Oko proizvodnje ovog ulja vode se brojne polemike, zbog bojazni da plantaže palmi ne ugroze prirodno stanište orangutana i drugih životinja.

Taj problem zahtijeva odgovoran pristup, no neovisno o tome, palmino ulje vrlo je kvalitetno, stabilno ulje, bogato prirodnim vitaminom E i karotenom (vitamin A).

Kao i kokosovo ulje, ima visoku točku dimljenja, ne zahtijeva hidrogenaciju da bi zadržalo stabilnost i u skladu s tim potpuno je lišeno transmasnih kiselina. To ga čini odličnim za pripremu kuhane i pržene hrane.

Palmino ulje jedino je ulje koje ima savršen omjer tokoferola i tokotrienola (dva oblika E vitamina). Također, u njemu nalazimo 13 puta više karotena (A vitamina), nego u mrkvi, što ga čini jednim od najboljih izvora tog važnog nutrijenta.

Kod nas skoro nepoznato, ulje avokada sve više dobiva na značaju kao snažno sredstvo u borbi protiv slobodnih radikala, koje štiti stanice od oštećenja.

Bogato je fitonutrijentima i teško oksidira. Zbog toga je kvalitetnije od ulja napravljenog od suncokreta, uljene repice, soje, kukuruza i kikirikija, koja se u mnogim zdravstvenim krugovima često preporučuju kao zdrava.

Antioksidansi u ulju avokada posjeduju sposobnost prodiranja u stanicu i na taj je način štite od bolesti uzrokovanih oksidacijom.

Brojno voće i povrće, koje je prirodno bogato antioksidansima, nema tu sposobnost, barem ne u istoj mjeri. Također, ulje avokada pokazalo se kao vrlo moćno oružje u borbi protiv bolesti srca i starenja.

Prosječni zapadnjak unosi u organizam znatno više omega-6, nego omega-3 masnih kiselina, uslijed čega dolazi do pojave mnogih, često i kroničnih bolesti.

No, ulje makadamije ima izuzetno nizak udio omega-6 masnih kiselina, i relativno visok udio omega-3 masnih kiselina, što ga čini jedim od najzdravijih orahovih ulja za konzumaciju.

Također je bogato oleinskom kiselinom, odnosno omega-9 masnom kiselinom koja se pokazala izuzetno korisnom u borbi protiv raka i u zaštiti od srčanih oboljenja.

Ulje australskog oraha, zahvaljujući ukusnoj, bogatoj aromi, odlično je salatno ulje. Budući da ima visoku točku dimljenja, pogodno je za pirjanje i prženje hrane.

Zdravstvene prednosti uporabe maslinova ulja nadaleko su poznate.

Zahvaljujući tome je ovo ulje postalo jednim od onih koja se najčešće preporučuju za konzumaciju, osobito za očuvanje zdravog srca.

Doista, autentično, ekstra djevičansko maslinovo ulje posjeduje sva svojstva koja im pripisuje industrija zdrave hrane.

Kao jedan od glavnih sastojaka mediteranske prehrane, maslinovo ulje bogato je mononezasićenim mastima i lipoproteinima velike gustoće (HDL), koji pomažu smanjenju razine kolesterola u krvi.

Zahvaljujući raznim vitaminima, hranjivim tvarima i antioksidansima, učinkovito štiti od srčanih bolesti. Između ostalog, poboljšava probavu, štiti od čira na želucu i gastritisa, te sprječava nastanak žučnih kamenaca.

Popularno u azijskoj kuhinji, sezamovo ulje ima specifičan okus, zahvaljujući kojem je postalo omiljenim dodatkom brojnim jelima.

Uz to, izuzetno je zdravo, jer u međuvremenu se ustanovilo da snižava krvni tlak i smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Bogato je željezom, kalcijem i magnezijem te polinezasićenim mastima, koje pomažu pravilnoj apsorpciji masti.

Nadalje, izoštrava um, jača zube i kosti, koži daje zdrav izgled.

Pomaže u borbi protiv dijabetesa, sprječava upale desni i pojavu zubnih naslaga, štiti bubrege i odlično je sredstvo u borbi protiv depresije.

Naravno da u ovom članku nismo nabrojali sva zdrava ulja.

Ostala ulja na koja valja obratiti pozornost su...
bademovo
bučino
laneno
ulje sjemenki grožđa
orahovo
ulje konoplje
sacha inchi ulje
ghee (ayurvedski pročišćeni maslac)


S druge strane, "popularna" rafinirana ulja poput suncokretovog, uljene repice, kukuruznog, sojinog, ulja sjemenki pamuka izbjegavajte, jer škode zdravlju.

Ovo slasno voće pomaže kod anemije, visokog tlaka i mršavljenja
Ako postoji voće neodoljivog izgleda, ugodnog mirisa i zanosnog okusa, koje je ujedno i nadasve zdravo pa čak i ljekovito, onda je to nesumnjivo jagoda.

Jagode pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista.
To bobičasto voće prepuno je iznenađenja.
Tako, vjerovali ili ne, među brojnim vrstama jagoda postoje čak i žute, koje se drže osobitim specijalitetom, i čiji se plodovi ubiru sve do jeseni.

Zanimljivo je spomenuti i da su jagode jedino voće čije sjemenke nisu skrivene unutar ploda, nego se nalaze izvana.





Ljekovita svojstva jagode


Ljekovita svojstva jagode poznata su još od antičkih vremena. Osim ploda, za liječenje se može koristiti korijen i lišće jagode.

Čaj od lišća jagode stoljećima se rabi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje.

Čaj od lista jagode možete napraviti na takav način da 2 pune čajne žlice suhih listova jagode prelijte s 250 ml kipuće vode. Nakon 15 minuta procijedite čaj. Čaj pijte 3 puta dnevno po jednu šalicu poslije jela. Taj čaj možete koristiti i za grgljanje.

Želite li pročistiti organizam, uvečer se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije za predstojeći dan.

Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom.

Radije pojedite zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.

Također, zahvaljujući protuupalnim, antipiretskim i antibakterijskim svojstvima, jagode će nam poslužiti pri ublažavanju upalnih procesa, za sniženje temperature i kod mišićnih bolova.

Usto, odlično su sredstvo protiv opekotina.

Jagode sadrže obilje C vitamina, te A vitamin, vlakna, željezo i folnu kiselinu koja je, između ostaloga, nužna trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću.

Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.

Jagode mogu pomoći...
kod oporavka nakon bolesti
za jačanje imuniteta
kod bolesti žući i jetre
kao prevencija želučanih bolesti
kod artritisa i reume
u liječenju anemije
kod bubrežnih kamenaca
kod povećanog kolesterola i krvnog tlaka

Jagode za savršen izgled


Jagodama se možete poslužiti i za uljepšavanje, što ne znači da biste se poput čuvene Madame Tallien iz Napoleonovog društvenog kruga, trebali kupati u soku načinjenom od desetak kilograma jagoda.

Budući da čisti i njeguje kožu te ju, zahvaljujući vitaminu C i A održava glatkom i napetom, bit će dovoljno da jednom do dvaput tjedno stavite na lice jagode izrezane na kolutiće, ili od njih načinite kašastu masku, koju ćete poslije isprati prvo mlakom, a zatim hladnom vodom.

Trljate li njima zube, uklonit ćete zubne naslage i zube učiniti bjeljima.

Žensku populaciju zacijelo će razveseliti podatak da jagode mogu pomoći u borbi protiv celulita.

Naime, vitamini C i A su antioksidansi, a oni usporavaju starenje i gubitak elastičnosti tkiva, te uništavaju slobodne radikale, pa će redovno konzumiranje jagoda ubrzati cirkulaciju i pomoći u borbi protiv tog mrskog neprijatelja mnogih žena.

Vodite li, pak, upornu bitku s viškom kilograma, razveselit će vas vijest da jagode ubrzavaju metabolizam i smanjuju apetit, a usto su niskokalorične.

Jasno, pod uvjetom da ih ne jedete posute obiljem šećera ili prelivene šlagom.

Želite li smršavjeti, a pritom si priuštiti i ekstravagantan gastronomski užitak, pospite ih s malo crnog ili zelenog papra. Probajte, iznenadit ćete se!

I najzad, u mnogih naroda diljem svijeta ukorijenjeno je vjerovanje da jagoda posjeduje afrodizijačka svojstva, te pospješuje ljubavnu moć.

Jagode i šampanjac postale su sinonim za romantične večeri u dvoje. Uzmemo li u obzir njezin srcoliki oblik i žarkocrvenu boju, ne trebamo se čuditi što je posvećena Veneri, božici ljubavi.

Prema drvenoj legendi, podijelite li dvostruku, sparenu jagodu na pola, pa jednu polovicu pojedete vi, a drugu osoba koja vam se sviđa, zaljubit ćete se jedno u drugo.

Ako se to i ne dogodi, zacijelo nećete tugovati, jer prema vjerovanju drevnih Rimljana, jagoda otklanja melankoliju.

U što doista nemamo razloga sumnjati, jer najzad, i sam pogled na nju dovoljan je da nam se osmjeh vrati na lice.

Kako nam je stiglo proljeće tako nam je i stigla davno zaboravljena biljka - rabarbara.

Nažalost danas većina nas ne zna skoro ništa o rabarbari, zbog čega smo i odlučili napisati o toj zaboravljenoj biljci.

Rabarbara je višegodišnja, zeljasta biljka. Posjeduje velike listove i trokutastu dugu mesnatu stabljiku.
Cvijeće je zeleno-bijele i roza-crvene boje.

Iako je rabarbara zapravo povrće, u narodu je poznata kao voće.

Rabarbara se zbog svojih ljekovitih svojstava koristi u Kini već tisućama godina, a u Europu ju je donio Marco Polo.

Ljekovita svojstva rabarbare


Rabarbara sadrži puno korisnih kiselina (jabučna, niacin, pantotenska, folna), mineralnih tvari (kalcij, magnezij, mangan), polifenola i vitamina (vitamine C i B).

Rabarbara odlično djeluje na probavni trakt. Već odavno se koristi kao laksativ, lijek protiv zatvora. U manjim dozama može izliječiti i proljev.

Rabarbara stimulira metabolizam zbog toga je idealna namirnica za osobe koje žele izgubiti višak kilograma.

Nedavno rabarbara je postala novi hit između namirnica koje sprječavaju razvoj raka. To je zbog toga što je rabarbara bogata polifenolima - spojevima koji su poznati po svom djelovanju na stanice raka.

Zanimljivo je da se razina polifenola u rabarbari drastično povećava ako ju ispečete, zbog toga se u borbi protiv raka koristi upravo pečena rabarbara.

Ljekovito djelovanje rabarbare:

rabarbara je snažan antioksidans
ima antialergijska i antiupalna svojstva
potpomaže regulaciji razine kolesterola
poboljšava cirkulaciju i metabolizam
prirodni je lijek protiv zatvora i proljeva
čuva zdravlje očiju
sprečava razvoj raka
poboljšava apetit

Upotreba u kuhinji

U ishrani se koriste samo stabljike rabarbare jer su njezini listovi toksični. Stabljika rabarbare je blago kiselkastog okusa i pomalo podsjeća na kisele jabuke.

Od stabljike rabarbare pripremaju se čorbe, sarme, salate, umaci, kompoti (pogotovo u rano proljeće kada nema drugog povrća) te marmalade i džemovi, a koristi se i u mnogim poslasticama.

Očišćene, oprane i isjeckane stabljike možete spremiti u zamrzivač. Potrebno ju je samo oprati, skinuti listove i kožu s drške, isjeći na kocke, ocijediti i odmah zamrznuti.

Prilikom kupnje birajte hrskave i čvrste stabljike koje izgledaju svježe i puštaju sok kada se stabljika slomi. Boja rabarbare ovisi o njezinoj vrsti i načinu uzgoja. Ružičaste stabljike su najpopularniji između potrošača.

Rabarbaru najbolje je potrošiti 2-3 dana nakon kupnje.

Okus rabarbare odlično se slaže s jagodama, zbog toga u mnogim receptima koristi se upravo ova kombinacija. Neobična, ali ukusna je salata od rabarbare i šparoga ili rikule.
Raznovrsne recepte od rabarbare možete pronaći ovdje: http://www.coolinarika.com/tag/rabarbara/

Najzdravije namirnice svijeta: brusnica

Brusnica, lat. Vaccinium macrocarpon, je grmolika biljka s crvenim trpkim plodovima.
Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, gdje su je domoroci od davnina koristili kao hranu, lijek i u religijske svrhe.
Zbog svojih svojstava zasluženo spada među najljekovitije biljke svijeta.


Sastav i ljekovitost brusnice

Brusnica je bogata vlaknima, antocijanima, proantocijanidinima, beta-karotenom, vitaminom C, kalijem, kalcijem, magnezijem i drugim mikronutrijentima.
100 g svježih brusnica sadrže samo 15 kalorija dok energetska vrijednost 100 g suhih brusnica iznosi 60 kalorija.
Koncentrat brusnice naziva se brusnicin i najčešće se koristi u liječenju infekcija mokraćnog mjehura uzrokovanih E.coli.
Osim toga brusnica može se koristiti kod...
bakterijskih i gljivičnih infekcija
čira na želucu
bolesti zuba i zubnog mesa
oslabljenog imuniteta
dijabetesa
bolesti oka
kao prevencija kardiovaskularnih bolesti
kao prevencija karcinoma dojke, želuca i debelog crijeva

Brusnicom protiv urinarnih infekcija


Stanovništvo Sjeverne Amerike stoljećima je koristilo brusnicu u liječenju bolesti urinarnog trakta.
Moderna istraživanja su potvrdila da brusnica uvelike pomaže u prevenciji i liječenju urinarnih infekcija.
Sastojak proantocijanidin zaslužan je za sprječavanje prianjanja bakterije E. coli na stijenke mjehura i njezinog daljnjeg razmnožavanja. Za prevenciju su dovoljne dvije čaše nezaslađenog soka brusnice dnevno.
U liječenju problema urinarnog trakta koristi se i čaj od listova brusnice. Čaj također pomaže kod reume, gihta i bubrežnih kamenaca.
Važno je znati da kod liječenja upale mjehura trebate koristiti samo lužnate ili samo kisele preparate. Plodovi brusnice imaju kiselu bazu dok lišće brusnice te biljke poput medvjetke i koprive imaju lužnatu bazu. Zbog toga ih nikada nemojte miješati.


Brusnica - prirodan antibiotik i antioksidans

Zahvaljujući hipuričnoj kiselini, brusnica ima snažno antibakterijsko djelovanje, zbog toga je korisna za liječenje i prevenciju infekcija. Ujedno, brusnica jača otpornost organizma.
Brusnica djeluje i na Helikobakter Pylori, zbog čega je korisna za liječenje čira na želucu. Zahvaljujući svom antimikrobnom djelovanju, pomaže i kod parodontalnih bolesti desni.
U istraživanjima, sredstvo za ispiranje usta s brusnicom značajno je smanjilo pojavu karijesa.
Brusnica sadrži antioksidans fenol koji sprječava srčane bolesti, prijevremeno starenje i nekoliko vrsta raka.
Brusnica obiluje i taninima koji su bitni za zdravlje srca. Sadrži i velike količine flavonoida i polifenola koji služe kao prirodna obrana od ateroskleroze jer inhibiraju loš kolesterol i poboljšavaju cirkulaciju.
Brusnica usporava starenje i probleme koje ono donosi poput gubitka koordinacije i memorije.
Ako imate dijabetes pripazite da ne konzumirate sok brusnice zaslađen šećerom. Nemojte koristiti proizvode od brusnice ako uzimate varfarin.

Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na našem planetu.

Limun štiti od tolikog broja bolesti, da ga s pravom možemo nazvati super-hranom.

Limun je pun nutrijenata - sadrži bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan.

Povoljno djeluje na rad jetre, crijeva, želuca, imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava.

Ako redovito konzumirate limun, možete spriječiti bolesti poput laringitisa, bronhitisa, gripe, prehlade, artritisa, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i raka!

Postoji puno načina da ovu namirnicu uvrstite u Vaš svakodnevni meni.

Ipak, najjednostavniji način je svaki dan popiti 1-2 čaše mlake vode sa limunom.


Voda sa limunom

Čaša vode sa limunom odmah nakon buđenja ima iznenađujuće dobar učinak na zdravlje.
Joga i ayurveda koriste ovaj postupak za stimulaciju probave i eliminaciju ame (toksina) iz organizma.
Međutim, voda sa limunom ima i mnoge druge dobrobiti za naše zdravlje.

19 razloga zbog kojih trebate svakodnevno popiti čašu vode sa limunom


Limun čisti jetru i stimulira njezin rad.
Prirodni je antiseptik i antioksidans. Sprečava gripu, prehladu i mnoge vrste infekcija.
Pomaže kod kolika i želučanih tegoba.
Limun je odlično sredstvo protiv peruti i masne kose.
Voda sa limunom pomaže probavi, jer je njezin sastav sličan želučanoj kiselini.
Limun potiče stvaranje enzima u jetri.
Voda sa limunom normalizira rad crijeva i olakšava njihovo pražnjenje.
Limun sprečava gingivitis i stomatitis.
Pomaže u snižavanju krvnog tlaka i povećava razinu dobrog (HDL) kolesterola.
Limun alkalizira organizam.
Voda sa limunom razblažuje mokraćnu kiselinu, a time pomaže kod artritisa i gihta.
Limun pomaže eliminirati višak sluzi iz organizma.
Sprečava grčeve i bolove u mišićima.
Limun regulira rad metabolizma.
Štiti od stresa i depresije.
Smanjuje rizik od moždanog udara.
Sprečava nastanak bubrežnih i žučnih kamenaca.
Limun štiti od osteoporoze.
Voda sa limunom pomaže mršavljenju.

Osim toga, limun je odlična namirnica za čišćenje organizma, te učinkovito ekološko sredstvo za čišćenje doma.


Priprema napitka sa limunom

U čašu mlake vode iscijedite pola limuna i popijte odmah ujutro, natašte.Tokom dana možete popiti još 2-3 čaše vode sa limunom. Ako ne podnosite kiseli okus, zasladite napitak javorovim ili agava sirupom.

Najbolje je koristiti limun iz biološkog ili domaćeg uzgoja. Uzgojiti limun kod kuće nije uopće teško.
Uzgojite stabalce limuna u stanu

Limun i rak

U zadnje vrijeme sve češće čujemo o djelovanju limuna na rak.
Mnogi alternativni liječnici govore o tome, da je limun snažno sredstvo protiv raka, jer ubija kancerogene stanice puno bolje od kemoterapije.
Pretpostavlja se da je limun 10000 puta jači od adriamicina - popularnog lijeka za kemoterapiju.
Još jedna prednost limuna je u tome, da on djeluje samo na stanice raka i ne uništava zdrave stanice.
Ovu činjenicu su otkrili znanstvenici, ali pretpostavlja se da farmaceutska industrija striktno čuva ovu tajnu.
Osim stanica raka, limun ubija bakterije, viruse i gljivice, a djeluje i na parazite.


Ova super-namirnica ima toliki učinak na zdravlje da zaslužuje da ju koristimo svaki dan.
Zapravo, zašto ne biste sada uzeli čašu vode, istisnuli u nju pola limuna i odmah to popili?

Dolaskom ljeta dolazi i novo sezonsko voće.
No, nema voća koje bolje gasi žeđ u vrućim ljetnim danima od lubenice.Iako za lubenicu kažemo da je "voće", ona ja zapravo povrće - poput bundeve i tikve.
Lubenice mogu biti duguljastog ili okruglog oblika. Imaju gustu i zelenu koru koja može biti pjegava ili prugasta.
Ovo voće možete pronaći u supermarketima tijekom cijele godine, no najbolje ga je jesti u ljetnim mjesecima jer tada sadrži najviše hranjivih sastojaka.
Lubenica je izvrstan izvor vitamina C, vitamina A, kalija i magnezija, sadrži puno vode, a ima samo 30 kcal na 100 g.


Ljekovita svojstva lubenice


Lubenica nije samo ukusno, nego i zdravo voće.
Lubenica sadrži aktivne tvari koje ublažavaju upalna stanja, te antioksidanse koji nas štite od slobodnih radikala.
Odličan je diuretik jer stimulira rad bubrega. Povećava stvaranje urina što pogoduje izbacivanju toksina iz organizma.
Za osobe sa slabim libidom, lubenica je savršeno voće. Naime, lubenica sadrži fitokemikaliju citrulin koja ima svojstvo opuštanja krvnih žila čime utječe na libido. U 120 grama lubenice nalazi se čak 150 miligrama citrulina.
Također, lubenica je bogat izvor nutrijenata važnih za zdravlje srca kao što su vitamini A, C i B6.
Sadrži kalij i magnezij, dva minerala koji su poznati po tome što pomažu regulirati krvni tlak.
Lubenica je odličan izvor vitamina B1 – vitamina koji sudjeluje u proizvodnji energije.
Koštice lubenice nisu štetne - upravo suprotno. Bogat su izvor magnezija, fosfora, kalija i drugih minerala. U azijskoj medicini koštice lubenice se koriste za čišćenje bubrega i u druge medicinske svrhe.


Čišćenje organizma lubenicom

Ako želite iskoristiti sezonu lubenica i pritom očistiti svoj organizam, napravite jednodnevno čišćenje organizma lubenicom.
Ujutro i navečer popijte čašu probiotičkog jogurta, a ostatak dana jedite samo lubenicu.
Nije određeno koliko lubenice smijete pojesti - to ovisi samo o Vama. Ako želite, tijekom dana možete pojesti i do 5 kilograma lubenice.
Bez obzira na to da lubenica sadrži čak 92% vode, tijekom čišćenja svejedno trebate piti vodu.Idući dan započnite voćem, a par sati nakon toga možete pojesti kuhano povrće ili laganu juhu.
Čišćenje tijela lubenicom je zdravo i nije naporno za organizam. Ovo čišćenje možete napraviti dva puta mjesečno u ljetnom periodu.



Čaj od sjemenki lubenice


Edgar Cayce posebno preporučuje čaj od sjemenke lubenice osobama koje imaju bubrežne kamence. Ovaj čaj također stimulira rad bubrega.
Da biste pripremili čaj, potrebna Vam je jušna žlica sjemenki lubenice, koje prethodno trebate samljeti ili isjeckati.
Prelijte sjemenke s pola litre kipuće vode i ostavite da se čaj ohladi. Zatim procijedite i odmah popijte čaj. Ako je moguće, uvijek pripremite svježi čaj.
Čaj pijte tri puta tjedno, a možete ga piti i više puta na dan.

Lubenica za vitku liniju

Kao i svo voće, lubenica pomaže pri mršavljenju i održavanju željene tjelesne težine.
Lubenica sadrži mali broj kalorija - svega 30 kcal na 100 grama. Zbog visokog sadržaja vode smanjuje apetit i ima osvježavajuće djelovanje.
No, lubenica ima visok glikemijski indeks. Ako patite od šećerne bolesti, jedite lubenicu uz drugo voće niskog glikemijskog indeksa.

Zanimljivosti

Senat Oklahome je 17. travnja 2007. proglasio lubenicu službenim državnim voćem, uz neke dvojbe je li lubenica uopće voće.

U Kini se koštice lubenice prže i poslužuju kao grickalice.

Svaki dio lubenice je jestiv, čak i njegova kora.

Usprkos općeprihvaćenom mišljenju, ne morate držati lubenicu u hladnjaku da biste sačuvali njezin okus, boju i aromu.

Ipak ako ste lubenicu već prerezali, najbolje je staviti je u hladnjak i što prije pojesti.

Ogrozd - eliksir zdravlja i dugovječnosti
Ovih dana dozrijeva ogrozd - ukusno i zdravo voće kiselkastog okusa.
Nažalost, mnogima je to nepoznata biljka. Radi se o ukusnom bobičastom voću, bliskom srodniku ribiza.
Ogrozd, lat. Ribes grossularia, raste u područjima Europe, sjeverozapadne Afrike i zapadne, južne i jugoistočne Azije.Može biti zelene, žute, crvene, narančaste i crne boje, ovisno o sorti.
Nekoć su u Engleskoj postojali klubovi čiji je cilj bio uzgajanje najboljeg i najsočnijeg grma ogrozda.U 16. stoljeću zbog visoke količine vitamina C koristili su ga za liječenje groznice i kuge.
Indijski ogrozd - amalaki - značajan je u ayurvedskoj medicini zahvaljujući tome da liječi mnoge zdravstvene probleme u kratkom roku.

Ljekovitost ogrozda


Ogrozd je bogat izvor vitamina A i C, mangana, kalija te dijetetskih vlakana. U nešto manjim količinama sadrži pantotensku kiselinu, folate, tiamin, piridoksin, bakar, kalcij, fosfor i magnezij.
100 grama bobica sadrži tek 44 kalorije i 25 posto dnevne količine preporučenih dijetetskih vlakana što ga čini idealnom hranom za mršavljenje.
Ogrozd je bogat kalijem, mineralom koji promiče pravilan rad srca, štiti od visokog krvnog tlaka te pomaže normalnoj funkciji nervnog i mišićnog sustava.
Ove bobice sadrže bioflavonoide i imaju snažna antioksidativna svojstva. Štite od raka i prijevremenog starenja, pomažu kod upala i živčanih bolesti.
Zahvaljujući njegovim stezajućim i antibakterijskim svojstvima može se koristiti kao njegujući tonik protiv prištića i mrlja na licu.
Ako imate problema s tankom i beživotnom kosom, ogrozd vam itekako može pomoći. Namočite suhe ogrozde u vodi. Dobivenu tekućinu redovito koristite za pranje kose. Ovo sredstvo daje kosi volumen i pomaže kod bolesti vlasišta.
Vjeruje se da ogrozd sprečava gubitak kose. U tu svrhu možete napraviti pastu od kuhane pulpe ogrozda koju ćete nanositi na vlasište nekoliko puta tjedno.

Konzumiranje ogrozda s medom može poboljšati vid i pomaže kod katarakta. Jedan od za to zaslužnih sastojaka je vitamin A te fitokemikalije iz soka ogrozda koje promiču zdravlje stanica oka.
Organske komponente u ogrozdu imaju pozitivno djelovanje na srce - smanjuju kolesterol, poboljšavaju protok krvi i jačaju srčani mišić.
Dnevno konzumiranje ogrozda štiti od stresa, efikasno čisti organizam, savršeno je za jačanje i podizanje imuniteta.
Korijen ogrozda je staro ljekovito narodno sredstvo. Pojačava izlučivanje mokraće i koristi se kod svih vodenih bolesti. Dobar je za liječenje katara želuca i crijeva, te kod visoke temperature.

Ljekovita svojstva ogrozda

jača imunitet
poboljšava rad želuca, bubrega i jetre
uklanja pijesak u mjehuru
poboljšava pamćenje i koncentraciju
pomaže kod problematične kože
zaustavlja opadanje kose
uklanja teške metale iz organizma
pomlađuje i daje vitalnost
poboljšava vid
štiti od karcinoma
prirodni je antioksidans
štiti srce i krvne žile

Pripazite da ne jedete nedozrele plodove ogrozda jer to može dovesti do želučanih problema.

Sada je idealno vrijeme da se uputite u prirodu, uživate na svježem zraku i pritom naberete kestena.
Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo.
Najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te može doživjeti 500 godina.
Najstarije drvo kestena, zvano "Sto konja", nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.
U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu.
Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu.
Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.
Ovi orašasti plodovi, zbog hranjivosti su davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.

Ljekovitost i nutritivna svojstva kestena

Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi.
Tamo se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak "Stablo kruha".
Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.
Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.
Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.
U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.
To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću.
Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.
Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.
Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.
Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.
Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.
Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.

Pripravci od kestena


Čaj od kestena ublažuje simptome astme i kašalj.
Napravite ga tako da stavite šaku svježeg lišća ili pola šake suhog lišća kestena na pola litre vruće vode i pustite da odstoji.
Možete piti tri šalice dnevno. Čaj možete i grgljati kod prehlade i upale grla.
Tinktura načinjena od dijelova ove biljke pokazala se vrlo djelotvornom protiv hemeroida. Općenito kesten pozitivno utječe na vene.Kestenov med je vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti.
Kora kestena i drvo bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože).Rese kestena koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja te kod vanjskih ozljeda kože.Kuhani plodovi pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline te se preporučuju oboljelima od gihta i reume.

Kesten u kulinarstvu




Kesten se najčešće kuha ili peče. Jako je popularan pire od kestena, koji možete jesti samostalno ili koristiti za pripremu deserata.
Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano s brašnom žitarica, koristi za pravljenje kruha i peciva.
Juha od kestena

Sastojci
3 žlice ulja
1 mljevena mrkva
1 mljeveno rebro celera
1 mljeveni luk
6 šalica povrtnog temeljca
1/4 šalice nasjeckanog svježeg peršina
1/4 žličice klinčića
2 lista lovora
pola kile oguljenih pečenih kestena
1/4 šalice nezaslađenog sojinog mlijeka
sol i papar

Priprema
Lagano pirjajte mrkvu, celer i luk 8 do 10 minuta. Dodajte povrtni temeljac i dobro promiješajte. Dodajte peršin, klinčić, lovor i kestenje. Dok zavrije, pustite da se kuha oko 30 minuta.
Nakon toga izmiješajte juhu, dodajte sojino mlijeko i pustite da opet zavrije. Posolite i popaprite.

Salata od kestena, naranča i mandarina

Sastojci
700 grama narezanog kuhanog kestena
250 grama narezanih mandarina i naranča
¼ šalice tamari ili soja umaka
1-2 žlice javorovog ili agava sirupa
2 žlice soka limete ili limuna
sjemenke nara ili listići badema za ukras

Priprema
Pomiješajte tamari i sirup agave sa sokom limete. Dodajte ostalim sastojcima te dobro izmiješajte. Po želji dodajte još sirupa ili soka mandarine. Poslužite u čašama.
Salatu možete ukrasiti sjemenkama nara ili listićima badema.



Berba
Kestene se beru u šumama u listopadu. Rese se skupljaju u proljeće i suše se u hladu. Kora se može otkinuti od grana u proljeće kada bujaju sokovi. Ujesen ih mogu zamijeniti bodljikave kapice što ovijaju plod.

Jabuka - najzdravije voće na svijetu



Vjerujete li da je jabuka na naš jelovnik stigla ravno iz raja?
Da je ona simbol požude, ljubavi i vječne mladosti?

Ovi epiteti odražavaju ljudsko divljenje prema tom voću.

Već su stari Kelti smatrali da jabuka ima čudotvorna svojstva i da onaj tko uspije pojesti jabuku iz čarobnog vrta neće više nikad biti ni gladan, ni žedan, ni bolestan niti će ikad ostarjeti.

Naravno, u svakoj bajci ima istine.

Hvalospjevi jabuci potječu od njenog izvrsnog okusa i učinka na zdravlje.

Iako ona izravno ne liječi bolesti, njenim svakodnevnim konzumiranjem možete spriječiti pojavu mnogih zdravstvenih tegoba.

Stara engleska poslovica glasi, "an apple a day keeps the doctor away" - pojedete li jabuku ili još bolje dvije velike jabuke dnevno, učinit ćete mnogo za očuvanje vašeg zdravlja.

Voćka iz pretpovijesnog doba

Jabuka korijene vuče iz Europe, gdje je rasla kao divlje drvo još u pretpovijesno doba.

Pitoma jabuka potiče iz južnog Sibira i Azije, a već Grci i Rimljani uzgajali su brojne sorte.

Stablo jabuke može narasti i do 12 metara i ima razgranatu krošnju s jajolikim listovima.

Jabuka cvate u svibnju blijedo ružičastim do bijelim cvjetovima, a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti.

Jabuka je danas među najrasprostranjenijim vrstama voća. Postoji oko 10 000 sorti jabuke, koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti.


Riznica nutrijenata

Plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima čija količina ovisi o vrsti i načinu uzgoja. Ona sadrži gotovo sve potrebne nutrijente.

U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 i beta-karotena. Ona sadrži i minerale kalij (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo.
Jabuka je bogata polifenolima - biljnim spojevima koji imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Sadrži kvercetin, kamferol, miricetin, katehine, antocijanine i još preko 20 antioksidanata!

100 grama jabuke sadrži 3,3 grama dijetalnih vlakana, što je više od deset posto preporučene dnevne količine.

Jabuka - mala apoteka

Zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktoze i glukoze, jabuka opskrbljuje organizam energijom i sprečava umor i gubitak koncentracije.

Zbog visokog sadržaja vitamina C i antioksidanata, jabuka ima snažno imunostimulirajuće djelovanje.

Upravo zbog toga jabuka je vrlo učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i slobodnih radikala.

Time štiti od prehlade i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva.

Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Sprečava nakupljanje štetnih tvari u krvi, smanjuje povišeni kolesterol i začepljenje krvnih žila. Na takav način štiti od tromboze i ateroskleroze.

Zbog bogatstva pektina i celuloze, jabuka poboljšava probavu, stabilizira crijevnu floru te pomaže kod proljeva i zatvora.

Jabuka je neizostavna namirnica kod bilo koje dijete. Budući da sadrži mnogo kalija, potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa pogoduje mršavljenju. Njeno obilje vlakana bubri u želucu i tako stvara osjećaj sitosti.


Jabuka sadrži i monosaharid fruktozu, šećer koji smanjuje želju za slatkim, i ne izaziva promjenu koncentracije glukoze u krvi.

Novija istraživanja pokazuju da taninska kiselina sadržana u jabuci značajno utječe na metabolizam masti i onemogućuje njihovo taloženje u jetri.

Jabuka pozitivno utječe i na rad bubrega, jetre i žuči.

Njen utjecaj na lužnatost mokraće pomaže kod komplikacija u trudnoći.

Od bioflavonoida jabuka sadrži najviše antocijana, koji su koncentrirani u kori i daju nekim sortama jabuke crvenu boju.

Iz tog je razloga preporučljivo jesti jabuku s korom (to se ne odnosi na jabuke špricane pesticidima).

Antocijani imaju protuupalno djelovanje. Djeluju zaštitno na jetru i srce te sprečavaju nastanak karcinoma, a s druge strane potiču imunološki sustav.

Zahvaljujući kalciju i fosforu povoljno utječe na izgradnju kosti i zuba. Jabuka sprečava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru.

Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj šupljini.

Ona pomaže protiv karijesa čak i bolje nego pranje zuba! Pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto.

Budući da sadrži i do 90 posto vode i nimalo masnoća, jabuka uspješno gasi žeđ i osvježava nakon napornog treninga.

U njoj se krije i triptofan - metabolički prethodnik serotonina - pa je u podizanju našeg raspoloženja uspješnija i od pločice čokolade.

K tome jabuka smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.
Zdravstvene dobrobiti jabuke...
jača imunitet
potpomaže mršavljenju
stimulira rad bubrega, jetre i žuči
štiti od bolesti usne šupljine
stimulira probavu
štiti srce i krvne žile
pomaže kod stresa, umora i nesanice
štiti od bakterija i virusa
sprečava nekoliko vrsta raka

Priprema jela s jabukama


Jabuka se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjen jabučni ocat.

Jabučni se ocat dobiva vrenjem jabuka ili jabučnog soka. Konzumira se najčešće u salati ili kao napitak pomiješan s medom i vodom. U alternativnoj medicini koristi se za liječenje mnogih bolesti.

Svježe jabuke jedite pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka.

Budući da jabuka sadrži veliki postotak vode u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci, prolazi kroz želudac za 15 do 20 minuta pa se brzo resorbira. Jedete li jabuku s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelančevinama, zajedno s njima zadržat će se u želucu i nekoliko sati.

U domaćinstvu se jabuke često upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijače, torte, krustade i palačinke.

Kao jednostavna dječja poslastica jabuke se često pripremaju narezane na ploške, obučene u tekuće tijesto, pržene i posipane cimetom i šećerom. Poznate su pod imenom jabuke u tijestu ili – po domaći – jabuke "u šlafroku".

Jednako se konzumiraju i svježe pokapane limunovim sokom, kao dio voćnih salata ili kuhane kao kompot.

Jabuke se mogu narezati na tanke ploške i sušiti na suncu ili u pećnici na 70°C, čime postaju ukusni voćni čips.

Recepti


• 400 g Muesli s voćem (bez dodanog šećera)
• 300 ml voćnog soka
• 5 manjih slatkih jabuka
• 1 vanilin šećer
• 1 velika žlica meda
• 2 velike prepune žlice domaćeg pekmeza
• 1/2 naribane korice naranče ili limuna
• malo cimeta

Muesli prelijte sa sokom, promiješajte i ostavite da malo odstoji. Jabuke naribajte i umiješajte u Muesli. Zatim dodajte ostale sastojke. Po želji još zasladite s medom.

Istresite u malo nauljenu okruglu tepsiju od 24 cm i pecite na 200°C 30 minuta. Ostavite da se malo ohladi. Prelijte čokoladnim preljevom. Uživajte!



• 2 jabuke
• 2 banane
• 2 žlice sjemenki lana
• 2 žličice cimeta
• 1/2 šalice smrznutog šumskog voća
• voda po potrebi

Ostavite sjemenke lana u vodi preko noći.

Ogulite jabuke ako nisu iz organske proizvodnje i narežite ih. Ogulite i nasjeckajte bananu. Isperite sjemenke lana.

Ubacite sve sastojke u blender i dodajte još jedan dl vode kako bi se miksanjem dobila homogena smjesa. Ako je smjesa previše gusta, dodajte još vode.
U smjesu možete dodati i orašasto voće (badem, orah, lješnjak), grožđice ili malo svježe iscijeđenog voćnog soka.

Grožđe - zdravlje na stotinu načina
Koja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd?
Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Mošt?

Sve to ima jednako značenje: zdravlje!
Vinova loza je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu.

Kultura vinove loze potječe od prije 9000 godina iz područja Male Azije, Zakavkazja, Mezopotamije.
Pouzdani podaci o kulturi vinove loze u Egiptu stari su 6000 godina.
Danas u svijetu postoji oko 8000 vrsta grožđa.

Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.
Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu.


Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.

Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo.

Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.

Sto grama svježeg grožđa sadrži samo 69 kcal, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljikohidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama grožđanog šećera



Grožđe obiluje polifenolima - prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile.

Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja.

Konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje kolesterola, poboljšava rad srca i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Crveno grožđe sadrži željezo i bakar - minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina. Zbog toga se preporučuje anemičnima i svima koji se oporavljaju nakon operacija ili ozljeda.

Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega.

Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.

Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice - kao jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.

Antioksidansi iz crnog grožđa štite od razornog učinka slobodnih radikala, suzbijaju zgrušavanje krvi, snižavaju loš kolesterol, smanjuju rizik od moždanog udara i tumora.
Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.

Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.


Ljekovito djelovanje grožđa;
čisti organizam
čuva zdravlje srca i krvnih žila
topi masne naslage
sprečava upalne procese
poboljšava rad metabolizma
pomaže kod artritisa i reume
štiti od mnogih vrsta raka
poboljšava rad bubrega i pluća
sprečava nastanak bubrežnih kamenaca
pomaže kod bronhitisa i kašlja
pospješuje probavu i regulira rad crijeva
poboljšava pamćenje i koncentraciju
usporava starenje
poboljšava san

Grožđice

Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.

Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.

Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.


Grožđani sok


Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.

Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.

Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.

Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.

Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.

Pripravci od listova grožđa


Čaj od svježih listova pogodan je protiv reume, gihta, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja - naročito kod obilnog mjesečnog ciklusa.

Oparak i uvarak od listova upotrebljava se za kupku i njegu ispucale kože ruku i nogu te za liječenje ozeblina.

Ako vas muči glavobolja ili boli želudac, stavite oblog od usitnjenih svježih listova vinove loze.

Cvjetovi vinove loze koriste se kod oslabljenih moždanih funkcija i za liječenje leđne moždine, jer oživljavaju živčane ganglije.

Od cvjetova se izrađuje čajni oparak, mast za masažu i krema protiv sunčanih pjega.

Ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiju coli i Staphylococcus aureus.

Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješuju rad crijeva i sprečavaju zatvor.

Odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu na sebe masne tvari. Osobito je zdrava kožica crnog grožđa.


Ulje sjemenki grožđa

Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.

Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.

Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.

Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.

Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.

Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.

Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.

Grožđe u narodnoj medicini


Kod upale želuca

Tri puta dnevno, 20 dana za redom natašte jedite 40 dekagrama crnoga grožđa s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.

Za bolju cirkulaciju

Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Ovaj uvarak dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge namočene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.

Protiv crvenih bubuljica

Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.

Protiv bradavica

Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.

Osvježavajući losion

Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjujte povremeno.

Maska od grožđa

Masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i izvadite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.

Priprema jela s grožđem


Grožđe najčešće jedemo sirovo. No, od njega možete napraviti i sok, ocat, džem i pekmez.

Ono je vrhunski dodatak voćnim salatama. Ako za voćnu salatu upotrijebite nekoliko vrsta grožđa i to u različitim bojama, vaša će salata ljepše izgledati, a i okus će biti bogatiji. Grožđe možete kombinirati i sa zelenom salatom i orašastim plodovima.

Grožđice, ili sušeno grožđe, neizostavna je namirnica u pripremi velikog broja kolača i drugih slastica, a mogu se jesti i same.

Jeste li znali da su grožđice neizostavna namirnica svakog planinara? Prilikom fizičkih napora brzo daju dodatnu energiju.

Kupovanje i čuvanje

Pri kupovini grožđa vodite računa da grozdovi budu zreli, čvrsti i lijepe boje.

Zrelost grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati žućkastu nijansu. Crveno grožđe ne smije biti zelenkaste boje. Tamne sorte bi trebale imati izrazito tamnu boju.

Ako grožđe duže vrijeme ostavite na sobnoj temperaturi, ono će brzo fermentirati i pokvariti se. Njegovu svježinu najdulje ćete sačuvati ako ga stavite u hladnjak.

Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, jedna je od najstarijih vrsta voća poznatih čovječanstvu.

Zapisi o njemu mogu se pronaći u mnogim kulturama i religijama.

Ovo hranjivo voće bogato antioksidansima oduvijek je cijenjeno kao simbol zdravlja, plodnosti i vječnog života.

Iznimno su popularni njegovi sok, sjemenke i ulje.

Mnoge studije potvrdile su da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav.


Sastav i ljekovitost nara

Nar je odličan izvor vitamina B5, kalija, prirodnih fenola poput elagitanina i flavonoida.

Sto miligrama nara sadrži 16 posto preporučene dnevne količine vitamina C

Sadrži fitokemikalije koje potiču stvaranje serotonina za bolje raspoloženje i estrogena za održavanje koštane mase. Ovo otkriće iznimno je bitno za prevenciju osteoporoze.

Klinička istraživanja pokazuju da tvari koje nalazimo samo u naru, zvane punicalagini, pogoduju zdravlju srca i krvnih žila. Smanjuju kolesterol i tlak te ubrzavaju otapanje naslaga u žilama nastalih od ateroskleroze.

Punicalagini su i glavni izvor antioksidativnog djelovanja nara.

Uz korist za srce i krvne žile, sastojci nara inhibiraju rast raka dojke, prostate, debelog crijeva, leukemiju te sprečavaju promjene koje potiču rast tumora.

Dokazano je da čaša soka od nara dnevno ima snažnije antioksidativno djelovanje od čaše crnog vina ili zelenog čaja, dok ekstrakt nara djeluje i do deset puta jače.

Za podizanje imuniteta i prevenciju zdravstvenih poremećaja stručnjaci preporučuju dnevnu konzumaciju 2,5 decilitra svježe istisnutog ili kvalitetnog kupovnog soka nara.

Koristi soka od nara:
smanjuje rizik od nekolikih vrsta raka
štiti od osteoporoze i Alzheimerove bolesti
jača imunitet
čuva zdravlje zuba
uništava e.coli i stafilokoke
usporava starenje
čuva zdravlje srca i krvnih žila
poboljšava erektilnu funkciju
podiže kvalitetu spermija

Ulje nara

Ulje nara izrazito je bogato i hranjivo te se može primjenjivati lokalno i oralno u kozmetičke i medicinske svrhe.

Ima estrogenska, antiupalna i antimikrobna svojstva.

Istraživanja pokazuju da ulje nara štiti od raka, dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti.

Bogatstvo antioksidanata čini ulje nara moćnim saveznikom protiv starenja.

Njegovi sastojci punicična i elagična kiselina liječe, zacjeljuju i hidratiziraju suhu, popucalu, umornu i iritiranu kožu.

Vraćaju elastičnost koži, ujedno se boreći protiv ekcema, psorijaze i suncem opečene kože. Masne kiseline koje sadrži smanjuju otekline i bol u mišićima.

Obiluje fitoestrogenima, koji olakšavaju simptome menopauze i predmenopauze poput valunga, promjena raspoloženja, noćnog znojenja i manjka libida.

Ulje nara može se koristiti lokalno, oralno i za masažu.

Kao sredstvo za njegu kože obično se miješa s drugim baznim uljima kako bi mu se ubrzala apsorpcija kroz kožu i poboljšala tekstura i osjećaj na koži.

Od njega se izrađuju sapuni, masažna ulja, luksuzna kozmetika za lice i drugi proizvodi za ljepotu.

Primjena nara u kulinarstvu

Od nara se pripremaju želei, kolači, sirupi, melase, sokovi, likeri, vino, ocat i čaj.


Ocat

Jedan do dva mogranja usitnite i stavite u bocu zajedno s korom. Prelijte jednom litrom jabučnog octa i ostavite da se kora moči 30 dana te procijedite. Preporučuje se kao začin za salate ljudima koji imaju amebe ili druge crijevne parazite.


Grčki jogurt s narom

Sastojci
1 litra grčkog jogurta
2 žlice meda
pola žličice vode narančinog cvijeta
1 veliki nar

Pomiješajte sve sastojke i servirajte s listićima mente i integralnim keksima.


Sorbet od nara

Sastojci
3 šalice hladnog soka od nara
pola šalice meda ili sirupa agave
1 sok limuna

Sok dobro pomiješajte s medom ili sirupom agave te dodajte limunov sok. Nakon što ga ostavite tri sata u zamrzivaču, možete uživati u ovom iznimno zdravom i ukusnom desertu.


Berba i čuvanje

Nar raste u obliku grma, cvjeta u ljeti, a sazrijeva u kasnu jesen. Sadi se u zavjetrinu na južnu stranu, jer mu treba puno sunca. Plodovi su teški i okrugli, a nakon branja više ne zriju, tako da neće postati slađi ako odstoje.

Na sobnoj temperaturi plod može stajati mjesec dana, a u hladnjaku dva mjeseca. Očišćeni nar možete zamrznuti do godine dana. Svježi sok može stajati u hladnjaku do tri dana.

Mandarina - praktičan, ukusan i zdrav zalogaj
Mandarina (lat. citrus reticulata) je voće iz porodice citrusa.

Njezina se narančasta i tanka kora lako guli, a meso jednostavno dijeli na kriške.

Raste na zimzelenom stablu visine dva do tri metra, a listovi su joj tamnozelene boje i šiljastih vrhova.

Porijeklom je iz Jugoistočne Azije, a ime je dobila po svijetlo narančastoj odjeći mandarina - drevnih kineskih javnih službenika - jer je bila dostupna isključivo povlaštenim klasama.

Iako je uzgajana u Kini preko tri tisuće godina, tek je u devetnaestom stoljeću pristigla u Europu i Sjevernu Ameriku.