Legenda o nastanaku šampanjca Dom Perinjon (Dom Perignon) je vezana za katedralu u Remsu, kada je krajem XVII veka, poluslepi benediktinski monah Dom Pjer Perinjon postao blagajnik i glavni majstor u podrumu vina.

Neposredno pošto je preuzeo posao 1688. Godine, Dom Perinjon je primetio da vino koje se proizvodi u opatiji nije nekog kvaliteta i da dosta zaostaje po boji i kvaltetu za crvenim vinima koja su se proizvodila u Burgundiji. Vino koje se proizvodilo u Šampanji bilo je takođe crveno, ali zbog hladnijeg podeblja, nije moglo da dobije boju koju treba da ima burgundac. Severna Francuska ima drugačiju klimu koja je hladnija i samim tim grožđe mora da se bere ranije, samim tim temperatura koja je potrebna za fermentaciju nije odgovarajuća i boja vina ostaje bleda. Tako je hladna zima zaustavljala fermentaciju, toplo proleće je ponovo obnavljalo i kako je vino već bivalo flaširano pojavili su se mehurići u boci.

Perinjon i njegova braća su sada imala veliki problem zbog mehurića, pa su bili prinuđeni da mešaju vrste grožđa i skidaju kožu sa njega. Ishod ovog eksperimenta je bilo prvo belo vino proizvedeno do tada, ali na njihovu veliku žalost, vino je i dalje nastavljalo da fermentiše posle flaširanja. Potpuni fijasko je nastupio kada su flaše u podrumu počele da eksplodiraju.

Ali Dom Perinjon se nije dao obeshrabriti i nastavio je uporno dalje. Legenda kaže, kada je prvi put probao novo vino sa mehurićima, bio je pozitivno iznenađen njegovim ukusom i doživljajem pa je uzviknuo čuvenu rečenicu:  ’’Dođite brzo braćo, ja pijem zvezde !’’
Posle toga sve je istorija, a danas, konzumirati Dom Perinjon može biti stvar ukusa ili prestiža, o tome sami odlučujemo.




istiizvor.

Crno vino pomaže prevenciju raka dojke



Istraživanja su pokazala kako redovita konzumacija alkohola povećava rizik od karcinoma dojke. No postoji jedan izuzetak. Umjerena konzumacija crnog vina ima suprotan učinak. Sastojci prisutni u sjemenkama i koži crvenog grožđa umanjuju razinu estrogena i uzrokuju porast razine testosterona kod žena u premenopauzi, čime se smanjuje i rizik od raka dojke.
Znanstvenici stoga preporučuju ženama koje žele popiti čašu vina nakon večere da njihov izbor bude crno vino.
Kako se navodi, bijelo vino nema ovaj zaštitni učinak.
Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost utječu 25 do 33 posto na nastanak raka dojke. Održavanje indeksa tjelesne mase (BMI) između 18,5 i 24,9 je ključna promjena u načinu života koju žene mogu napraviti kako bi smanjile rizik od nastanka raka dojke.
Rak dojke je izuzetno raširen, samo se u SAD-u godišnje dijagnosticira 230.000 novih slučajeva ovog karcinoma, a time je i vodeća zloćudna bolest među ženama.

Crno vino poboljšava metabolizam pretilih muškaraca


Znanstveno istraživanje pokazalo je kako sastojak iz crnog vina, resveratrol, u pročišćenom obliku može pojačati metabolizam kod pretilih muškaraca što u konačnici može dovesti do otkrivanja učinkovitog lijeka protiv prekomjerne težine.
Nizozemski istraživači sa sveučilišta Maastricht promatrali su kako će na 11 ispitanika djelovati 99 postotni resveratrol kada ga uzimaju kao dodatak jelu u periodu od mjesec dana.
"Uočili smo puno malih promjena koje ukazuju da smo na dobrom putu da unaprijedimo metaboličko zdravlje", rekao je voditelj istraživanja Patrick Schrauwen.
Rezultati su pokazali da resveratrol smanjuje potrošnju energije, te pospješuje metabolizam i sveukupno zdravlje ispitanika. Nadalje, smanjila se razina sala oko jetre, normalizirao se krvni tlak, te razina šećera u krvi.
Inače, resveratrol je jaki antioksidans koji ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje od sprečavanja kljenuti srčanog mišića, usporavanja grušanja krvi, pa sve do sprečavanja tvorbi nakupina na mozgu i krvnim žilama. Znanstvenici još uvijek nisu uspjeli do kraja zaključiti na koji način resveratrol djeluje.

Vino koje pijete govori mnogo o vašem karakteru



Jeste li ambiciozna osoba, vedra i bezbrižna ili volite "švrljati" po društvenim mrežama više nego se družiti – otkrit će vam naklonost jednoj vrsti vina...
Ne čudite se ako vam netko na sljedećoj zabavi priđe i zapita vas: Piješ li crno samo danas ili ga uvijek piješ? Naime, najnovija studija pokazala je da svaka vrsta vina ima svoje poklonike, a prema uživanju u određenoj vrsti ljudi se mogu "prepoznati". Istraživanje na 2000 ispitanika koje je naručio French Wines with Style, a provedeno je u V. Britaniji, otkrilo je da su ljubitelji crnog vina sebe najradije opisali riječima kao sigurni, opušteni, jaki i inteligentni. Ljubitelji bijelog vina opisivali su se pridjevima poput praktični, pametni, sramežljivi i tihi, a oni kojima je prva ljubav rose za sebe govore da su glasni, topli i šarmantni.

Crno vino

Ljubitelji crnog vina bogatiji su, obrazovaniji i zadovoljniji u životu. Više od polovice ljubitelja crnog vina ima sveučilišnu diplomu te zarađuje u prosjeku 400.000 kuna godišnje. Oni su češće u braku i češće piju. Njih je 81 posto trenutačno je sretno na poslu, a 65 posto još uvijek je vrlo ambiciozno i žele napredovati u karijeri. Više od 80 posto sretno je u svojim vezama. Četvrtina onih koji uživaju u čaši crnog vina godišnje tri puta će otputovati u inozemstvo.

Bijelo vino

Izbor bijelog vina govori da su njegovi ljubitelji vedre i opuštene osobe i draža im je domaća atmosfera u kojoj se ono ispija. Ne mare za napredovanje u karijeri jer su uglavnom zadovoljni svojim položajem na poslu. Obično ljubitelji bijelih vina ljetuju u svojoj zemlji. Zarađuju od 180.000 do 230.000 kuna godišnje, a samo ih 43 posto ima diplomu. Čak 85 posto tvrdi da su zadovoljni svojim solo statusom, što upućuje da bi lako mogli ostati samci.

Rose

Za razliku od ljubitelja crnog vina koji više preferiraju stvarne odnose, ljubitelji rosea posjećuju socijalne mreže poput Facebooka više puta dnevno i imaju prosječno oko 146 prijatelja. Njih oko 55 posto završilo je školovanje u dobi od 18 godina te zarađuju oko 230.000 kuna godišnje.

Elizejska palača prodaje arhivska vina



Elizejska palača, rezidencija francuskog predsjednika, danas će ponuditi na prodaju dio dragocjenih vina iz svog vinskog podruma, kako bi u vrijeme štednje prikupila novac i zamijenila skupocjena vina skromnijom kolekcijom.
Na prodaju će biti stavljeno 1.200 boca, uglavnom vina bordeaux i burgundac. Vina iz Elizejske palače služe se francuskim predsjednicima i njihovim gostima - kraljevima, kraljicama ili šefovima država.
Organizatori kažu da bi boca vina "petrus" iz 1990. godine mogla biti prodana za 2.200 do 2.500 eura, dok bi skromnija vina mogla biti prodana i za 15 eura.
Stručnjaci kažu da je ovo "izuzetni" događaj, pošto Elizejska palača prvi put prodaje svoja vina, a poseban značaj imat će mala etiketa na kojoj se spominje Elizejska palača jer to znači da su vina držana u odgovarajućim uvjetima.
Prodaja vina izazvala je interes ljubitelja ovog pića iz Kine, Japana, SAD-a i Rusije. Očekuje se da će se prodajom vina iz svih krajeva francuske prikupiti više od 250.000 eura.

Jesu li srbijanska vina preskupa?

Uprkos investicijama i državnoj pomoći vinogradarstvu i vinarstvu, podizanju novih zasada loze i podruma za proizvodnju, vina iz Srbije su i do dvadesetak odsto skuplja od istovetnih, stranih. Vinari tvrde da nije tako jer, kažu, ipak nije reč o vinima istog kavliteta i upozoravaju na visoke troškove domaće proizvodnje.

Uskršnja trpeza se u Srbiji nije mogla zamisliti bez dobrog vina. Cene vina malih vinarija su, međutim, često veće od onih koja stižu iz Španije, Francuske, Italije ili Čilea.

Država je u poslednjih desetak godina pomogla vinogradarima u podizanju novih zasada sa više od milijardu i osam stotina miliona dinara. Tim poslom počeli su da se bave i oni koji pre toga nisu gajili vinovu lozu. Iz agrarnog bužeta dobili su novac za kupovinu kalema, stubova i žice.

Zahvaljujući i podsticajima države, u poslednje vreme podignuto je oko dve hiljade hektara novih vinograda. Pre četiri godine registrovano je 250 novih proizvođača vina. Vinari tvrde da su srpska vina skuplja zbog troškova proizvodnje i da su najčešće kvalitetnija od onih iz uvoza. Inače, buteljka crvenog vina malih vinarija prodaje se po ceni od oko hiljadu dinara. Dobri poznavaoci vina kažu da su, recimo, francuska vina sličnog kvaliteta jeftinija za dvadesetak i više procenata.

"Po meni su u prednosti uvozna vina koja su daleko, daleko jeftinija u nabavnoj ceni iako to nisu vina istog kavaliteta", ističe Saša Jović, proizvođač vina.

U poslednje vreme Ministarstvo poljoprivrede ne pomaže kao pre, kažu oni koji podižu nove zasade vinograda. Inače, za hektar vinograda potrebno je izdvojiti do 15 do 20 hiljada evra.

"Objektivno tvrdim da vina domaćih proizvođača zaista nisu skupa, jednostavno su ukalkukisani izuzetno visoki troškovi proizvodnje", kaže Gvozden Radenković iz Udruženja vinogradara i vinara Srbije.

Ima proizvođača koji navode razloge zašto tvrde da su vina istog kvaliteta iz novih vinarija skuplja od inostranih.

"Uložen je veliki kapital. Možda su vinari hteli malo brže da povrate taj novac, pa su podigli cene više nego što treba", kaže Milutin Stojšić, proizvođač vina.

Slobodan uvoz i tržište Evropske unije naterao je proizvođače u Sloveniji da posebnu pažnju posvete kvalitetu vina jer ga on vodi do kupaca.

"Više prodajemo van. Cene smo popravili. Imaš i onih podruma koji su propali zbog kvaliteta. Nisu shvatili ozbiljno posao dok su bili zaštićeni pa su preterali s cenama i posao je propao", smatra Dušan Kristančič, proizvođač vina iz Nove Gorice.

I srpsko tržište se sve više otvara za vinare iz Evrope, Amerike, Australije i Južne Amerike. U tim zemljama vinogradarstvo i vinarstvo su takoreći industrijska grana sa svojim zakonima. U cenu vina, uprkos mišljenju srpskih proizvođača, ne smeju da se ukalkulišu nestručno poslovanje ili propusti u vinogradu i podrumu. Uzgoj loze i nega vina traže veliko iskustvo i znanje bez koga nema ni zarade.

(Trendovi)

Čudesan 'vadičep' na djelu: Vino teče, a boca je zatvorena!

Talijanski restoran u New Yorku Del Posto prvi je u svijetu isprobao novu tehnologiju. – Otvorio nam se cijeli novi svijet – rekao je vlasnik restorana Joseph Bastianich.



Ovo čudesno pomagalo ne može se nazvati vadičepom iako ima istu svrhu, samo što čep ostaje u boci. Vino ipak teče u čašu, iako boca ostaje zatvorena.

Greg Lambert izumio je sustav Coravin "za pristupanje vinu", koji izgleda kao vadičep budućnosti, ali čepovi ostaju u boci. Umjesto klasičnog načina dolaska do vina vađenjem čepa, u ovom sustavu tekućina iz boce izlazi kroz tanku iglu zabijenu u čep.

Vino se neće pokvariti nekoliko godina

S uređajem dolazi i bočica pod pritiskom napunjena plinom argonom koji ulazi u bocu i tjera vino iz boce. Kada se boca ponovno spusti na stol, prazan prostor u njoj se puni argonom koji sprječava oksidaciju vina.

Budući da je igla izrazito tanka, čep se ponovno spoji nakon njezina vađenja pa zrak više ne ulazi u nju. Lambert tvrdi da se uz njegov sustav vino neće pokvariti nekoliko godina, unatoč tome što je već točeno iz boce.

Pruža veliki potencijal za zaradu restorana

Talijanski restoran u New Yorku Del Posto prvi je u svijetu isprobao novu tehnologiju. – Otvorio nam se cijeli novi svijet – rekao je vlasnik restorana Joseph Bastianich, piše Mashable. Iz restoranskog kuta izum pruža novi potencijal za zaradu, jer njegovi gosti sada mogu birati iz mnogo bolje vinske karte. Ovaj vadičep ne može se rabiti kod sintetičkih čepova, kao ni kod pjenušavih vina ili šampanjaca.

Zasad se prodaje samo u SAD-u za ne tako nisku cijenu od 299 dolara, dok svaka patrona s argonom stoji 9,95 dolara i traje od 15 do 20 točenja.



(Večernji.hr)

3 pogrešna vinska pravila

Danas nije lako kupiti dobro vino s obzirom na nedostatak raznolikosti ponude u većini trgovina. Iako neka klasična vinska pravila nemaju prigovora (npr. crno vino uz govedinu) neke klasične teorije uopće ne drže vodu.



Danas vam otkrivamo tri vinska pravila, koja su zapravo kulinarski mitovi:

1. Određuje li struktura pravilno dozrijevanje vina

Ova teorija tvrdi da su za sazrijevanje iznimno bitni tanini, i da samo crna vina bogata tim enzimima zaslužuju pažnju. Ovo pravilo je zapravo krivo, jer sazrijevanje ovisi i o drugim čimbenicima kao što su kiselost i pH ravnoteža. Stručnjaci su kao primjer uzeli Bordeaux '82, kojeg mnogi smatraju slabijim vinom bez strukture. I zaključili da je vino vrhunsko. Dakle, iako razina tanina nije velika to ne mora značiti da vino ne može imati fantastičan okus.

2. Što je cijena veća, vino je bolje

Lako je razumjeti temelj ovog mita, ali to jednostavno nije točno. Jasno, vino koje košta 9 kuna nije idealan izbor, osim ako ste ljubitelj mamurluka, ali kad je cijena oko 100 kuna, kvaliteta vina je obično dobra. Brojni manje poznati brandovi u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu i Kaliforniji nisu pretjerano skupi, i imaju fantastičan okus. Na žalost, samo iskustvo vam može pomoći u odabiru najboljeg vina po pristupačnoj cijeni. No, imajte na umu da vino ne bi trebalo koštati više od 40 kuna da bi sasvim korektno oplemenilo vaš obrok, ili vam razvezalo jezik. Ne budite snobovi, nego uživajte u vinu i životu!

3. Pripazite na postotak vlage u podrumu

Teorija je da ako imate boce vina u svom podrumu, vlažnost zraka mora biti između 70% i 95%. Ali to pravilo vrijedi samo ako vino čuvate - u drvenim bačvama. Ako je vino u dobro zatvorenoj boci, vlaga na njega ne može utjecati, i ne morate brinuti - neće promijeniti okus. Samo nemojte bocu predugo držati, nisu sve butelje arhivske...

(Punkufer.hr)

Kratki tečaj someljerstva – najbolje kombinacije vina uz hranu

Odlično vino najbolji je način da hrani koju jedete da dodatnu, neodoljivu notu. I najveći znalci u ovom poslu ponekad su u dvojbi koje vino poslužiti uz koju hranu, a u ovom vodiču probat ćemo odgonetnuti neke od najvećih tajni dobrog someljerstva.



Polusuha graševina uz začinjenu hranu

Zašto je ovo dvoje najbolja kombinacija? Jednostavno, začinjena jela uz alkohol imaju još oštriji okus, stoga je važno da vino koje kušate bude barem malo slatko i pitko kako bi se nepce osviježilo prije nego što uzmete sljedeći zalogaj. U ovu kategoriju spadaju rizling vina itančanog okusa kakva se npr. proizvode u Rumunjskoj ili Njemačkoj.

Robusna vina idu uz deserte

Vina pohranjena u hrastovim bačvama imaju poseban okus. Tanin iz hrasta pridonijet će konačnom okusu vašeg vina koje može imati miris po vaniliji, karameli, kokosu ili maslacu. Također, ovakva vina daju i egzotični buke. Sve ove značajke savršeno se uklapaju uz tanjur slatkog glavnog jela ili deserta.

Crno vino slaže se uz komplicirane recepte

Kod jela koja u sebi imaju dominantne arome i okuse, veliki problem može biti pronaći vino koje se s njim slaže. Isto to ide uz jela koja nude nekoliko različitih okusa. Stoga je nužno da vam vino koje poslužujete dobro ide sa svim sastojcima i da ne prevladava nad okusom. U tu priču savršeno se uklapa bilo koje crno vino koje u sebi nema previše tanina ili nije previše kiselo. Također, odličan izbor bila bi i vina koja njeguju aromu cvijeća.

Kiselkasto bijelo vino 'voli' ribu

Kada jedete ribu ili plodove mora, uz njih će najbolje ići bijelo vino koncentriranog okusa i blage kiselosti. Za to su najbolja bijela vina nastala od grožđa koje raste na hladnijim područjima.

VINO – ono što niste znali




(Vinogradarstvo)

KADA SE SMIJE, A KADA NE SMIJE PITI VINO?



Konzumirano u malim količinama vino izaziva osjećaj veselja. Stanice živčanog sustava su podražene te postoji osjećaj sigurnosti i jačine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je ponekad popraćena neprisebnošću. Konzumira li se u malim količinama, vino ima pozitivno djelovanje: podiže razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potiče stvaranje enzima čije djelovanje dovodi do povećanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoće), koji nije štetan za organizam. Napokon, vino potiče probavu, jer njegova kiselost omogućuje najveću probavljivost bjelančevina (mesa, sireva, jaja).

       Kiselina koju sadrži vino slična je onoj koja se nalazi u želučanom soku, te vino predstavlja lako piće koje pomaže probavu bjelančevina. U umjerenim količinama pojačava apetit, izlučivanje žuči i čak mokraće (bijelo vino), međutim vino je alkoholno piće pa dovodi do nastajanja svih loših pojava koje prate alkoholizam.
Iako su preporučljive količine vina vrlo različite i zavise od individualnih mogućnosti, ipak se svi slažu da dozvoljena dnevna količina alkohola ne smije biti veća od 10-30% od kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, što znači oko litru vina 11 vol % i to ukoliko se hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u slučajevima kroničnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino štetnije od bijelog.

       Zbog toga što nadražuje živčani sustav i izaziva nesanicu, vino (bijelo naročito) je štetno u najvećem broju živčanih oboljenja.

       Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slučaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakše unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s različitim sadržajem alkohola. Postoje obična vina koja sadrže samo jedan ljekoviti sastojak i složena vina s većim brojem ovih sastojaka.

       Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a čuvaju se i održavaju svježa u bocama koje su do vrha napunjene i dobro začepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada znatno veća, ali danas iščezava. Osim toga, po međunarodnoj konvenciji (Brisel,1925.g.), lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku “vina” zbog toga što bolesnik može steći naviku – ovisnost – pa postupno povećava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s grožđem i druga.

VINO NIKAD NE PIJTE NA PRAZAN ŽELUDAC!



Dijetolozi preporučuju samo pola čaše po obroku tj. Jedna čaša za ručak ili za večeru. Ne preporuča se piti vino kao aperitiv. Na prazan želudac negativno djeluje na jetru, koja sadrže enzim koji može probaviti alkohol, pretvarajući ga u octenu kiselinu, tvar koju organizam koristi na isti način kao i šećere, i izaziva osjećaj gladi. Bolji je sok od naranče ili rajčice: ima malo kalorija, a ne potiče apetit.

        Enzim u jetri može ukloniti iz organizma zdravog muškarca 0,75 litre a u žena 0,5 litre alkohola dnevno. Više od te količine postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoće, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen uništavati vlastita tkiva, počevši od jetre i gušterače. Neke namirnice imaju pozitivan učinak na konzumente vina: voćni šećeri i bjelančevine ( koje se nalaze u mesu, ribi, jajima, i mliječnim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.

        Pijete li vino natašte, iritirati ćete sluznicu želuca, a to zbog toga što natašte brže prelazi u krv a još brže iz krvi u jetru. Jedna čaša na tašte prijeđe u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produžava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.

        Kalorije koje se unesu vinom su neiskorištene, ne pomažu radu mišića, jer alkohol sprečava gomilanje šećera koji je osnovna namirnica za mišiće. Zbog toga liječnici vino smatraju antinamirnicom. Od vina se deblja. Doduše, na posredan način.

        Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomažu u zaštiti protiv hladnoće! Alkohol, odmah nakon što smo ga popili daje varljivi osjećaj topline, budući da širi krvne žile, dok u dubini uzrokuje hlađenje organizma. Alkohol uzrokuje i pojačano mokrenje; u engleskim pubovima gdje se pije velike količine piva, odlazak u zahod znači visoku kvalitetu pića.

        Naši su stari govorili da alkohol uklanja brige, i, zapravo, reakcije mozga mogle bi dati potvrdu toj pretpostavci. Iako alkohol smatramo pićem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim terminima naziva se depresorom živčanog sustava. U stvarnosti, uzbuđenje koje se osjeća nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, dolazi se do činjenice da etanol utječe na strukturu mozga, koja određuje ponašanje pojedinca. Posljedica je gubitak kontrole te osjećaj euforije, koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim nestao.

ŽENE APSORBIRAJU ETANOL BRŽE OD MUŠKARCA - DAKLE BRŽE SE I OPIJU!



 Velike količine alkohola štete srcu i jetri. Alkohol je opasniji noću! Najnepogodnije razdoblje za pijenje vina je od 2 sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do večere alkohol je podnošljiv. Noću probavni sustav ima manje energije za probavu alkohola. Oni koji vjeruju da vino pomiješano s vodom ne škodi, žrtve su predrasuda. Količina alkohola se u takvom vinu ne mijenja a voda olakšava njegovu apsorpciju. Vitamin C suzbija učinak alkohola.

Zašto od vina boli glava ?



Često se vinopije poslije obilnijega konzumiranja vina žale na glavobolju. Zašto neka vina uzrokuju glavobolju, a druga ne ostavljaju taj neugodni trag?

        Analizirajući s fiziološkoga gledišta pojedine sastojke vina, ponajprije upozoravamo na alkohol, jedan od najvažnijih sastojaka vina. U vinu se osim najzastupljenijega etilnog alkohola pojavljuju u malim količinama i mnogi drugi alkoholi koji na ljudski organizam djeluju štetno, pa i otrovno. Ti alkoholi imaju različite vrelišne točke, pa se destilacijom mogu razdvojiti. Pri destilaciji alkoholno provrelih tekućina, kakvo je i vino, u prvom se toku javlja metilni alkohol (metanol), u srednjem etilni alkohol (etanol), a u trećem toku odvajaju se viši alkoholi: propanol, butanol, pentanol i dr. Dok je umjerena količina etanola za zdrav ljudski organizam neškodljiva, svi ostali alkoholi iz prvoga i trećega toka uzrokuju, ovisno o primljenoj količini, glavobolju, sljepilo, pa i smrt. Vino kao alkoholno piće sadržava ponajprije etanol, a ostali se alkoholi javljaju u količinama koje ne mogu izazvati sljepilo i smrt, ali mogu biti uzrokom jakih glavobolja.

        Metanol nastaje dijeljenjem pektina, a u vinu iz plemenite loze ima ga tek od 0,02 do 0,1 g/l, pa je njegovo djelovanje zanemarivo. Voćna vina imaju više metanola, a naročito su metanolom bogata vina izravno rodnih hibrida. Njihova dugotrajna i obilna konzumacija može dovesti do teškoga oštećenja zdravlja. Otrovno djelovanje metanola nastupa brže nego opijajuće djelovanje.

        Etanol je proizvod alkoholnoga vrenja, djeluje opijajuće a nakon navikavanja ljudski ga organizam razgrađuje brže ili sporije pomoću encima alkoholne dehidrogenaze.

        Propanol i svi ostali viši alkoholi su proizvod alkoholnoga vrenja, odnosno djelovanja mikroorganizama. Opijajuće djelovanje tih alkohola je trajnije, jer ljudski organizam u središnjemu živčanom sustavu ne raspolaže encimima za njihovu razgradnju, već se oni vrlo sporo razgrađuju u jetri preko specifičnih encima. Upravo su ovi alkoholi najodgovorniji za glavobolju (Meyer, Villforth, Smith). Viših alkohola bit će više u vinima koja su proizvedena vrenjem na višim temperaturama dugim ležanjem na talogu po završenom vrenju, te vinima koja imaju manje ukupne kiseline. To su najčešće vina toplih područja proizvedena u podrumima bez mogućnosti hlađenja vina u toku i nakon vrenja. Toj se pojavi može doskočiti pravilnim sumporenjem mošta i mladoga vina, hlađenjem mošta u toku vrenja i mikrobiološkom higijenom u podrumu.

        Mučnine i glavobolje pri konzumiranju vina uzrokuju i organski spojevi - amini. Amini nastaju u vinu djelovanjem mikroorganizama, pa se stoga nazivaju biogeni amini. Ti su spojevi, uz više alkohole, odgovorni za tegobe nakon pijenja većih količina vina, a na duži rok dovode do oštećenja jetre. Jedan od biogenih amina, histamin nastaje u mladome vinu djelovanjem mliječnih bakterija. Sluzavost, jedna od bolesti vina čiji su uzročnici mliječne bakterije, govori o tome da su u vinu prisutni štetni biogeni amini. Nastanak tih spojeva može se spriječiti vrenjem vina na nižim temperaturama, a ako to nije moguće, vina treba prije potrošnje bistriti npr. bentonitom koji uklanja iz vina amine. Treba izbjegavati konzumiranje mutnih, pogotovu bolesnih vina.

        Postoji još jedan sastojak vina koji može, ako je u preradi vina nepažljivo upotrijebljen, izazvati kratkotrajnu, intenzivnu glavobolju. To je sumporni dioksid koji se vinu dodaje zbog zaštite od bolesti i prekomjernih oksidacijskih procesa. Umjerena količina sumpornoga dioksida (vinobrana), dodana u pravo vrijeme, korisna je i nužna za očuvanje kvalitete i zdravlja vina i nije štetna za ljudsko zdravlje. Ponekad, međutim, neupućeni proizvođači dodaju mnogo više sumpornog dioksida nego što je potrebno i dopušteno, pa takvo vino može također izazvati glavobolju.

Vino u životu čovjeka



Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. Plod vinove loze iskorištava se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji proizvod je vino, u nekim zemljama redoviti je dio obroka a služi i kao začin nekim jelima. Upravo na temelju toga dobri poznavatelji kuhinje kažu da je vino jelo.

Loš učinak na čovječji organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, liječnici i dr.) poglavito u Francuskoj i Italiji. Vino može nadomjestiti 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa 7 kalorija, a vino jačine 11 vol. % u 1 litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovjek koji fizički radi dnevno može popiti 0,71 vina, onaj tko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovjek 0,21 vina jačine 11 vol. %.
Dakle, pije li se razumno, vino je zdravo piće, osobito crno. Nikad ga ne pijte na tašte, ne samo vino već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili kojom maslinom, spriječit ćete neposredan prijelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog crijeva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite piti tek usred ručka ili večere. Ne miješajte vodu i vino! Tada alkohol brže ulazi u krv. Svi oni koji dulji niz godina žele uživati u vinu i jelu, uvijek s mjerom, moraju jesti mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, kruh bogat vlaknima (crni), fermentirane mliječne proizvode, maslinovo ulje i do 3 dl vina, po mogućnosti crnoga.

ZAPAMTITE: Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa!

Osim alkohola i kiselina vino sadrži šećere, organske i mineralne soli, bjelančevine vitamine i dr. U raznim zemljama ispitivan je utjecaj raznih čimbenika na učestalost smrtnosti od kardiovaskulamih bolesti. Ustanovljena je 3-5 puta manja smrtnost od infarkta miokarda u Francuskoj i Italiji, u odnosu na Škotsku i Irsku. Francuski znanstvenici ustanovili su da pozitivno fiziološko djelovanje dolazi iz spojeva skupine polifenola, koje su nazvali proantocijanidolima, a najviše ih sadrže crna vina.

Znanstvena ispitivanja afirmirala su u našem stoljeću vino kao hranu, kao antiseptik i kao regulator mnogih procesa u organizmu. Vino je svojom bojom i prozirnošću užitak za oko, njuh potiče mirise, okus svojom aromom. To je dovoljno da se izluče želučani sokovi i da se potpuno razvije tek. U ograničenim količinama alkohol iz vina povoljno djeluje na probavu i pojačava unutarnje izgaranje. U većim količinama alkohol potpuno mijenja ulogu. Organizam tu povećanu količinu ne može probaviti, s tim da ga pretvori u energiju. Alkohol se djelomice ne može izlučiti, pa ostaje u krvi. Ako dozom alkohola pretjeramo, tkivo organizma trajno se infiltrira njime, pa postupno nastaju ozljede različitih tkiva. Zato ne pijte beskorisno, priđite vinu s razumom i uživajte u njemu, znači ne pijte loša vina, vina bez oznake podrijetla, a isto tako niti uz neprikladna jela.

Beskorisno je piti loše aperitive, koji oštećuju želudac, narušavaju zdravlje. Navika pijenja jakih alkoholnih pića put je alkoholizmu.

Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija i živi svojim životom od svoga burnog početka (vrenja) pa do svoje smirene starosti. Ono je prije svega čovjekova okrjepa, podržava intimu prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj je čovjeka u satima napora, brige, tuge i radosti, ostaje prvijenac medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamjene.

(Vinogradarstvo)

Proizvedeno bijelo vino korisno za zdravlje kao i crno



Ako ste veliki ljubitelj bijeloga vina, no htjeli biste od njega imati koristi za zdravlje kao što imaju ljudi koji piju crno vino, francuski su znanstvenici proizveli idealno piće za vas. Novo se vino zove Paradoxe Blanc i bogato je polifenolima koji mogu pomoći u sprječavanju bolesti srca.

"Polifenoli se skupljaju u koži grožđa, a njihov visok postotak dobiva se uglavom pri preradi crnog vina", piše New Scientist. Pierre-Louis Teissedre i njegovi suradnici sa Sveučilišta u Montpellieru, u Francuskoj, radili su bijelo vino od grožđa s velikim udjelom polifenola, ali tako da ono ima sve poznate dobre strane crnog vina. Polifenoli su antioksidanti koji uništavaju štetne substance, slobodne radikale, koji mogu uzrokovati tumore. Oni čuvaju prohodnost arterija pa tako smanjuju rizik od bolesti srca.

Vino Paradoxe Blanc dobilo je ime po tzv. francuskom paradoksu - činjenici da u toj zemlji ima malo srčanih bolesti bez obzira na obilnu prehranu. Vino je stvoreno prvenstveno za osobe s dijabetesom tipa 1, čiji organizam ne može uništiti slobodne radikale. Ispitivanja vina pokazala su da jedna ili dvije čaše vina dnevno obnavljaju razinu antioksidanata kod dijabetičara.

"No znanstvenici još moraju dokazati da njihovo vino čuva arterije od masnih naslaga i da tako smanjuje mogućnost srčanih i moždanih udara", dodaje se. Iako su dobre strane crnoga vina dokumentirane, medicinski stručnjaci kažu da su iste količine drugih alkoholnih pića jednako korisne. Proizvođače vina taj skepticizam ne obeshrabruje te Paradoxe Blanc, sada dostupan i u trgovinama, najavljuju samo kao prvu u nizu generacija vina umjetno obogaćenih antioksidantima.

(Vinogradarstvo)

Resveratrol - tajna dobrobiti crnog vina



Često spominjani francuski paradoks podrazumijeva prilično obilnu i masnu prehranu Francuza, ali istovremeno bitno manju pojavnost bolesti srca i krvnih žila naspram drugih zemalja, posebno Amerike.
Sve je počelo 1990. godine kada je američki novinar Edward Dolnick prvi puta javno objavio ideje prof. dr. Jacquesa Richarda o mediteranskoj prehrani koja štiti zdravlje, kao i važnoj ulozi crnog vina koje se u mediteranskim zemljama, posebno u Francuskoj, tradicionalno konzumira uz objed.
Nakon toga su mnogi znanstvenici počeli istraživati mediteransku prehranu te sastojke namirnica koji bi objasnili ovaj fenomen.
I tada je otkriven resveratrol, tvar iz crnog vina, koji štiti grožđe od plijesni.
On se stvara u većim količinama ukoliko je godina vlažna, pa više plijesni napada grožđe, a ukoliko je godina sušna i nema plijesni, stvara se manje resveratrola.
Analize crnog vina na resveratrol su skupe, zbog čega vina još uvijek nemaju deklaraciju o njegovu sadržaju.

Djelovanje resveratrola

Resveratrol se ubraja u jake antioksidanse, a ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje: sprečava kljenut srčanog mišića, usporava grušanje krvi, sprečava tvorbu nakupina (plaka) na mozgu i krvnim žilama, blagotvoran je kod upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
Mehanizam djelovanja resveratrola nije do kraja objašnjen. Neka istraživanja dovode uporabu resveratrola u vezu s produženjem životne crte testiranih životinja.
Pretpostavlja se da bi jedan od načina mogao biti utjecaj na funkciju mitohondrija, zaštita stanične opne i staničnih struktura od oksidacije.

Zaštita srca i krvnih žila

Najvažnija primjena resveratrola vezana je za zaštitu krvnih žila i srca.
Naime, resveratrol sprečava/ograničava srčanu fibrozu - prilično čest uzrok smrti. To je stanje izazvano povišenim tlakom, a sastoji se od naglog aktiviranja stanica koje luče kolagen te s vremenom izazivaju zadebljanje srčanog mišića.
U takvim okolnostima srce sve teže pumpa i nastaju tegobe koje mogu voditi u smrt. Ova ključna istraživanja obavljena su na Northeastern Ohio Univesities College of Medicine pod rukovodstvom prof. dr. Gary Meszarosa, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu American Journal of Physiology Heart and Circulatory Physiology.

Alzhaimer

Resveratrol blagotvorno djeluje i na mozak. U studenom 2008. godine, objavljen je zaključak istraživanja na pokusnim životinjama na Sveučilištu Cornell.
Istraživači su zabilježili da je dnevno uzimanje nadopuna sa resveratrolom uzrokovalo značajno smanjenje plaka na mozgu životinja (od 48% do 90%), koji inače doprinosi pojavi neuroloških bolesti.

Upalne bolesti crijeva

Resveratrol smanjuje znakove i očitovanja upalnih bolesti crijeva (ulcerativni kolitis i Crohnova bolest), uključujući proljev i rektalno krvarenje, pokazalo je novo istraživanje.
Znanstvenici su jednoj skupini miševa dali 20 mg/ kg hrane, a drugoj skupini placebo. Miševi koji su dobivali resveratrol imali su manje i blaža očitovanja upalne bolesti crijeva nego miševi iz usporedne skupine - lakše su održavali težinu, smanjila se učestalost proljeva i rektalnog krvarenja.
Dok je u skupini bez resveratrola uginulo čak 40 % miševa, niti jedan smrtni slučaj nije zabilježen u skupini koja je primala resveratrol.

Zaštita pluća pušača

U prosincu 2007. godine, rad Rahmana na Sveučilištu Rochester pokazao je da Resveratrol povisuje unutar stanične razine glutationa u stanicama pluća, što ga čini izvrsnim saveznikom i zaštitnikom svih pušača, kao i onih koji već imaju neko oštećenje pluća ili tumor. (Kode, Rajendrasozhan, Caito, Yang, Megson, Rahman; American Journal of Physiology. Lung Cellular and Molecular Physiology 294)
Resveratrol značajno povisuje razine prirodnog testosterona, zbog čega će biti privlačan mnogim muškarcima.
Po svojoj građi resveratol je sličan fitoestrogenima te ga, s obzirom na proestrogensko djelovanje, neki istraživači ne preporučuju ženama koje uzimaju oralna kontraceptivna sredstva, ženama koje žele zatrudnjeti, trudnicama te djeci do 18 godina.

Resveratrol produžuje životni vijek?

Prethodno provođene naučne studije s resveratrolom pokazale su da unos ove tvari produžuje život raznih organizama – od jednostaničnih kvasaca do vinskih mušica te miševa. S obzirom da su pčele društvene životinje poput čovjeka, naučni tim sa Univerziteta u Arizoni, Norveškog univerziteta te Medicinskog fakulteta na Havardu, odlučio je testirati uticaj ove komponente na pčele.
Serijom istraživanja objavljenih u časopisu Aging, naučnici su testirali uticaj resveratrola na životni vijek, sposobnost učenja te percepciju hrane kod pčela.
Njihovo istraživanje potvrdilo je da ne samo da ovaj sastojak produžuje životni vijek pčela za 33 do 38%, već također mijenja i njihove odluke o hrani na način da djeluje kao okidač za umjerenost pri hranjenju.
S obzirom da ono što jedemo snažno doprinosi našem fizičkom zdravlju, istraživači su promatrali osjetljivost pčela na šećer i njihovu volju da ga konzumiraju, i pri tome uočili da pčele koje su dobivale resveratrol nisu bile u tolikoj mjeri zainteresirane za otopinu šećera ukoliko ona uistinu nije bila visokokoncentrirana. Pčele su doslovno promijenile percepciju o hrani.

U finalnoj studiji, istraživači su mjerili koliko hrane pčele konzumiraju ukoliko im se ostavi mogućnost da konzumiraju onoliko šećera koliko žele.
Iznenađujuće, pčele koje su dobivale resveratrol smanjile su unos hrane.

(Vinarija.com)

Šampanjac za bolje pamćenje



Tvari koje se nalaze u šampanjcu mogu stimulirati dijelove mozga odgovorne za učenje i pamćenje, objavili su znanstvenici sa Sveučilišta u Readingu.
Čini se da šampanjac usporava gubitak pamćenja koji se povezuje sa starenjem i poboljšava prostornu memoriju odgovornu za prikupljanje informacija o okolišu i snalaženje u prostoru.
Ranija istraživanja su pokazala slično djelovanje crnog vina, međutim, pozitivan utjecaj za sada se pripisuje sadržaju flavonoida (fitokemikalija sveprisutnih u prirodi). Šampanjcu nedostaju flavonoidi, no ipak se pokazalo kako umjerena konzumacija, od jedne do dvije čaše tjedno, može utjecati na kognitivne vještine poput pamćenja.
Šampanjac u usporedbi s bijelim vinom ima visok sadržaj fenolnih spojeva koji potječu iz dvije vrste grožđa od kojih se proizvodi, a to su Pinot Noir i Pinot Meunier.

(Vinarija.com)

Koliko puta vam se desilo da vam se u restoranu pije vino, uzmete vinsku kartu i “belo” gledate u nju, zato što ništa ne razumete. Negde ste čuli da je vino suvo, kompaktno ili živahno, a ne znate o čemu je reč. Ovim tekstom objašnjavamo vam nekoliko uobičajenih pojmova, koji vam mogu pomoći da izaberete vino po vašm ukusu.



Aromatično: Pojam koji opisuje vino naglašenog mirisa; koristi se naročito za voćne i cvetne mirise. Za neke sorte belog grožđa takođe se kaže da su aromatične, zato što sadrže komponente jakih aroma.

Bogato: Opisuje vina koja nude pregršt ukusa, tekstura i drugih čulnih doživljaja.

Harmonično: Opisuje vina koja ne samo da su dobro uravnotežena, već i ostavljaju izuzetno otmen utisak. Pozitivna osobina.

Intenzivno: Obično se koristi za opisivanje intenziteta aroma i ukusa – na primer, koliko je jak miris limuna u vinu.

Izražajno: Opisuje vina sa izraženim i lako uočljivim karakteristikama; tim terminom se obično opisuju puniji, zaokruženiji stilovi vina.

Kompleksno, složeno: Vino koje ima brojne arome i ukuse.

Kompaktno: Termin za opisivanje vina koja daju utisak da su jaka, ali ne puna.
Koncentrovano: Opisuje vina čije su arome ili ukusi zgusnuti, a ne razblaženi.

Mlitavo: Pežorativan termin za opisivanje vina previše mekih ukusa, koji su najčešće posledica nedostatka kiselosti ili tanina.

Nagorelo: Vino čije arome ili ukusi podsećaju na nagorelo drvo.

Oštro: Opisuje arome ili ukuse nezrelog voća. Termin se koristi i za vina koja imaju prevelik sadržaj kiseline.

Razblaženo: Opisuje vina čije su arome ili ukusi tanki i vodenasti, a ne koncentrovani; negativna osobina.

Srednje suvo: Termin označava vina koja su sasvim malo slatka.

Srednje slatko: Termin označava vina koja su slađa od srednje suvih vina, ali nisu potpuno slatka.

Suvo: Vino koje nije slatko. Reč suvo može da opiše i teksturu vina čiju grubost osećate u ustima, na primer, suva tekstura ili osećaj suvoće u ustima. Kada se koristi sama, reč suvo se odnosi isključivo na to da vino nije slatko.

Tusto, debelo: Opšti pojam za opisivanje vina koja su ili veoma puna ili veoma jaka.wine tasting pic

Zbrkano: Vino nejasnog i zamućenog karaktera. Termin se može odnositi na izgled vina, njegove arome i ukuse, pa i na njegov opšti stil. Negativna osobina.

Živahno: Označava vino čije se osobine živo registruju svim čulima. Vino može izgledati jasno, ili imati jasne arome i ukuse; u oba slučaja, suprotan termin je zbrkano.

Proglašena najbolja vina Srbije 2013







Najbolje vino u Srbiji 2013. godine je Kremen Kamen 2011 Vinarije Matalj iz Negotina.

Tako je odlučio međunarodni žiri Velikog testa najboljih vina Srbije 2013, do sada najambicioznijeg ocjenjivanja vina u Srbiji.

Ova nova etiketa vinarije Matalj, kaberne reserva, ujedno je i najbolje crveno vino Srbije za 2013. godinu.

Naziv najboljeg bijelog vina, baš kao i protekle dvije godine, otišao je u Vinariju Aleksandrović, ovaj put za Trijumf Barrique 2012, dok je pobjednik u kategoriji rozea napravljen u mladoj vinariji Temet iz Lozovika, pored Jagodine.
Najbolj pjenušac je Kovačević brut 2009, dobro poznate Vinarije Kovačević iz Iriga, a iz fruškogorskih vinograda su takođe izašli i pobjednik u kategoriji prirodno slatkih vina Traminac Quet, kasna berba 2012 vinarije Fruškogorski vinogradi iz Banoštora, te Bermet beli 2012 Vinarije Kiš iz Sremskih Karlovaca koji je pobedio među pojačanim vinima.
U prisustvu žirija, velikog broja gostiju, vinara i predstavnika medija, nagrade je u Hotelu Falkensteiner Beograd uručio predsjednik žirija Igor Luković. Bila je to kruna dvodnevnog testiranja čak 154 najboljih vina Srbije iz 36 vinarija. Po prvi put na ovaj način, sva najbolja vina Srbije ocjenjivao je veliki međunarodni žiri sastavljen od vinskih eksperata koji i inače ocjenjuju vina na najvećim svjetskim smotrama, a među kojima je bio i Englez Jamie Good, jedan od najutjecajnijih autoriteta u svijetu vina danas.
Opći je utisak ocjenjivača da su crvena vina Srbije daleko bolja od bijelih, ali i da je zavidan kvalitet srpskih vina za većinu inozemnih sudaca bio iznenađenje!
Ukupno 11 vina dobilo je zlatnu medalju

• Ergo crveni 2011 Temet
  
• Franc Cabernet 2011 Radovanović
  
• Graffiti crveno 2012 Bjelica
  
• Kremen Kamen 2011 Matalj
  
• Prokupac 2011 Ivanović
  
• Regent 2009 Aleksandrović
  
• Sila 2012 Milanović
  
• Terasa Chardonnay 2012 Matalj
  
• Traminac 2012 kasna berba Quet
  
• Trijumf Barrique 2012 Aleksandrović
  
• Zapis crveni 2008 Janko
  

Srebrnu medalju su ponela vina:

• Alma Mons 2011 Belo Brdo
  
• Ausbruch 2011 Živanović
  
• Cuvee No1 2008 Zvonko Bogdan
  
• DiCabernet 2007 Dibonis
  
• DiFrank 2011 Dibonis
  
• DiSauvignon 2013 Dibonis
  
• Italijanski rizling 2012 Vinum
  
• Kardaš 2011 Aleksić
  
• Kišova misterija polusuva 2011 Kiš
  
• Kovačević belo 2013 Kovačević
  
• Marselan 2011 Belo Brdo
  
• Merlot 2012 Milisavljević
  
• Neoplanta 2012 Milanović
  
• Quintillus 2012 Imperator
  
• Regent 2008 Aleksandrović
  
• Rodoslov 2006 Aleksandrović
  
• Rose 2012 Temet
  
• Sauvignon 2012 Janko
  
• Sauvignon Blanc 2012 Kovačević
  
• Sauvignon Blanc Barrique 2012 Zvonko Bogdan
  
• Zavet Reserva 2008 Janko
  

Konačno, bronzana odličja dodeljena su vinima:

• Aurelius 2009 Kovačević
  
• Bonaca Limited 2012 Aleksić
  
• Cabernet Barrique 2012 Villa Vina
  
• Cabernet Reserve 2010 Radovanović
  
• Chardonnay Selekcija 2011 Radovanović
  
• Cuvee No1 2010 Zvonko Bogdan
  
• Dar 2011 Spasić
  
• Dara 2012 Živač
  
• Dokaz 2011 Despotika
  
• Eksperiment 2012 Čokot
  
• Ergo beli 2011 Temet
  
• Fantazija 2011 Tonković
  
• Garffiti Rose 2011 Bjelica
  
• Inat 2011 Molovin
  
• Italijanski rizling 2011 Kiš
  
• Kišov beli bermet 2012 Kiš
  
• Kovačević brut 2009 Kovačević
  
• Kremen 2011 Matalj
  
• Oplen 2010 Aleksandrović
  
• Princip plavi 2011 Molovin
  
• Prokupac 2012 Milosavljević
  
• Quintillus 2011 Imperator
  
• Rajnski rizling 2012 Kovačević
  
• Rodoslov 2009 Aleksandrović
  
• Rose 2012 Molovin
  
• Rose 2012 Vinum
  
• Saga 2012 Bjelica
  
• Sauvignon blanc 2012 Zvonko Bogdan
  
• Sauvignon blanc Barrique 2011 Zvonko Bogdan
  
• Selection Chardonnay 2011 Do kraja sveta
  
• Talian 2012 Živač
  
• Tamjanika 100. suza 2010 Minić
  
• Tri Morave 2011 Temet
  
• Trijumf Barrique 2009 Aleksandrović
  
• Trijumf Gold 2012 Aleksandrović
  
• Zweigelt 2011 Milisavljević
  
• Život teče 2010 Zvonko Bogdan
  
• Žusot 2012 Milisavljević
  

(Vinarija.com)