[You must be registered and logged in to see this image.]

Iguane svojim repovima mogu da zadaju veoma jake

udarce,a u slučaju da ih velika grabljivica uhvati za rep,

jedan njegov deo može da se otkine bez većih posledica

kako bi iguana pobegla.Rep se relativno brzo regeneriše.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Пустињски кенгури имају неуобичајени начин хлађења – лижу своје подлактице, а пљувачка испарава, хладећи крвне судове непосредно испод коже.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Лос може да буде тежак до 800 килограма, а животни век му је нешто дужи од 26 година.

28. februar 2013. 16:22
Vestinet.rs
[You must be registered and logged in to see this image.]

Naučnici su u dubinama Atlantskog okeana uhvatili neobičnu životinju čije je otkriće pokazalo kako malo znamo o dubokim morima. Promachoteuthis sulcus je u najmanju ruku iznenađenje koje s pravom ruši nadobudnu pretpostavku o tome kako nauka nema šta više da otkrije u domenu zoologije.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istraživački brod Walter Herwig

R.E. Young, M. Vecchione i C.F.E. Roper su istraživačkim brodom Walther Herwig 2007. godine u podmorju oko usamljenog ostrva Tristana da Cunhe ulovili malu lignju, dužine 25 milimetara, koja se razlikovala od svih poznatih rođaka. Oni su o ovom naučnom otkriću pisali u žurnalu Reviews in Fish Biology and Fisheries.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Promachoteuthis sulcus – čudesna lignja s ljudskim zubima. Kliknite na fotografiju kako bi je uvećali

P. sulcus je imala omotač glave spojen sa zadnjim delom vrata koji se pak spajao s unutrašnjim delom tela, ova karakteristika je začudila naučnike jer se čini kako ova lignja ima kapuljaču na glavi koja joj prekriva oči.

Tim naučnika na Herwigu je dubinskim mrežama pokušao da uhvati mezzo pelagične ribe, ali lignja koju su izvukli iz dubine između 1750-2000 metara je krila još neke kuriozitete koji su je učinili jedinstvenom u životinjskom svetu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na deset krakova glavonošca P. sulcus se nalaze pipci koji rastu bez ikakvog poretka, najinteresantnije od svega je da su oni izrazito mali (0,014 mm u prečniku). Kraci P. sulcus imaju prstenove sa slabo definisanim mišićima prekrivenih s brojnim hromatoforima u gornjem delu dok su u donjem delu jako dobro formirani i stvaraju duplo veće zadebljanje, koje nastaje bez postepenog prelaza tipičnog za sve glavonošce.

Hromatofori su pigmentne ćelije glavonožaca koji svojim sažimanjem i opuštanjem menjaju boju tela ovih životinja. P. sulucs je u stanju da potpuno nestane ispred gledalaca na velikoj dubini i sve to zahvaljujući hromatoforima kojih ima mnogo više od do sada izučavanih vrsta.

Za sada je nepoznato koliko Promachoteuthis sulcus može narasti i čime se hrani, ali najčudnije od svega su zubi ove lignjice. Naime oni uopšte ne liče na tipičan kljun papagaja, kao kod ostalih lignji, već neverovatno podsećaju na ljudske zube.

U poslednjih šest godina, naučnici su na sve moguće načine pokušali da ulove dodatne primerke ove lignje ali čini se da je 2,5 centimetra nedorasla ženka koju je ulovio Hervig jedini primerak ove vrste koji je odlučio ugledati svetlost dana. Za sada se primerak P. sulcus čuva u zbirci Univerziteta Havaji u Honolulu.

Прву жирафу на европски континент довео је римски војсковођа и државник Цезар.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Svetleća hobotnica

[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja duga dva metra živi u vodama oko japanskog ostrva Ogasavara na dubini između 240 i 940 metara. Kreće se brzinom od oko deset kilometara na sat. Hobotnica može da proizvodi svetlo i da ga svesno koristi. Na svojim pipcima ima fotofore, organe od tkiva koje emituje svetlost. Pre nego što se približi plenu, emituje kratke i jake svetlosne signale, koji imaju čak trojaku funkciju: da zbune i zaslepe žrtvu, da olakšaju hobotnici snalaženje u prostoru i omoguće joj da lakše proceni udaljenost plena, a možda i da zavedu objekat interesovanja.

Hobotnica pamti neprijatelja, a majmun sve što je ikada video

Mačke imaju bolje kratkoročno, a morski lavovi dugoročno pamćenje. Hobotnica pamti sve opasne situacije u kojima se našla, a mozak slonova je najveći u životinjskom carstvu.

Za razliku od tete u vrtiću ili brižne dadilje koja može budno da prati šta se u isto vreme događa sa najviše četvoro - petoro dece, majka slonica bez problema zna šta radi njih 30. Velika supermama u svakom trenutku zna gde se nalazi do 30 članova njene porodice, nezavisno u kojem se smeru kreću ili koliko su daleko od krda.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mozak slonova nije najrazvijeniji, ali je najveći među kopnenim životinjama, a ova plemenita životinja ima zavidnu sposobnost stvaranja složenih mentalnih mapa.

Iako je na vrhu evolucione lestvice, čovek se sa šimpanzom ne može meriti u fotografskom pamćenju. Primatima je dovoljan samo kratak pogled da upamte desetak brojeva na ekranu računara i njihov položaj. Impresivna vizuelna memorija šimpanze ne gubi na snazi čak ni ako im neko ometa pažnju.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Hobotnica zauvek pamti neprijatelja

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kratkoročno i dugoročno pamćenje kod hobotnice povezano je sa čak pola milijarde neurona. U situacijama u kojima joj je život u opasnosti pamćenje ulazi u turbo fazu te zauvek pamti svaki detalj.


Mačka nikad ne zaboravlja gde je ostavila ključeve

[You must be registered and logged in to see this image.]

Novi stimulans u pamćenju čoveka zadržava se oko pola minuta, a kod mačke on ostaje čak deset minuta.

Morski lavovi trikove znaju da ponove i nakon 10 godina

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dok su treneri u akva-parkovima morske lavove podučavali jeftinim trikovima, primetili su kako te pametne životinje imaju neverovatno dugotrajno pamćenje. Iako im je životni vek oko 25 godina, morski lav pamti sve što je naučio pre deset godina.

blic.

Mora li se jaje kuhati sat i pol?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kokošje, naravno, ne. Ali ukoliko namjeravate doručkovati tvrdo kuhano nojevo jaje, računajte da će vam biti potrebno barem sat i pol za skuhati ga! Noj je najveća ptica na Zemlji i uobičajeno liježe jaja težine 1,5 kg, dok je najveće zabilježeno jaje težilo preko 2,5 kg.

Odjednom će izlegnuti 5 do 20 jaja, na kojima ženka sjedi tijekom dana, a mužjak tijekom noći. Iako ne može letjeti, noj može trčati brzinom od 72 km/h, a popularno vjerovanje da se skriva budalastim guranjem glave u pijesak potpuno je pogrešno – zapravo se skrivaju vrlo inteligentno, tako što se snažno priljube uz tlo dok ne nestanu iz vidika.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kao ljudi, možemo biti ponosni na našu supermoć – najrazvijeniji mozak u prirodi. Ali, postoje neke životinje sa isto tako nevjerovatnim supermoćima, neke ne koje bi čak i Superman bio ljubomoran.

Ovo su samo neke od njih…



5. Besmrtnost

[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja: Meduza (vrsta: Turritopsis nutricula)

Pročitali ste ispravno. Besmrtnost. Na svijetu postoje meduze koje se nakon parenja vraćaju u doba maloljetnosti. Ponavljanjem ovog procesa, naučnici vjeruju da Turritopsis nutricula može živjeti zauvijek.

Smatra se da je ova meduza jedina besmrtna životinja na planeti. Trik pomoću kojeg Turritopsis živi vječno je proces koji se naziva transdiferentacija, koji pretvara jednu vrstu ćelije u drugu. Dok druge životinje mogu postići samo ograničen nivo transdiferentacije za regeneraciju određenih organa Turritopsi je jedina koja može regenerisati cijelo tijelo.

Nakon što je otkrila elixir vječne mladosti, ova malena životinja, koja je samo 5mm dugačka, postala je fokus mnogih studija morskih biologa i genetičara, kako bi saznali njenu tajnu besmrtnosti.


4. Ultrazvuk

[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja: Delfin

Činjenica: Ako ste trudni, mnogi egzotični vodeni parkovi vam neće dopustiti da plivate sa delfinima. Zašto? Delfini vole trudnice.

Delfini komuniciraju ultrazvukom, tako da oni mogu čuti, pored vašeg, i otkucaje srca vašeg djeteta. Delfini smatraju trudnoću fascinantnom pojavom, i iako ne misle nikakvo zlo, okupit će se oko trudnice. Razlog zašto je trudnim ženama zabranjeno da plivaju sa delfinima, iako se čini da bi im upravo trebalo biti preporučljivo, jet taj što bi se neke žene mogle prepasti kada svi delfini pojure prema njima – i tužiti vodeni park.

3. Super-brzina

[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja: Kolibri

Kolibri radi sve brzo. Imaju najbrži metabolizam u životinjskom svijetu (osim kukaca), mogu imati i do 1.260 otkucaja srca u minuti, i zamahnuti krilima do 70 puta u sekundi.

Ova nevjerovatna brzina je omogućila kolibriju da postane jedina životinja koja je sposobna da lebdi u zraku, pa čak i da leti unatrag. Kao da im ova supermoć nije bila dovoljna, razvili su i dodatne: račvasti jezik, sposobnost da prežive u vrijeme nestašice hrane i sposobnost da lete preko 800 kilometara, a da se pri tome ne zaustave da bi spavali, jeli, ili se jednostavno odmorili.


2. Kamuflaža


[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja: Hobotnica

One su najinteligentniji beskičmenjak na svijetu, mogu odvojiti ruke od tijela (da, hobotnice imaju ruke – a ne pipke), prskati tintom, kretati se u savršenom ritmu sa podvodnim strujama, provući kroz najsitnije otvore, i najfascinantije od svega – kamuflirati se i ‘potpuno nestati’ u djeliću sekunde.

Kada osjeti opasnost, hobotnica doslovno može promjeniti oblik u trenutku. Vrećice žutog, crvenog, smeđeg i crnog pigmenta, koji se zove kromatofore, omogućuju im da promijene boju tijela. Dok zatezanjem određenih mišića transformišu teksturu kože koja može izgledati kao glatki ocean ili hrapavi greben.

Pored svih supermoći koje hobotnice imaju, razvile su i dodatnu: Imaju tri srca!


1. Regeneracija


[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja: Aksolotl (Siredon pisciformis, ili Ambystoma mexicanum)

Zbog svog neobičnog izgleda: tijelo ribe, noge žabe i lice Pokemona, izgleda kao plod mašte nekog 3d modelera. Ipak, Aksolotl je prava životinja.

Supermoć koju posjeduju je ekstremno razvijen nivo regeneracije. Mnoge životinje mogu regeneristai dijelove svojih tijela, ali aksolotl može regenerisati sve. Može regeneristati kompletna leđa, sve udove, oči, čeljusti, pa čak i srce. Ako vam to nije dovoljno impresivno: aksolotl može regenerisati i dijelove mozga! Ponekad čak, kada izgube nogu, regenerišu dvije.

To nije sve. Aksolotl se doslovno može kompletan obnoviti pomoću ‘rezervnih dijelova’ drugih aksolotla – uključujući i njihove glave.



Izvor: pixelizam.com

Kornjače su tinejdžeri celog života, a jastozi ne stare

Vekovima čovečanstvo pokušava sve kako bi postigao besmrtnost, ali sa sigurnošću možemo reći da nismo uspeli. U međuvremenu, neke životinje koje žive u našem svetu izgleda da je smrt zaobišla jer samo šetaju okolo.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Jastozi
Jastozi s godinama ne stare, ne postaju sporiji, već naprotiv postaju moćniji.
Za jastoge je karakteristično da sa godinama postaju više plodni i pogodni za razmnožavanje, zahvaljujući enzimu koji popravlja DNK kod. Stručnjaci koji proučavaju jastoge smatraju da oni mogu da žive večno, i da umiru samo od povreda, bolesti i predatora.

Kornjače
Kornjače su tehnički "zaglavljene" u vremenu tinejdžera i to vekovima.
Biološki, gotovo da nema razlike između maloletnih kornjača i onih koje su starije od vaših pra-pra-deda i baba. Očigledno, one samo zaustave starenje u nekom trenutku.
Naučnici su otkrili da su kornjače u stanju da samo „okrenu“ svoje srce i isključe ga ako im tada ne treba.
Zbog toga se smatra da su kornjače besmrtne.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Ajkula

"Bdelloids" - mikroskopski organizam
Žive u slatkoj vodi, ali mogu da prežive van vode godinama. A ako to nije dovoljno čudno, kao vrsta nisu imali seks oko 80 miliona godina.
Oni kradu genetski materijal od ostalih vrsta. Mnogi naučnici imaju teoriju da vrsta ne može da preživi dugo, ako se seksualno reprodukuju.

Lukoglavi kit
Oni su ogromnih proporcija, sa najvećim ustima među svim životinjama. Skoro je otkriveno da ovi kitovi mogu da nadžive sve nas, tako da ako bi čak i postojao neki sisar koji može da živi duže, ne bi postojao niko ko može da poživi toliko da to posvedoči. Najstariji nama poznat ima čak 211 godina.

Grenlandska ajkula
Neki eksperti misle da se na osnovu njene dužine može odrediti i njena starost (6 cm za 16 godina), i da je uhvaćeni primerak dug 6,7 metara, star preko 200 godina.

Otkriveno je da se hrane kitovima, polarnim medvedima, a kod jedne su čak pronađeni ostaci konja. Pošto žive jako duboko u zaleđenim morima Arktičkog kruga, postoji verovanje da se možda mogu pronaći i mnogo veći primerci.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Školjke
One su druga vrsta koja može biti veća nego starija. One mogu biti izuzetno velike. Tako je 1934. godine domorodac, ronilac na Filipiima imao susret sa džinovskom školjkom, dok je tražio bisere. Doživeo je situaciju kao iz crtaća, kad je hteo da uzme biser, školjka ga je uhvatila i umro je. Školjke mogu da žive milenijumima.

Domoroci kažu da su školjke stare i oko 450 godina. Današnja nauka je potvrdila da je pronađen primerak u Irskim vodama 2007. godine koji je bio 405 godina. Verovali ili ne ove školjke su starije i od same Amerike.

[You must be registered and logged in to see this image.]


24sata

Koje životinje su pospanci, a koje su vječno budne?

Najveće spavalice bez konkurencije su koale. Udobno se smjeste na drvetu eukaliptusa i spavaju 22 sata na dan. Ona dva budna sata iskoriste za jedenje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Najveće spavalice bez konkurencije su koale. Udobno se smjeste na drvetu eukaliptusa i spavaju 22 sata na dan. Ona dva budna sata iskoriste za jedenje tog istog eukaliptusa. Slijede ih smeđi šišmiši, koji spavaju 20 sati.
Konji, žirafe i slonovi spavaju stoječki
Spavaju uvjerljivo najmanje. Uglavnom drijemaju, nikad previše u komadu. Zbog lavova, koji vrebaju, moraju uvijek biti na oprezu. Konjima, magarcima i slonovima također je dovoljno samo odrijemati - oko 3 sata. Ni ovce, koze i krave nisu neki spavači. Četiri sata na dan i kao nove su.
Kitovi ne spavaju
S obzirom na to da su kitovi sisavci, ne smiju zaspati pod vodom jer moraju na površinu po zrak. Za to se pobrinula priroda. Tako njima naizmjence spava lijeva pa desna polovica mozga. To rade i neke ptice i tad im je zatvoreno samo oko suprotno od strane mozga koja spava. Mladunčad orki i nekih delfina uopće ne spava prvih nekoliko mjeseci života.
Jedu masti pa puno spavaju
Vjeverice i hrčci spavaju prilično puno. Oko 14 sati na dan. Znanstvenici kažu da je tome razlog njihova prehrana. Jedu hranu s puno ugljikohidrata, proteina i masti, pa im to usporava metabolizam. Domaće mace odspavaju ravno pola dana - 12 sati, lavovi čak i sat više. Baš kao i štakori.
Ljudske bebe spavaju koliko i lemuri
Ljudske bebe spavaju i po 16 sati (odrasli osam), što je jednako koliko treba lemurima. Još veći pospanci su pasanci, oposumi, ali i pitoni, koji kunjaju 18-19 sati na dan.

(24sata.hr)

Zanimljivosti o vukovima
Ono sto niste znali...

[You must be registered and logged in to see this image.]

Koliko ima vrsta vukova?
Postoje tri vrste vukova. Sivi vuk Canis lupus, Crveni vuk Canis rufus i Etiopijski vuk Canis simensis. Uz tri temeljne vrste vuka postoje i brojne podvrste sivog vuka.

Koliko dugo vukovi žive?
Vukovi prosečno žive 8 do 9 godina ( u divljini ). U zatočeništvu ponekad znaju doživeti i do 18 godina.

Koliko se brzo vukovi kreću?
Ako kaskaju kreću se od 8 do 16 km na sat. Ako trče mogu prevaliti i do 45 km na sat. Obično dnevno prevale oko 35 km u potrazi za hranom.

Koji su glavni razlozi smrtnosti u vukova?
Većinom uginu zbog gladi, ali i u sukobima s vukovima iz drugih čopora u borbama za teritoriju. Uz ta dva glavna razloga smrtnosti manji deo spada i u mortalitet uzrokovan raznim bolestima i drugim činiocima. U područjima gde nema utiecaja čoveka, ili je on minimalan, glavni uzrok smrtnosti vukova su drugi vukovi, čak do 70% od ukupne smrtnosti.

PROCENJUJE SE DA JE U SRBIJI GLAVNI UZROK SMRTNOSTI  VUKA ČOVEK(99.0%).


Koliko zuba imaju vukovi?
Vukovi imaju 42 zuba.


Koliko se često vukovi pare?
Vukovi se pare samo jedanput godišnje.Psi se za razliku od njih pare dva puta godišnje.

Kada počinje sezona parenja?
Sezona parenja može započeti već u ranom januaru pa sve do kasnog aprila, zavisno od klimatskih uslova gdje vukovi žive. Ukoliko žive u toplijim krajevima sezona parenja započinje ranije.

Koliko mladunčadi imaju vukovi u jednom leglu?
Obično 4 do 6 mladunca.

Da li se samo majka brine za mladunčad?
Ne. Svi članovi čopora se brinu za mladunčad, čuvaju ih i hrane.

Da li vukovi od rođenja znaju kako da love?
Vukovima je svakako usađen prirodni instinkt za lov. Vukovi koji su rasli u zarobljeništvu za puštanje u divljinu naučeni su veštinama lova, ali im preživljavanje u prirodi zavisi od toga koliko su se naučili kloniti čoveka. Ali vukovi koji su rođeni u divljini svakako su naučeni od strane svojih roditelja veštinama lova.

Kolika je jaka čeljust vuka?
Pritisak vučje čeljusti iznosi 300 kg po cm2, što je dva puta jače od Nemačkog ovčara. Vukovi mogu smrviti velike kosti sa par ugriza.

Koji je glavni vučji plen?
U Srbiji su glavni plien vukova krupna divljač: jeleni, srne, divlje svinje, ali i ostali sitni glodari kao npr. zečevi.
Inače u SAD-u vukovi znaju uspješno uhvatiti i ogromnog bizona.




Zašto vukovi žive u čoporima?
Vukovi su društvene životinje. Zajednički život u čoporu koristi im radi lakšeg preživljavanja i pronalaženja hrane. Da bi lovili veliki plijen, predatori moraju biti ili veliki skoro kao i plen (primer su zveri porodice mačaka), ali mogu biti i manji, pa loviti u čoporu (vukovi, afrički divlji psi), što je i razlog njihovog evolucijskog uspjeha. Osim što mogu uhvatiti veći plen, zato jer su u čoporu, mogu veliki plen odmah i pojesti, odnosno potpuno ga iskoristiti.
Hijerarhija u čoporu neutrališe agresivnost, smanjuje konflikte i donosi socijalni red.


Kakva je socijalna struktura vučijeg čopora?
Glavni i na najvišem položaju su alfa par: alfa mužjak i alfa ženka. U čoporu se razmnožava samo alfa par. Beta vukovi su na nižem položaju od alfa vukova, a na najnižem položaju u čoporu se nalazi omega.
Jezgro čopora čini jedan reproduktivni par vukova, dok su svi ostali pripadnici čopora, štenad i njihova starija braća, potomci tog para roditelja. Vukovi u čoporu putuju, love, hrane se i odmaraju, to jest, zajedno su tokom cijele godine. Da bi sve te aktivnosti čopor uspešno sprovodio, u čoporu postoji relativno složena društvena struktura. Vučji čopor je hijerarhijski podeljen, gde roditeljski par vukova drži dominantan položaj, dok ostali pripadnici čopora međusobno grade odnose nadređenosti i podčinjenosti, po muškoj i po ženskoj liniji. Dominantan vuk ili vučica odlučuje kada će čopor ići u lov, gdje će biti brlog, a hijerarhijska struktura vidljiva je i kod hranjenja na plenu - podčinjeni vukovi jedu nakon nadređenih. Osim toga jaka dominacija, naročito po ženskoj liniji, onemogućava parenje podčinjenih članova, bilo međusobno ili sa jednim od dominantnih vukova. Tako u pravilu samo jedna vučica u čoporu može imati mlade, što je jedan od mehanizama samoregulacije veličine populacije ovog vršnog predatora. U isti mah je i sprečeno parenje u srodstvu.


Koliko je velik vučiji čopor?
Veličina varira od veličine teritorije koju pokrivaju. Čopor može imati samo dva vuka, a može uključivati i do 20 jedinki. Najveći čopor ikada zabeležen brojio je 37 jedinki u NP Yellowstone u proleće 2002. Taj čopor podelio se je kasnije na nekoliko manjih čopora.


Da li je istina da vukovi imaju jednog partnera celi život?
Da, Vukovi često izaberu partnera za celi život. Ukoliko jedan od partnera ugine ili strada na bilo koji drugi način ponekad ga vuk koji je izgubio partnera zameni drugim partnerom.

Zašto vukovi zavijaju na mjesec?
Vukovi ne zavijaju na mjesec. Zavijaju kao znak svog prisustva, nakon što su ulovili plijen ili kako bi se ponovo okupili. Ponekad zavijaju i u znak žalosti, kao kad je grupa lovaca poubijala šest vukova. Te noći ostatak čopora žalosno je zavijao duboko u noć…

Kako vukovi komuniciraju?
Vukovi komuniciraju na različite načine:
- zavijanjem
- režanjem
- cviljenjem
- lavežom
- govorom očiju
- ostavljanjem tragova (izmet, urin, grebanje po tlu).
- govorom tela

Da li je istina da vukovi napadaju ljude?
Nikada nije dokumentovan ni zabeležen napad zdravog vuka na čoveka. Vukovi su po svojoj prirodi životinje koje izbegavaju bilo kakav kontakt s ljudima. Zapravo su poprilično stidljivi.

Jesu li vukovi u srodstvu sa psima?
Može reći da su današnji psi i vukovi u srodstvu. Sve pasmine pasa nastale su udomaćivanjem vuka u procesu koji je započeo oko prije 100000 godina, s time da je i kasnije dolazilo do povremenog mešanja sa vukom (Vila i sur. 1997). Tako danas smatramo da su pas (C. lupus familiaris) i vuk ista vrsta. Rod Canis još uključuje kojota (C. latrans)
Neki se psi i danas mešaju sa vukovima pa tako postoje i hibridi između vukova i psa. Mešanjem ponekad dobijemo i novu pasminu - Češkoslovački vučji pas, koji je nastao mešanjem Nemačkog ovčara i vuka. U današnje vreme najčešće se za mešanje sa vukovima koriste Sibirski haskiji i Aljaški malamuti.

Jesu li Sibirski haskiji u bližem srodstvu sa vukovima od ostalih pasa?
Nisu, iako su sličniji vukovima od drugih pasa, blizina njihova srodstva sa vukovima je ista kao i u drugih pasa.


Jesu li vukovi uspješni lovci?
Zapravo nisu. Vukovi imaju nizak postotak uspešnosti lova na svoj prirodan plen. Da bi ulov bio uspešan vuk mora testirati više životinja pre nego što pronađe pogodnu za ulov, a samo svaki deseti pokušaj lova završava i hvatanjem plena.

Koliko dugo vuk može preživjeti bez hrane?
Danima, čak i nedeljama.

Jesu li vukovi krvoločni?
Ne, to je jedna od predrasuda koja prati vuka kao prirodnog predatora koji se hrani isključivo mesom. Vuk napada i ubija svoj prirodni plen ne iz zabave, već zbog toga jer mu je to prirodom predodređeno za njegov opstanak.

Zašto neki ljudi mrze vukove?
Prvenstveno zbog straha. Ali i suparništva na mnogim područjima. Na primjer: ukoliko uklonimo i zamijenimo vučiji prirodni plen (jelene, srne, divlje svinje), i na tim se područjima ljudi počnu baviti intenzivnim stočarstvom, vukovi će ubijati ovce i stoku kako bi mogli preživeti da se prehrane. A svakako je važno i suparništvo vuka kao prirodnog predatora i lovca koji je preuzeo njegovu ulogu i počeo smatrati divljač svojim prirodnim pravom, iako to pravo pripada prvenstveno vukovima i to još od davnina. Mržnja prema vukovima se svakako usađuje već u ranom detinjstvu u pričama za djecu i bajkama u kojima je vuk redovno opisivan kao krvoločna i zla životinja.

golija.rs

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Zečevi i papige vide i iza sebe bez da uopće okreću glavu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Leptiri jedu hranu samo stojeći na njoj! Njihovi receptori za hranjnje nalaze se na nogama za razliku od ljudi ili većine životnja koji najviše receptora imaju na jeziku.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zbog neobičnog oblika nogu, klokani i emu imaju problema s hodom unatrag.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Hipopotamus (vrsta vodenkonja) rastom je ogroman, no još uvijek u trčanju je brži od čovjeka

Koze se penju na drveće!

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nevjerojatna ali istinita priča dolazi iz Maroka, u toj afričkoj državi nije neobična pojava vidjeti koze kako se penju na drveće, naime tamošnje koze u lovu na poslasticu odnosno plod drveta Argan neće spriječiti niti drvo visoko čak i 9-10 metara.

Ljudi ove koze prate u stopu, ali ne samo iz razloga što ih čuvaju, nego što skupljaju koštice koje ove životinje pljuvaju nakon što obrste stablo, od čega se zatim proizvode razne kreme.

Pogledajte video:

Bubamara, al' zamalo: Otkriven najveći košmar svake žene!  

Titanus giganteus, ili "po naški" ogromna bubeštija, najveći je insekt na planeti. Njena klješta mogu da prepolove drvenu olovku, a njene larve su potpuna misterija jer nikada nisu viđene.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ma koliko opako izgedale bube Titani nisu opasne po ljude.

Em žive u zabačenim delovima Južne Amerike, em napadaju samo kada ih neko izazove.

Budimo realni, ko bi izazivao ovoliko čudo?



E to je buba div!

Ako imamo u vidu da lepši pol u većini slučajeva strahuje od buba, onda je ovo sasvim moguće jedan od najvećih komšara svake žene. A ni muškarci nisu daleko.

ČUDO PRIRODE: Žabe se pod listom kriju od kiše!
Autor: Kurir.rs


Ogromne kapi kiše su se slivale niz list, a vodozemac je ostao potpuno suv

[You must be registered and logged in to see this image.]


Sedi žaba sama, od kiše se štitom zaklanja...

Fotograf Penkdik Palme (27) iz Indonezije primetio je žabu kako u ruci drži list i 30 minuta se krije ispod njega od kiše i vetra i odlučio je da napravi nestvarnu fotografiju. Ogromne kapi kiše su se slivale niz list, a žaba je ostala potpuno suva.

Mladić, koji se samo šest meseci bavi fotografijom, rekao je da voli da slika ove vodozemce, pogotovo na kiš.

"Volim da fotografišem žabe. Kada počne da pada kiša, požurim da ih nađem. Nisam mogao da verujem kada sam video jednu kako grli ist i koristi je kao kišobran", rekao je Penkdik.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Nemačka: Roda kivna na sunarodnike

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pomalo nervozna roda već nekoliko dana ne da mira stanovnicima jednog nemačkog sela, napadajući njihove kuće i automobile. Poznato je da rode donose bebe, ali mogu, takođe, da izazovu i nevolje, a to dobro znaju stanovnici Bergolca, sela na severoistoku Nemačke.


Već nekoliko dana, ptica ne propušta priliku da napadne automobile koji prolaze selom, udarajući svojim dugim, crvenim kljunom po haubama i šoferšajbnama. Dosad su njeni izlivi besa prouzrokovali štetu od 300 do 1.000 evra od zavisnosti od napadnutog modela automobila. Roda je kidisala i na vrata i prozore pojedinih kuća.

- Ne znamo kako da se zaštitimo od njenih napada - kazala je jedna stanovnica sela u izjavi za lokalni list "Nord kurir".

Pojedini seljani su prozore i automobile pokrili ćebadima kako bi ih zaštitili od najčešće noćnih napada rode koja u svom gnezdu ima tri ptića koja još ne umeju da lete. U Bergolcu navode da ptica kidiše samo na predmete na kojima može da vidi svoj odraz - prozore, ogledala, glatke površine.

- Očigledno ne voli svoj odraz. Verovatno misli da vidi neprijatelja pred sobom - kazao je jedan poznavalac ptica.

Stanovnicima sela ostaje da sačekaju nekoliko nedelja da roda zajedno sa drugim pticama selicama krene na put ka toplijim krajevima.

zivotinje.

- Krave spavaju gotovo isto toliko dugo koliko i ljudi.

- Psi imaju po 17 kostiju u svakom uvetu.

- Guska je prva ptica pripitomljena od strane čoveka.

- Prosečan komarac ima 47 zuba.

- Na svetu ima više pilića nego ljudi.

- Delfini spavaju sa jednim otvorenim okom. delfini

- Bikovi su daltonisti.

- Zlatna ribica ima moć pamćenja u intervalu od 3 sekunde.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Više ljudi su ubili majmuni, nego što je poginulo u avionskim nesrećama.

- Psi i ljudi su jedine životnije koje imaju prostatu.

- Zebre ne vide narandžastu boju.

- Kravu je moguće voditi uz, ali nikako niz stepenice.

- Pacov može da izdrži bez vode duže nego kamila.

- Iako su već 250 miliona godina na Zemlji, bubašvabe se nimalo nisu promenile.

- Slonovi su jedini sisari koji ne mogu da skaču.

- Pacovi ne mogu da povraćaju.

- Mačke mogu da čuju ultrazvuk.

- Dalmatinac je jedini pas koji može da oboli od kostobolje.

- Svi labudovi u Engleskoj vlasništvo su kraljice.

- Ostrigi je oko veće od mozga.

- Zebra je bela, sa crnim prugama.

- Ajkule su imune na rak.

- Ostriga može promeniti pol nebrojeno puta tokom života.

- Prosečna muva živi oko mesec dana.

- Pčele imaju kosu na očima.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Zečevi mogu da umru od srčanog udara.

- Puž može da spava 3 godine odjednom.

- Kameleonu je jezik dva puta veći od tela.

- Majmun će potonuti u živi pesak, ali mula neće.

- Patka ima tri očna kapka.

- Veliki roj skakavaca može pojesti 80 000 tona kukuruza u jednom danu.

- Krtica može da iskopa tunel od 70 metara za jednu noć.

- Jedna vrsta crva u Australiji raste i do 3.5 metara u dužinu.

- U proceni 80% životinja na Zemlji imaju po 6 nogu.

- Aligatori ne mogu da idu unatraške.

- Iguana može da izdrži pod vodom 28 minuta.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Između 1902. i 1907. godine isti tigar ubio je 436 ljudi u Indiji.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Mačke mogu proizvesti preko 100 glasovnih zvukova, dok psi mogu samo oko 10.

- U Australiji ima najviše ovaca.

- Omiljena hrana bubašvaba jeste lepak sa poleđine poštanskih markica.

- Delfin može ubiti morskog psa tako što ga nabije na njušku.

- Orlovi mogu živeti u ropstvu ne više od 46 dana.

- Crv ima 5 srca.

- Džinovske kornjače mogu živeti i preko 150 godina.

- Ljudske tablete za kontrolu rađanja deluju i na gorile.

- Ako su žabi usta otvorena predugo - ugušiće se.

- Iguane, koale i komodo zmajevi su vrste koje imaju po dva penisa.

- Godine 1859. 24 zeca puštena su na tlo Australije. Za 6 godina populacija zečeva dostigla je 2 miliona.

[You must be registered and logged in to see this image.]

- Fizički je nemoguće da svinja podigne glavu i pogleda u nebo.

- Miševi ce bejbisitovati i onim mišićima koji nisu njihovi.

- Jedna vrsta antilope (Sitatunga) može spavati pod vodom.

- Istraživanja pokazuju da komarce privlače ljudi koji su nedavno jeli banane.

- Kitovi moraju da uče svoje mladunce da plivaju.

- "Samo" 6 bikova ubijeno je u zvaničnim borbama bikova.

- Neki dinosaurusi bili su mali kao kokoške.

[You must be registered and logged in to see this image.]