Dogodilo se na današnji dan - 13.05.

1643. – Veliki zemljotres u Santjagu (Čile) usmrtio je trećinu stanovništva grada.

1830. – Ustanovljena je Republika Ekvador. Prvi njen predsednik bio je Juan Jose Flores.

1835. – Osnovana je prva strana ambasada na Havajima.

1888. – U Brazilu je ukinuto ropstvo.

1940. – Vinston Čerčil, britanski premijer, održao je čuveni govor u kojem je rekao da nema šta drugo da ponudi do “krv, suze i znoj”.

1946. – U SAD-u je 58 čuvara iz logora Mathauzen osuđeno na smrt.

1950. – Diner’s Club izbacio je svoje prve kreditne kartice.

1952. – Pandit Nehru postao je premijer Indije. On je posle Gandija najznačajniji borac za oslobođenje Indije od kolonijalnog ropstva.

1966. – Rolingstonsi su izdali album “Paint it Black”.

1970. – Premijerno je prikazan film Bitlsa “Let it Be”.

1979. – Iranski šah i njegova porodica u Teheranu su osuđeni na smrt.

Događaji na današnji dan20. maj
1347.
- Rimski narodni tribun Kola di Rienco proglasio Rimsku Republiku proteravši vlastelu iz grada. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera za operu „Rienco“.
1349.
- Donet Dušanov zakonik, kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države.
1498.
- Portugalski moreplovac Vasko da Gama stigao u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.
1867.
- Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.
1882.
- U Beču potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austro-Ugarske i Italije.
1902.
- Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik republike bio je Tomas Estrada Palma.
1922.
- Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod „Egipat“ potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom „Sena“. Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.
1927.
- Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi s kraljem Ibn Saudom, Velika Britanija priznala nezavisnost Saudijske Arabije.
1941.
- Počela je Bitka za Krit.
1941.
- Drugi svetski rat: Italija je anektirala Boku Kotorsku sa delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.
1956.
- Amerikanci izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.
1980.
- U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.
1985.
- Film „Otac na službenom putu“ jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je „Zlatnu palmu“ na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.
1989.
- Skupština Srbije donela odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije.
1995.
- Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogođenom smrtonosnim ebola virusom.
1997.
- Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.
1999.
- Vazdušni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razrušenu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko oštećenih ambasadorskih rezidencija.
2000.
- Tajvan inaugurisao predsednika Čen Shui-biana, što je po prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider države.
2000.
- Na donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sedištu EU u Briselu prikupljeno 850 miliona dolara.
2002.
- Istočni Timor zvančno proglasio nezavisnost, nakon više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije UN.
2003.
- Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije Emir Šišić osuđen u Rimu na doživotnu robiju, zbog pogibije petorice diplomata u helikopteru Evropske zajednice u januaru 1992.
Rođeni na današnji dan
1799.
- Rođen Honoré de Balzac, francuski književnik.
1804.
- Rođen Mihail Glinka, ruski skladatelj.
1806.
- Rođen John Stuart Mill, engleski filozof i ekonomist.
1811.
- Rođen Alfred Domet, engleski pesnik, novozelandski političar.
1817.
- Rođen Šarl Dadan, francusko-američki pčelar.
1822.
- Rođen Frédéric Passy, francuski humanist.
1830.
- Rođen Hector Malot, francuski pjesnik.
1860.
- Rođen Eduard Buchner, njemački hemičar.
1881.
- Rođen Vladislav Sikorski, poljski general i političar.
1882.
- Rođena Sigrid Undset, norveška književnica.
1883.
- Rođen Fejzal I, irački kralj.
1901.
- Rođen Maks Eve, holandski šahista i svetski šampion u šahu.
1908.
- Rođen James Stewart, američki filmski glumac.
1915.
- Rođen Moshe Dayan, izraelski časnik i političar.
1921.
- Rođena Olga Ivanović, srpska glumica.
1922.
- Rođen Krešo Golik, hrvatski filmski i TV režiser.
1943.
- Rođen Al Bano Carrisi, talijanski pjevač kancona.
1944.
- Rođen Rudolph Giuliani, američki političar i gradonačelnik New Yorka.
1944.
- Rođen Joe Cocker, britanski pjevač bluesa.
1946.
- Rođena Cher, američka pjevačica i glumica.
Umrli na današnji dan
1393.
- Umro Sveti Ivan Nepomuk - katolički svetac.
1506.
- Umro Kristifor Kolumbo, italijanski moreplovac.
1622.
- Umro Osman II, sultan Osmanlijskog carstva.
1834.
- Umro Markiz Lafajet, francuski general i državnik.
1851.
- Umro Stanko Vraz, hrvatski književnik.
1859.
- Umro Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban.
1875.
- Umro Ivan Franjo Jukić, hrvatski književnik, kulturni i politički djelatnik.
1896.
- Umrla Clara Schumann, njemačka pijanistica i kompozitor.
1918.
- Umro Ferdinand Hodler, švicarski slikar.
1920.
- Umro Venustijano Karansa, meksički predsednik.
1947.
- Umro Philipp Lenard, njemački fizičar.
1958.
- Umro Đuro Salaj, osnivač KPJ i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije.
2002.
- Umro Stephen Jay Gould, američki paleontolog, evolucionarni biolog, i povjesničar znanosti.

100 sekundi koje će se zauvijek pamtiti: Na današnji dan dogodio se najveći preokret u finalu Lige prvaka

[You must be registered and logged in to see this image.]

NA DANAŠNJI dan prije 16 godina Manchester United je velikim preokretom protiv Bayerna postao prvak Europe.

Igrala se prva od tri minute sudačke nadoknade kada je United izborio korner. U napad je krenuo i očajni vratar Schmeichel, iz kuta je loptu ubacio Beckham, a u velikoj gužvi najbolje se snašao Sheringham i poništio vodstvo Bayerna, koji je poveo u šestoj minuti prizemnim udarcem Baslera iz slobodnjaka.

"Utakmicu sam počeo na klupi i bio sam jako razočaran. Sjećam se da mi je trener Ferguson rekao da ću ući u igru ako u prvih 15 minuta drugog poluvremena ostane isti rezultat. Priznajem, nisam želio da moji suigrači izjednače, jer sam htio ući u igru i postati junak Manchestera", otkrio je Sheringham.

Samo 20 sekundi nakon što je sudac Collina dao znak da Bayern krene s centra, United je izborio novi korner. Schmeichel je u euforiji krenuo ponovno u napad, no zaustavio ga je Ferguson i vratio na gol. Loptu je ponovno uzeo Beckham, pogodio iz kuta u glavu Sheringhama, čiji je udarac u mrežu sjajnom reakcijom proslijedio Solskjaer.



Solskjaer: Ta noć mi je ljepša i od prve bračne

"Bila je to najljepša noć mog života. Ljepša i od prve bračne noći", rekao je junak Uniteda, koji noć uoči utakmice nije spavao, što od uzbuđenja, što od hrkanja suigrača Stama.

Nikada Solskjaer nije pogledao cijelu utakmicu, odgledao je samo posljednjih 15 minuta, koliko je i proveo u igri.

"Gubili smo, a Bayern je bio bolji. Ferguson me je u drugom poluvremenu poslao na zagrijavanje. Zagrijavao sam se, zagrijavao, zagrijavao i čekao, čekao, čekao. Razmišljao sam: Pa čovječe, zašto me ne uvedeš više?! Nakon što je Sheringham izjednačio, svi na stadionu bili smo uvjereni da idemo u produžetke. Ali, zabio sam gol, udarcem koji bi u 99 od 100 situacija obranio vratar ili bi izbio igrač na gol-crti."

Norvežanin, kojeg je United platio milijun i pol funti, najdramatičniji gol u povijesti Lige prvaka proslavio je klizanjem na koljenima. Na proslavi gola ozlijedio je ligamente koljena.

"Ne znam o čemu sam razmišljao. Samo sam klizao, slavio. Nikad ne razmišljate o posljedicama u trenucima takve euforije."

Collina tješio Bayernove igrače

I dok je Solskjaer slavio pogodak karijere, nogometaši Bayerna u šoku su pali na travnjak. Nisu imali snage ni nastaviti utakmicu, a s travnjaka ih je podizao čak i Collina.

"Nikada neću zaboraviti dvije stvari s te utakmice. Nevjerojatno slavlje navijača Uniteda nakon pobjedničkog gola i neopisivo razočaranje igrača Bayerna. Još uvijek se sjećam kako je Matthaus plakao dok je prolazio pored pehara Lige prvaka", rekao je Collina o utakmici čije će se posljednje dvije minute zauvijek pamtiti.



Navijači Bayerna se i danas pitaju: Zašto je zamijenjen Matthaus?

Većini Bavaraca je to bio prvi takav poraz, ali ne i Matthausu, koji je kao kapetan vodio Bayern u finalu 1987. godine kada je Porto preokrenuo rezultat u posljednjih trinaest minuta. Mnogi smatraju da je njemačka momčad finale izgubila upravo zbog izlaska Matthausa iz igre deset minuta prije kraja. I danas se navijači Bayerna pitaju zašto je trener Hitzfeld zamijenio Matthausa.

"Zato što je to bio naš plan. Imao je 38 godina i Fink ga je mijenjao u završnicama utakmica te sezone. Međutim, plan nije bio da izgubimo utakmicu", otkrio je nekoliko godina nakon finala najbolji igrač utakmice Kuffour, koji je kraj susreta dočekao u suzama udarajuči šakama po travnjaku.

Bayern je 2001. godine postao europski prvak, ali legendarni Matthaus je godinu ranije završio veliku karijeru koju je zaključio bez osvajanja Lige prvaka.
 
"Jednostavno nisam imao sreće."

United je, za razliku od Matthausa, te večeri imao sreće i previše.



(Index.hr)

Dogodilo se na današnji dan - 27.05.

Kralj Tomislav pobijedio bugarsku vojsku, osnovan Sankt Petersburg, Garibaldi započeo napad na Palermo, otvoren Golden Gate


Prvi hrvatski kralj Tomislav 927. godine nadmoćno je pobijedio bugarsku vojsku cara Simeona predvođenu knezom Alogoboturom. Bugarski car Simeon I. več je vodio dug i isrpljujuć rat s bizantskim carem Romanosom I. Pod velikim bugarskim pritiskom i brojnim porazima bizantska je diplomacija umoljavala Hrvate da sklope savez sa Srbima i zarate s Bugarima. Saznavši za to bugarski je car pokorio Srbe i stopio ih u sastav svog carstva, a srpski vladar Zaharija Pribislavljević je pobjegao u Hrvatsku i utočište našao na hrvatskom dvoru. Srbi su se priklonili Hrvatima te postali vazali hrvatskog kralja što je navelo Bugare da protjeruju Srbe iz njihovih domova, tjerajući ih u izbjeglištvo u Hrvatsku zbog čega je 926. došlo do drugog rata između Hrvatske i Bugarske. Do odlučujuće bitke došlo je negdje na području istočne Bosne, vjerojatno u blizini Drine. Prema nekim povijesnim zapisima hrvatska vojska brojala je oko 160.000 pješaka i konjanika (što je vjerojatno preuveličan broj), dok su Bugari brojali između 30 i 70 tisuća vojnika. Hrvati su pod vodstvom kralja Tomislava potpuno razbili bugarsku vojsku čemu je pridonijeo izbor terena i iskustvo hrvatskih vojnika, posebno konjice koja je odigrala ključnu ulogu u bitci koja je bila jedini poraz cara Simeona I. koji je istoga dana umro u svojoj palači u Preslavu. Budući da su oba vladara bili u dobrim odnosima s papom Ivanom X., uskoro su počeli mirovni pregovori. Granice se nisu mijenjale, ali je Hrvatsko kraljevstvo ojačalo s vojnog i gospodarskog aspekta te je time izniknulo kao jedna od najjačih država u okvirima ranog srednjeg vijeka.

Ruski car Petar Veliki 1703. godine osnovao je Sankt Petersburg. Car Petar Veliki 1. svibnja 1703. osvojio je švedsku utvrdu Nyenskans na rijeci Nevi i time postigao cilj zbog kojega je između ostalog i došlo do rata između dvije sjeverne sile, a to je bio izlaz na Baltičko more. Nekoliko tjedana kasnije car je na otočiću oko 5 kilometara udaljenom od ušća Neve u more, započeo gradnju tvrđave Petra i Pavla što je bila prva građevina u Sankt Petersburgu. Mladi ruski car izabrao je ime Sankt Petersburg ponajviše zbog opčinjenosti zapadnom kulturom koju je po svaku cijenu želio proširiti u svojem carstvu kojeg je smatrao zaostalim. Grad su najvećom mjerom izgradili ruski kmetovi i švedski ratni zarobljenici, a tijekom dugogodišnjeg teškog rada na močvarnom terenu stradali ih je na desetke tisuća. 1712. Petar je premjestio prijestolnicu iz Moskve u mladi grad koji se ubrzo nakon toga počeo ubrzano razvijati po planu arhitekta Domenica Trezzinija koji ga je zamislio između mreže pravocrtnih kanala što nije u potpunosti ostvareno, ali se i danas vidi u razmještaju gradskih ulica. 1905. u Sankt Petersburgu je započela revolucija, a 1914. kada je započeo I. svjetski rat grad je preimneovan u Petrograd koji ne zvuči previše 'njemački'. 1917. Februarska i Oktobarska revolucija započele su na ulicama Petrograda koji je 1923., tri dana nakon Lenjinove smrti promijenio ime u Lenjingrad koji je godinama smatran 'kolijevkom revolucije'. Tijekom II. Svjetskog rata grad je bio pod njemačkom opsadom puna 872 dana tijekom kojih je pretrpio nevjerojatno razaranje u kojem je poginulo oko milijun i petsto tisuća ljudi. 12. lipnja 1991. građani su na referendumu s 54 posto glasova odlučili da se vrati ime Sankt Petersburg kako se grad koji je dom za nešto više od 4,5 milijuna ljudi, zove i danas.

Talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije Giuseppe Garibaldi, 1864. godine je započeo napad na sicilijanski Palermo u okviru ujedinjenja Italije. Risorgimento, pokret za revolucionarno ujedinjenje Italije bio je rezultat napora talijanskih nacionalista i savojskih monarhista za stvaranjem ujedinjenog kraljevstva koje bi obuhvaćalo cijeli Apeninski poluotok. Dvije najistaknutije i najradikalnije osobe ovog pokreta su Giuseppe Mazzini i Giuseppe Garibaldi, dok uz njih stoje umjereniji i konzervativniji Grof Cavour i Victor Emmanuel II., koji je postao prvim kraljem Ujedinjene Italije. Opsada Palerma, u kojoj je Garibaldi imao prilično veliku potpora stanovnika grada, trajala je kratko, a završena je britanskom intervencijom koja je dovela do potpisivanja predaje i odlaska napuljske vojne posade. Garibaldi je na taj način ostvario bitnu pobjedu koja mu je omogućila da u narednih 6 tjedana osvoji cijelu Siciliju i sa svojim 'crvenokošuljašima' prijeđe na Apeninski poluotok.

1937. godine u kalifornijskom San Franciscu otvoren je most Golden Gate, jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada, ali i SAD-a. Most je bio nakon izgradnje bio najveći viseći most na svijetu, a trenutno zauzima osmo po veličini mjesto u svijetu i drugo u SAD-u, nakon mosta Verrazano-Narrows u New Yorku. Ukupna duljina mosta uključujući prilaze je 2,7 kilometara. Udaljenost između tornjeva je 1.280 metara, visina ceste od vode je 67 metara, a vrhovi tornjeva se uzdižu do 227 metara. Promjer glavnih nosećih kablova je 91 centimetar, a ispleten je od 27.572 žice kojih u konstrukciji mosta ukupno ima 129.000 kilometara, dovoljno da se planet obavije 5,79 puta. Uz kablove u most je ugrađeno oko milijun i 200 tisuća zakovica, a sve te bezbrojne komponete sigurnim čine promet preko šest traka za motorna vozila, kojih dnevno tuda prolazi oko 118.000, te dvije staze za pješake i bicikliste. Zanimljivo je spomenuti i kako most uz svoju simboliku i prepoznatljivost ima i crnu stranu. Zbog svoje visine i jakih struja u kanalu kojeg prelazi, most u prosjeku jednom u dva tjedna postane poprište samoubojstva čiji se točan broj od završetka izgradnje ne zna. Na mostu postoje posebni označeni telefoni koji imaju direktnu vezu s centrom za psihološku pomoć, a prošle godine grad je izglasao izgradnju zaštitne mreže koja bi trebala zaustaviti rastući broj pokušaja suicida.

Junak divljeg zapada Wild Bill Hickok, pravog imena James Butler Hickok, koji je kao vozač kočije došao na zapad gdje su ga proslavile vještine s revolverom i puškom, te mu osigurale 'zakonodavni' posao, kockar i sudionik američkog građanskog rata na pobjedničkoj strani, te inspiracija za brojne priče o divljem zapadu, rođen je u Troy Groveu u Illinoisu 1837. godine.

Hrvatski pravnik i političar Ante Trumbić, uz Ivana Meštrovića i Franu Supilu osnivač Jugoslavenskog odbora, koji se tijekom I. svjetskog rata zalagao za federativno državno uređenje u okviru buduće kraljevine SHS (što je kasnije ipak odbijeno), rođen je 1864. godine u Splitu.

Američki diplomat i političar njemačkog porijekla Henry Kissinger, punog imena Heinz Alfred Kissinger, vrlo utjecajan od 1969. do 1977., obnašao dužnosti Savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost, a bio je Ministar vanjskih poslova koji je tijekom Hladnog rata kao vješti diplomat smirio napete odnose SAD-a i Sovjetskog Saveza te pomagao politiku otvaranja Kine, rođen je u Fürthu 1923. godine.

Hrvatski književnik i scenarist Ivo Brešan, koji počinje pisati 1955., a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, autor romana Ptice nebeske, Kockanje sa sudbinom, Vražja utroba, te filmskih scenarija koje je isprva pisao s Krstom Papićem, a potom i za svog sina, redatelja Vinka Brešana, rođen je 1936. godine u Vodicama.

Britanski glumac Joseph Fiennes, dobitnik nagrade Cinema for Peace, MTV Movie Awarda i Blockbuster Entertainment Awarda, a poznat po ulogama u filmovima Shakespeare in Love, Elizabeth, Enemy at the Gates, Killing Me Softly, The Merchant of Venice, The Escapist, Against the Current, te brojnim kazališnim predstavama, rođen je u Salisburyju 1970. godine.

Britanski kuhar i TV voditelj Jamie Oliver, poznatiji kao 'goli kuhar', koji je osim po raznim maštovitim receptima poznat i po pokretanju humanitarnih udruga za obrazovanje, te raznih kampanja za kvalitetnu prehranu djece u britanskim školama i općenito za uporabu svježe organske hrane, rođen je 1975. godine u Claveringu u Essexu.

Dogodilo se na današnji dan - 27.05.


1921. – Posle 84 godine provedene pod britanskom kontrolom, Avganistan dobija suverenitet.

1927. – Tomas Masarik, književnik, filozof i profesor, izabran je za predsednika Čehoslovačke.

1930. – Richard Drew je otkrio samolepljivu traku (preteču današnjeg selotejpa).

1933. – Volt Dizni je objavio “Tri praseta”.

1943. – Nadomak Žabljaka se u Drugom svetskom ratu spustila vojna delegacija britanske vrhovne komande radi uspostavljanja veza sa Narodnooslobodilačkom vojskom Jugoslavije i pripreme za dolazak glavnih britanskih predstavnika.

1964. – Inter iz Milana je osvojio 9. Evropski kup. Tačno godinu dana kasnije, na današnjni dan 1965. godine, ponovio je uspeh, osvojivši i 10. Evropski kup u fudbalu.

Dogodilo se na današnji dan 31.05.

Izdana prva priča sa Sherlockom Holmesom, Eiffelov toranj otvoren za posjetitelje, osnovan Ford Motor Company

Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio upravo na današnji dan 1887. godine. Stvorio ga je škotski književnik i liječnik Arthur Conan Doyle. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti.

Eiffelov toranj je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. ožujka 1889., a otvoren za posjetitelje u svibnju 1889. Toranj je visok 300 m, što je otprilike 75 katova. Uključujući antenu visine 20.75 m, građevina je visoka 320.75 m, što je otprilike 81 kat. U vrijeme njegove gradnje povodom Svjetske izložbe 1889., toranj je zamijenio Washingtonski spomenik, koji je do 1932. bio najviša građevina na svijetu. Eiffelov toranj je najviša građevina u Parizu.

RMS Titanic je putnički brod koji je 1912. g. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu. U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay predsjednik White Star Linea i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine, potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews. Gradnja Titanica započela je 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269, a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Imao je 30,000KS s tri glave i bio je parobrod. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".

Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, osnovao je Henry Ford u gradu Detroitu 1903. godine. Ford je proizvodnju započeo Modelom A, pokretanim motorom s 8 konjskih snaga. Tvrtka je uvela veliki preokret u masovnu proizvodnju automobila koristeći ideje Elija Whitneyja o proizvodnoj traci i zamjenskim dijelovima, što je omogućilo jeftinije sklapanje automobila i veću pouzdanost. U ranim godinama tvrtka je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Mackovoj aveniji u Detroitu, a dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima ugrađujući dijelove naručene od drugih proizvođača. Upravo na današnji dan 1927. posljednji Fordov Model T pušten je s proizvodne trake nakon što je proizvedeno 15,007,003 vozila.

Karl Adolf Eichmann (1906. - 1962.), njemački je ratni zločinac. Od 1933. godine bio je SS-ovski dužnosnik, a od 1939. godine šef odjela IV B 4, sa zadatkom provođenja totalnog uništenja Židova u cijelo okupiranoj Europi. Jedan je od glavnih organizatora i izvršitelja ovog genocida, u kojem je oko 6 milijuna muškaraca, žena i djece strijeljano, obješeno ili masovno otrovano u plinskim komorama. Oko 400.000 Židova poslano je u plinske komore po izravnoj Eichmannovoj zapovjedi. Hvalio se da je pobio pet miljuna Židova. On je kreirao politiku "krajnjeg rješenja" tzv. židovskog pitanja. Otac je i glavni izvršitelj strahota Holokausta. Studirao je židovstvo, istodobno postajući antisemit. Poslije Drugog svjetskog rata krio se većinom u Argentini. Iako je živio pod drugim imenom, uhvatili su ga 1960. godine pripadnici izraelske tajne službe Mossad. Na suđenju u Jeruzalemu 31. svibnja 1962. osuđen je na smrt i obješen. Nije doživio 57. rođendan, kako mu je jedna Ciganka davno prorekla.

Od poznatih osoba rođenih na današni dan treba istaknuti francuskog filozofa i znanstvenika Renea Descartesa (1596.), austrijskog skladatelja i kompozitora Josepha Haydna (1732.), ruskog književnika Nikolaj Vasiljevič Gogolja (1809.), američkog glumca Richarda Chamberlaina (1935.), bivšeg američkog potpredsjednika Al Gorea (1948.) te škotskog glumca Ewana MacGregora (1971.)

Danas je nedelja, 31. maj, 151. dan 2015. Do kraja godine ima 214 dana.

1793 - U Francuskoj je potpunim preuzimanjem vlasti od strane Jakobinaca započela faza terora.

1809 - Poginuo je srpski nacionalni junak Stevan Sinđelić, resavski vojvoda, ispalivši iz kubure hitac u skladište municije u šancu na uzvišenju Čegar kod Niša, u jeku borbe s brojno nadmoćnim Turcima u Prvom srpskom ustanku.

Eksplozija je digla šanac u vazduh, usmrtivši i branioce i 6.000 Turaka koji su upali u utvrđenje. Sinđelić se u maju 1809. sa 3.000 Resavaca pridružio ustanicima koji su nameravali da oslobode Niš. Na Čegru je bio u najisturenijem od šest srpskih šančeva i na njega je napad usmerio komandant niške tvrđave Kuršid paša, ali su ustanici odbili više turskih juriša. Pošto je uvideo da branioci, uprkos neviđenom herojstvu, ne mogu da odole turskoj sili, zapalio je skladište municije. Posle bitke paša je, da bi zastrašio Srbe, naredio da se od glava poginulih ustanika ozida kula, koja je dobila naziv Ćele-kula. Prvobitno su na njoj bile 952 lobanje, a sada je ostalo nekoliko desetina. Sinđelić je učestvovao u svim borbama u Pomoravlju od početka ustanka 1804. i istakao se u bojevima na Ivankovcu 1805, kad je za pokazanu hrabrost dobio čin vojvode, i na Deligradu 1806. pod komandom Petra Dobrnjca.

1809 - Umro je austrijski kompozitor Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarske magnatske porodice grofova Esterhazi. Prilikom dva boravka u Engleskoj stekao je svetsku slavu i komponovao najzrelija dela.

Inspirisao se austrijskim, mađarskim, nemačkim, francuskim, ruskim folklorom. Napisao je više od 100 simfonija, komponovao je gudačke kvartete, klavirske sonate, crkvenu muziku, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije. Dela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Oproštajna", "Marija Terezija", "Oksfordska", "Medved", "Kokoška", "Kraljica", "Vojna", "Časovnik", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje sveta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".

1819 - Rođen je američki pisac Volt Vitmen, pesnik slobode i demokratičnosti. Bio je štamparski radnik, drvodelja i učitelj. Osnovu njegovih pesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini opšti panhumanizam. Snažno je uticao na modernu peziju, posebno najvažnijom zbirkom pesama "Vlati trave".

1842 - U Beogradu je osnovano Društvo srbske slovesnosti, posle priprema koje su započele septembra 1841. Osnivači su bili Jovan Sterija-Popović i Atanasije Nikolić. Prvi članovi Društva bili su: Dimitrije Isailović, Stefan Marković, Jovan Stejić, Dimitrije Tirol, Sima Milutinović i Isidor Stojanović. Društvo je suspendovano u januaru 1864. godine zato što je za članove izabralo Đuzepea Garibaldija, Nikolaja Černiševskog i Aleksandra Hercena. Rad Društva obnovljen je u julu 1864. pod nazivom Srbsko učeno družtvo, od novembra 1886. Kralj Milan ga preimenuje i diže na viši nivo kao Kraljevsko srbsku akademiju (od 1887. Srpska kraljevska akademija) a posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka. Naziv Srpska akademija nauka i umetnosti ustanovljen je 1960.

1859 - Počeo je da radi veliki sat, nazvan "Big Ben" na kuli britanskog Parlamenta u Londonu.

1896 - Održana je prva fudbalska utakmica u Beogradu (i u tadašnjoj Kraljevini Srbiji). Utakmica je održana u donjem gradu kod kule Nebojša, a igrali su članovi Loptačke sekcije Gimnastičkog društva "Soko". Prvu fudbalsku loptu u Beograd doneo je te godine Hugo Buli sa školovanja u Nemačkoj.

1902 - Mirom u Verenigingu, južno od Johanesburga, kojim je završen Britansko-burski rat, Buri su prisiljeni da priznaju vrhovnu vlast Velike Britanije. Istog dana 1910. ujedinjene su britanske kolonije Natal i Kepland i do rata slobodne burske države Transval i Oranje i oformljena je Južnoafrička unija sa statusom britanskog dominiona. Godine 1961. istupanjem iz Komonvelta ona postaje Južnoafrička republika.

1924 - Kina je priznala Sovjetski Savez.

1929 - Rođen je srpski pozorišni, filmski i televizijski glumac Ljubomir Ljuba Tadić. Debitovao je na sceni kragujevačkog teatra "Joakim Vujić" 1944. Studirao je na glumačkoj akademiji u Beogradu. Širokog dijapazona, snažne emotivnosti i temperamenta, odigrao je stotine uloga. Osvojio je sva nacionalna pozorišna i filmska priznanja, među kojima i dve nagrade za životno delo - "Dobričin prsten" u oblasti teatra i "Pavle Vuisić" za filmsku umetnost.

1930 - Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Klint Istvud, koji karijeru počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serđa Leonea, posle čega je sarađivao s nizom značajnih američkih sineasta, posebno s Donom Zigelom.

Filmovi: "Za šaku dolara", "Za nekoliko dolara više", "Dobar, ružan, zao", "Šerif u Njujorku", "Prljavi Hari", "Bekstvo iz Alkatraza", "Noć jeze", "Neočekivani spasilac", "Kazna na planini Ejger", "Odmetnik Džesi Vols", "Brončo Bil", "Crvena lisica", "Iznenadni sudar".

1931 - U Bahreinu je pronađena nafta i to je prva zalivska zemlja u kojoj su utvrđena takva nalazišta.

1961 - Južna Afrika proglašena je republikom s predsednikom Čarlsom Robertsom Svartom i napustila je Britanski komonvelt.

1962 - U Izraelu je obešen nemački ratni zločinac Adolf Ajhman, tokom Drugog svetskog rata glavni egzekutor zamisli Adolfa Hitlera o "konačnom rešenju" jevrejskog pitanja. U sudskom procesu je utvrđeno da je kriv za smrt šest miliona ljudi.

1970 - U zemljotresu u Peruu poginulo je više od 70.000 ljudi, 20.000 je nestalo i 200.000 povređeno, a gradovi Jungaj, Huares i Čimbote potpuno su razoreni.

1991 - U Lisabonu je potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je posle skoro 16 godina okončan građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1992 - Održani su prvi višestranački izbori za Veće građana Skupštine Savezne Republike Jugoslavije.

1994 - U Bosni i Hercegovini je za prvog predsednika muslimansko-hrvatske federalne jedinice izabran Krešimir Zubak.

1999 - Dvadesetak projektila ispaljenih iz aviona NATO na stambene zgrade u centru Novog Pazara usmrtilo je 23 civila, uključujući dvogodišnjeg Marka Simića. U Surdulici su direktnim pogocima avijacije NATO razorene Specijalna bolnica za plućne bolesti i Dom staraca, pri čemu je ubijeno 20 civila. Civilni ciljevi gađani su i u drugim mestima širom Srbije, poput visokonaponskih postrojenja Elektroprivrede Srbije u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, postrojenja u termoelektrani "Nikola Tesla" u Obrenovcu i dalekovod između Obrenovca i Beograda, posle čega je više miliona ljudi ostalo bez struje.

2000 - Hongkong je zatvorio poslednji vijetnamski kamp, okončavši tako četvrtvekovnu sagu ljudi iz čamaca na teritoriji te južne kineske provincije.

2005 - Mark Felt, penzionisani visoki funkcioner američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), saopštio da je bio "Duboko grlo"

- glavni izvor informacija novinarima "Vašington posta" u otkrivanju afere Votergejt (provala u kancelariju Demokratske stranke u zgradi Votergejt u Vašingtonu 1974.) zbog koje je američki predsednik Ričard Nikson primoran da podnese ostavku.

2006 - U Bagdadu su pronađena 42 tela, s vidnim tragovima mučenja. Prema povredama, većina žrtava ubijenih vatrenim oružjem prethodno je bila vezana.

2006 - Vlada Republike Srbije konstatovala je da Republika Srbija preuzima državno - pravni kontinuitet i postaje sledbenik Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Republička referendumska komisija, zvanično je, istog dana u Podgorici potvrdila da je referendum o državnom statusu, održan 21. maja u Crnoj Gori, ispunio uslov Evropske unije, odnosno da je 55 odsto birača izašlih na glasanje podržalo nezavisnost.

2012 - Preminuo je Radovan Bigović, teolog i filozof, profesor, u dva navrata i dekan, Bogoslovskog fakulteta u Beogradu.

Dogodilo se na današnji dan - 01.06.

Džingis kan osvojio Peking, objavljeni Cvjetovi zla i Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band, CNN počeo emitirati

Jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, mongolski vladar Džingis kan, 1215. godine osvojio je Peking, tada prijestolnicu sjevernokineske dinastije Jin. U vrijeme kada je Džingis kan napao Kinu ona je bila podijeljena u tri dinastije, Hsi Hsia, Jin i Sung, a glavni povod za osvajanje je, uz ekspanzionističku politiku, bila činjenica da su kineske države bile podijeljene i međusobno zavađene što su Mongoli iskoristili za osiguranje protiv potencijalnih kineskih intervencija koje su u prethodnim stoljećima bile neprestane. Džingis kan je napao Kinu jer je dobro znao da će bilo koje od kineskih carstava napasti Mongole čim bude mogla. Kan je u rat poveo oko 150.000 mongolskih vojnika, dok su Kinezi u isto vrijeme raspolagali s oko 2 milijona dobro uvježbanih, ali i stalnim sukobima zauzetih vojnika. Opsada i osvajanje Pekinga, čije su stotine tisuća stanovnika glavom platile otpor 'velikom vladaru', bila je kulminacija mongolsko-kineskog rata koji je osvajanjem cijele Kine 1279. dovršio Džingis kanov unuk Kublaj kan. Džingis kan je nakon tog rata preuzeo i usavršio kinesku vojnu tehnologiju i taktiku opsade gradove, uposlio mnoštvo kineskih inženjera i stručnjaka, a kineski povjesničari nedavno su zaključili kako je kasnije mongolsko širenje na zapad djelovalo 'pionirski' na kulturnu razmjenu Azije i Europe što je bio katalizator za renesansu strog kontinenta.

1857. godine objavljena je zbirka pjesama 'Fleurs du mal' (Cvjetovi zla), francuskog pjesnika Charlesa Baudelairea. Baudelaire, originalna i individulana pjesnička ličnost, je u punom smislu riječi preteča simbolizma i moderne poezije uopće, a njegova pjesnička zbirka Cvjetovi zla sadrži sve elemente kasnije simboličke poezije. Baudelaire se u svemu odupirao onovremenim lirskim konvencijama tematskog i formalnog karaktera, te je umjesto romantičarskog sentimentalizma i pejzažnih motiva otkrivao nove ljudske senzibilitete i analizira vlastita osjećajna stanja iz kojih izbija i neodređen pjesnikov revolt koji se manifestira u ciničnom odnosu prema ljudima i životu. Cvjetovi zla su po svom objavljivanju zbog prevelike 'slobode' izazvali veliki skandal i našli se na sudu te su neke pjesme bile zabranjene, ali to nije spriječilo njihov i autorov ogroman uspjeh koji je očit i danas. Vrhunska pjesnička zbirka nastala je iz unutarnje pobune protiv hipokrizije, besmisla konvencionalnosti, iz bolnog doživljavanja nesavršenosti ljudske prirode i pjesnikova osjećaja praznine u svakidašnjici. Sastoji se od šest poglavlja: Od Spleena i Ideala, Pariške ulice, Vino, Cjetovi, Prosvjed i Smrt, a sam autor je djelo u pismu prijatelju Anselu opisao ovako: "U ovu groznu knjigu unio sam sve svoje srce, svu svoju nježnost, svu vjeru (prerušenu), svu svoju mržnju."

Osmi po redu studijski album Beatlesa, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band, objavljen je 1967. godine i odmah je izazvao opću senzaciju. Album, koji se matra 'magnum opusom' legendarne grupe, brojni glazbeni kritičari proglasili su jednim od najutjecajnijih u povijesti pop glazbe, a časopis 'Rolling Stone' dodijelio mu je titulu najboljeg albuma svih vremena. Iznimno zahtjevan, kako za izvođače tako i za slušatelje, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band snimljen je kroz 129 dana nakon što su članovi grupe, potpuno izmoreni od 'Beatlemanije', odustali od turneje u drugoj polovici 1966. Pod utjecajem izmorenosti grupa je odlučila snimiti album koji će odraditi turneju bez njih i u tome u potpunosti uspjeli. Album je bio inovativan u svakom smislu, od glazbeno stilskih struktura preko revolucionarnih snimateljskih tehnika do kontorverznog omota čiji detalji još uvijek zaokupljuju obožavatelje, i nadasve umjetničkog dosega same glazbe. Kristalno čist zvuk, fluidne melodijske linije, nadahnuti aranžmani, široka lepeza stilova koji zajedno čine čvrst koncept, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band stavlja u rang klasične glazbe, ali ono što ovaj album čini toliko legendarnim je to što se slušanjem ne može 'potrošiti'. Uz planetarni uspjeh grupa se našla i pod optužbama za poticanje na konzumaciju narkotika i to zbog pjesama A Day in the Life, a posebno Lucy in the Sky with Diamonds (obje su bile zabranjene na BBC-u), no Beatlesi su te optužbe odbacili, više ili manje spretno jer se znalo za njihovo 'eksperimentiranje' potaknuto Flower Power pokretom koji je u to vrijeme započeo širenje iz SAD-a. No, bez obzira na sve ružne kritike i podmetanja većina kritičara zaključila je kako je sa Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Bandom rock postao umjetnost, a album koji 15 tjedana nije silazio s vrha britanske top liste bio je i ostao najprodavaniji uradak Beatlesa.

Međunarodni informativni kanal Cable News Network (CNN), osnovan od strane američkog medijskog poduzetnika Teda Turnera, započeo je s emitiranjem 1980. godine. U vrijeme pred osnivanje CNN-a ankete su pokazivale da gotovo dvije trećine Amerikanaca smatra televiziju glavnim izvorom informacija, a svaka od tri velike TV mreže trošila je oko 150 milijuna dolara samo za proizvodnju večernjih vijesti koje su, unatoč troškovima, ostvarivale golemu zaradu. Turner je vođen tim spoznajama počeo smišljati program koji će se sastojati samo od vijesti koje će se, za razliku od drugih mreža, prenositi uživo uz pomoć mreže suradnika diljem Amerike. Velike mreže smatrale su smiješnim to što Turner traži voditelje među studentima novinarstva, često bez ikakva iskustva, te ga nisu vidjeli opasnom konkurencijom , no kada je CNN započeo s programom, shvatili su da su se prevarili. Turnerove vizije - nada da će njegova mreža pomoći u zbližavanju svijeta te da će osobno upoznati nacionalne vođe, koji će mu pokazati najbolje u njihovim zemljama kako bi to mogao prikazati preko satelita - bile su im smiješne, ali su morali skinuti kapu pred njegovim poslovnim idejama. Velike mreže ubrzo su se našle u podređenom položaju, a kada bi pokušale konkurirati, CNN je bio uvijek korak ispred zahvaljujući širokoj mreži dopisnika diljem svijeta. Nakon samo nekoliko godina CNN je postao vodeća svjetska TV mreža preko koje su se informirali ne samo gledatelji, nego i vodeći svjetski državnici. Način a koji je CNN pristupio prenošenju prvog Zaljevskog rata revolucionarizirao je televizijske izvještaje i vijesti općenito, a njihov primjer su ubrzo počele pratiti i ostale velike televizijske mreže te se s pravom može reći da se današnje TV izvještavanje u cijelom svijetu temelji na tom primjeru.

Američka glumica, pjevačica, model i pop ikona Marilyn Monroe, dobitnica brojnih nagrada i centar brojnih afera i nerazjašnjenih okolnosti u koje spada i njezina smrt, legenda koja još uvijek živi u 'barbie' ikonografiji brojnih današnjih glumica i pjevačica, rođena je u Los Angelesu 1926. godine.

Američki glumac i redatelj Morgan Freeman, hollywoodska legenda koja se može pohvaliti s Zlatnim globusima, Oscarima i brojnim drugim nagradama za nastupe u nebrojenim blockbusterima od kojih valja spomenuti Street Smart, Driving Miss Daisy, Robin Hood: Prince of Thieves, The Shawshank Redemption, Seven i Million Dollar Baby, rođen je 1937. godine u Memphisu u Tennesseeju.

Njemački supermodel, glumica, tv-voditeljica, pjevačica Heidi Klum, bivša supruga pjevača Seala i uspješna dizajnerica odjeće, nakita i parfema koja je karijeru započela 'pukom srećom', prijavom na natječaj na nagovor prijateljice, rođena je u Bergisch Gladbachu 1973. godine.

Kanadska pjevačica i glumica Alanis Morissette, najprodavanija ženska rock izvođačica svih vremena čiji je debitantski album Jagged Little Pill s hitom Ironic postao jedan od najuspješnijih albuma svih vremena, a koja i danas djeluje svojim osebujnim ispovijesno-dnevničkim stilom pisanja stihova, rođena je 1974. godine u Otawi.

Hrvatski rukometni reprezentativac Domagoj Duvnjak, srednji vanjski igrač rukometnog kluba Zagreb CO koji je profesionalnu karijeru u 1. hrvatskoj rukometnoj ligi započeo sa 16 godina, rođen je u Đakovu 1988. godine.

1198. – Romejski (vizantijski) car Aleksije Anđeo dozvolio je srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da “na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir Svete Gore”

1495. – U izveštaju ministarstva finansija Škotske pojavljuje se prvi pisani zapis o viskiju. Proizvođač je bio monah John Cor.

1675. – Rođen je Frančesko di Mafei, italijanski dramaturg, arheolog i osnivač “Književnog časopisa”.

1831. – Na književnoj večeri kod P. Pletneva dogodio se prvi susret dvojice velikana ruske književnosti – Aleksandra Sergejeviča Puškina i Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

1889. – Rođen je Karl Ogden, engleski pisac, lingvista, tvorac uprošćenog engleskog jezika, koji je u to vreme smatran prototipom novog “međunarodnog” jezika.

1926. – Rođena je Merlin Monro (Norma Jean Baker), američka filmska glumica, simbol erotike svoga vremena. Glavni filmovi: “Džungla na asfaltu”, “Nijagara”, “Muškarci vole plavuše”, “Sedam godina vernosti”, “Neki to vole vruće”….

1929. – Rođen je Džejms Hedli Bilington, istoričar i filolof, direktor Kongresne biblioteke SAD, autor više knjiga iz oblasti istorije i kulture Rusije.

1936. – Italijanski kralj Viktor Emanuel III proglasio se carem Etiopije.

1938. – Izašao je prvi broj strip-časopisa “Action Comics”, u kom se pojavio i jedan od najpoznatijih strip junaka svih vremena – Supermen. Časopis je koštao deset centi.

1939. – Prvi put je televizija prenosila jedan boks-meč teške kategorije. Bio je to meč između Max Baera i Lou Nova.

1941. – Nemci su zabranili sve publikacije katoličke crkve.



1949. – Prvi magazin na mikrofilmu ponuđen je pretplatnicima časopisa “Newsweek”.

Danas je utorak, 2. jun, 153. dan 2015. Do kraja godine ima 212 dana.

1624. - Rođen poljski vojskovođa i kralj Jan Treći Sobjeski, koji je tokom vladavine od 1674. do smrti 1696. onemogućio dublji prodor Turaka u Evropu. Prilikom druge opsade Beča 1683. vojska pod njegovom komandom potukla je Turke i oslobodila grad opsade.

1740. - Rođen francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad, poznat kao Markiz de Sad, čija djela obiluju razvratnim scenama, čuven po raskalašnom životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan termin "sadizam". Francuski car Napoleon Prvi je naredio da ga zatvore u šarantonsku bolnicu kao duševno oboljelog. Djela: romani "Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome".

1771. - Rusija u vrijeme vladavine carice Katarine Druge Velike okončala zauzimanje crnomorskog poluostrva Krim. Otomansko carstvo je Kučuk-Kanardžijskim mirom 1774. ipak zadržalo poluostrvo, ustupivši Rusiji cijelu sjevernu obalu Crnog mora sem Krima i dio Ukrajine između Buga i Dnjepra, ali je Katarina 1873. konačno anektirala Krim, čemu Turci nisu bili u stanju da se odupru.

1790. - U Novom Sadu otvorena prva knjižara, čiji je vlasnik Emanuel Janković nabavljao u Pragu knjige najznačajnijih svjetskih pisaca - na njemačkom i francuskom jeziku. U svojoj štampariji u Novom Sadu je štampao katalog knjiga, prvi te vrste kod nas.

1804. - Rođen ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila. Autor je prve ruske nacionalne opere "Ivan Susanjin", koja je, prema želji cara Nikolaja Prvog, nazvana "Život za cara". Prema istoimenoj poemi Aleksandra Puškina, napisao je libreto za operu "Ruslan i LJudmila". Ostala djela: fantazija "Kamarinskaja" /prema motivima iz ruskih narodnih pjesama/, španske uvertire "Aragonska hota", "Noć u Madridu", kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo pjesme.