz sopstvenog života koji su u veoma slaboj vezi sa glavnom temom.

Ja znam nekoliko španskih, turskih i grčkih reči.
Ne pretendujem da govorim ni engleski dobro,
Italijanski ne razumem, jer nisam imao učitelja.
Pošto sam taj jezik učio iz propovedi Baroua, Sotoua, Tilotsona i Blera.
Krasnorečivosti, koje sam ja čitao po dan sedmično.
Što se tiče engleskih pjesnika ja ih ne volim
I zbog toga ne čitam nijednog.

Likovi

U ovom književnom djelu nema mnogo likova čije su karakteristike bliže opisane. Neki likovi, uglavnom, služe za isticanje karakteristika drugih likova, npr-Zoja služi za bolje upoznavanje Haide-odnosno imamo indirektnu karakterizaciju.
Direktna karakterizacija je veoma malo zastupljena u ovom djelu. Imamo fizički opis Don Žuana i Haide.
Glavni lik u ovom djelu je Don Žuan. On je mlad, jako pametan i razuman momak. Dokaz njegove hrabrosti, mudrosti i snalažljivosti jeste činjenica da je jedini on preziveo brodolom. On se na kraju zaljubljuje u djevojku Haidu koja mu je pružila svu potrebnu pomoć kada je on stigao na obalu. Bilo je veoma teško sporazumjeti se, ali njima nijesu bile potrebne riječi, oni su bili zaljubljeni, imali su svu ljubav svijeta, i bilo im je dovoljno da gledaju jedno drugo, i uživaju u čarima prirode koja ih okružuje.

U ovom djelu, uglavnom imamo unutrašnji opis likova, susrećemo njihova emotivna stanja, nemir, sreću, bol, patnju… Karakter mnogih likova je iskazan prije brodoloma. Mnogi su plakali, bili uznemireni, dok je manje bilo onih koji su hrabro gledali smrti u oči.


Fabula književnog djela

Fabulu čine svi međusobno povezani događaji koji čine radnju jednog književnog djela tj. skup zbivanja izloženih hronološkim redom događaja, bez obzira na to kojim su redom, i na kakav način, obrađeni u samom djelu.
Žuana su njegovi roditelji poslali u Kadiks, jer je izgubio nevinost na veoma čudan i neobičan način. Kadiks je bilo glavno trgovačko mjesto za kolonije. Žuan je zapovijedio svojem sluzi da spremi stvari jer su trebali da idu na put. Ukrcali su se na brod. Tokom putovanja, oko ponoći, počeo je da duva jak vjetar što se posadi na brodu nije ni malo svidjelo. Vjetar je prouzrokovao mnoge probleme na brodu. Morali su baciti mnogo stvari kako bi umanjili teret na brodu a putnicima se nikako nije svidjela misao da umru na brodu. Hrane i čiste vode je nestajalo… Ali se na kraju dogodilo ono što smo najmanje željeli-brod je potonuo a time su se mnogi životi ugasili, dok su neki putnici uspjeli da odu na malim čamcima. Dosta ljudi je umrlo od gladi i žedji na tim čamcima. Nade za opstanak postajale su sve manje i manje dok potpuno ne bi iščezle. Da bi preživjeli, oni su dolazili do potpuno apsurdnih i nehumanih ideja. Na kraju je samo Žuan stigao na obalu, gdje je upoznao Haidu, i veoma se zaljubio.

Tekst književnog djela je organizovan oko jendnog i veoma tužnog događaja-brodoloma. U početku su izkazani uzroci te nesreće, zatim emotivno stanje likova za vrijeme brodoloma kao i opis situacije u kojoj su se nalazili. Nešto kasnije imamo Žuanov dolazak na obalu, njegov susret sa Haidom i opis njihove ljubavi.

Tema djela
Tema je problem, odnosno problematika koju obrađuje književno djelo i ideja vodilja koja određuje njegovu značenjsku suštinu za čitaoca. Tema se, takođe, može definisati kao ono o čemu se govori u djelu..
U ovom djelu se govori o tome kako ne smijemo povrijediti druge osobe samo da bismo udovoljili nekim našim potrebama. Moramo ostati onakvi kakvi jesmo, čak i u teškim situacijama, ne nanijeti zlo nikom čak ni onima koje mrzimo. Žuan je odbio da pojede meso (meso njegovog učitelja), iako je mogao da umre od gladi. Iz toga moramo zaključiti da je bolje umrijeti ili pokoriti se mnogim mukama, nego izdati prijatelja ili sebi nekog dragog.

Eldin Kurpejović